Гледишта

zahvada i povezuje u jedno podmčja koja su danas parcijalno zastupljena u skupštinama. 7) Koncepcija o jedinstvenom vijeću radnih zajednica dobija još više na vrijednosti, ako se imaju u vidu prijedlozi prema kojima bi Organizaciono-političko vijeće izražavalo ukupni društveni rad. Ovdje se mora postaviti pitanje, kako to da Organizaciono-politidko vijeće, koje nije u cjelini i neposredan predstavnik udruženog rada, može bolje izraziti taj rad od vijeća koje je njegov vlastiti produkt, koje predstavIja njegov produžetak i integrirani oblik? Mislimo da se odgovor nameće sam po sebi. Jedinstveno vijeće radnih zajednica ne bi trebalo voditi profesionalizaciji njegovih zastupnika. B ) Ne bi zato što bi tehnika rada u njemu ostala uglavnom ista kao i sada, kad imamo više vijeća radnih zajednica. Naime, svako bi se pitanje, odluka, zakon i sl. raspravljalo i pripremalo u nadležnom odboru, tako da ostali odbori ne bi trebalo da budu znatnije angažirani. Organizaciono-političko vijeće ni u sadašnjoj strukturi skupština nije neophodno. Samoupravljanje i samoupravljači mogu biti dostatno zastupljeni u vijedima radnih zajednica. A ukupni društveni rad bi se mogao izraziti kroz zajednički koordinacioni odbor tih vijeda. Trede, Vijede naroda u nacionalnoj i politidkoj strukturi kakvu imamo, nesumnjivo je potrebno. Dalji razvoj federalizma, nacionalne suprotnosti i osjedaji dine da de to Vijede još dugo imati svoje mjesto i ulogu. AH ono treba da bude element kohezije naše višenacionalne zajednice. Ono je, doduše, s jedne strane, zaštitnik posebnih prava i ustavnog položaja jedinica u federaciji, ali i, s druge strane, izraz i sinteza najznadajnijih interesa višenacionalne zajednice. Vijede naroda može ispuniti svoju ulogu samo ako je samostalni dom. Ono bi, posebno, trebalo biti onaj faktor koji de, istina, kao federalni organ, ali i zajednidki, i svake republike posebno, vršiti konsultacije i dogovore sa republikama. Ono bi moglo biti tako organizirano i snabdjeveno takvim ovlastima da osigura, s jedne strane, efikasnu suradnju s republikama, i iskljudi ekscese, kakav smo upravo imali oko delimitiranja stopa doprinosa, s druge strane. Naravno, Vijede naroda ne bi iskljudivalo ili spredavalo direktnu suradnju republika i federacije, kao i republika međusobno. Ali nam se dini da bi ono moglo i trebalo imati ovdje i posebnu i efikasnu ulogu. Jer jedno su ipak bilateralni kontakti, suradnja i dogovori, a drugo ostvarivanje suradnje u organu koji bi bio jednako organ svih republika, ali u isto vrijeme i izraz zajednidkih interesa i potreba.

7 ) Jedinstveno vijede radnih zajednica na taj način ne bi ničim, izuzev što bi bilo jedno, značilo vraćanje na prevaziđeno vijeće proizvođača. 8 ) Razlozi političkom jDrofesionalizmu su u društvenoj podjeli rada, a ne u jednog drzavnog organa, koji je i sam u krajnjoj instanci rezultat te podjele.

378

DR BORIVOJE PUPIC