Гледишта

ji jedno zlo na primer, patnje i smrt koje su posledice gladi i epidemije zlo koje bi se moglo izbeći kad bismo se poslužili tehnikom i ekonomijom koje smo razvili, umesto što trpimo druge vrste zla koje smo sami stvorili, pre svega odnose i podelu vlasti, raspodelu i naročito odsustvo raspodele proizvoda ekonomije. Shvatanje zla koje bi odgovaralo današnjem svetu ne bi više moglo da bude religiozno, već svetovno: ono se mora razviti pomoću mogućnih proučavanja u sklopu jednog istraživanja ■— polazeći od naučnog stava i egzistencijalnog stava. Da bismo doprineli konkretizovanju jednog shvatanja zla koje je adekvatnije svetu u kome živimo, treba da izložimo jedan program proučavanja zla. Pre svega, očigledno je da moramo da ukažemo na to da je teren koji valja proučavati ogroman i, ako je naša dijagnoza tačna, gotovo netaknut. Prema tome, mi možemo samo da ukažemo na nekoliko mogućnih pravaca u kojima treba da se odvija to džinovsko istraživanje i damo samo nekoliko primera u vezi s njegovim mnogobrojnim vidovima. Čisto ilustrativno, nesistematsko i izrazito parcijalno obeležje tih primera pokazaće se utoliko jasnije što ih dajemo uz projekt jedne bibliografije ogromne literature koja se odnosi na problem kojim se ovde bavimo. Pripremanje takve bibliografije bi doista moglo da predstavlja posao koji bi najpre valjalo obaviti u takvom istraživanju. Pokušajmo da predvidimo glavna područja intelektualne aktivnosti koja sadrže građu koju bi trebalo prikupiti ili što je mnogo češći slučaj proučiti i iskoristiti kada je u pitanju proučavanje zla. Razume se, svaki deo takve bibliografije treba da sadrži, u svome uvodu, listu već postojećih bibliografija. 1. Lingvistika. Popis reči kojima se u jednom jeziku označava zlo; sinonimi, prelivi u značenjima, antonimi. Popis takvih reči u više jezika i njihovo upoređivanje. Uporedna etimologija odgovarajućih reči. Istorijska etimologija, podrazumevajući javljanje i iščezavanje odnosnih reči. Poslovice i maksime. Razne vrste argoa. Govori koje upotrebljavaju Ijudi određenih profesija i razne tehničke terminologije. 2. Teologija. Shvatanje zla, uključujući i jeres, u svetim knjigama i teološkim raspravama. Shvatanje zla i istorija tih shvatanja u istorijama teologije. Ispovedni spisi. Proučavanja ispovesti, ispovednika, jeretika i raznih slučajeva jeresi. 3. Filozofija. Shvatanja zla. Shvatanja zla i istorije tih shvatanja u istorijama filozofije. 4. Etnologija. Shvatanja zla, uključujući i ono što se u društvima koja su etnolozi proučili može otkriti u mitologijama i drugim vrstama usmene književnosti. Moralni kodeksi, zakoni i običaji, uključuju-

655

ZA SOCIOLOGIJU ZLA