Гледишта

U rasporedu ovog bibliografskog plana neminovno ima nečega proizvoljnog, ne samo zato što on odaje, bez sumnje, specijalnost njegovoga autora (sociologija) već i zato a to je najvažnije što je većina tema koje on anticipira bila tretirana u okviru nekoliko disciplina isa nekoliko stanovišta ... Ove napomene valja imati na umu kada bude bilo reči o tome da se prikupi građa predviđena ovim planom: važnije je da se ništa ne zanemari nego da se konačno usvoji jedan raspored koji može biti samo preliminaran i predstavljati samo jednu sugestiju sve dok ne bude data jedna prihvatljivija klasifikacija, koja bi trebalo da proizađe iz zbira studija podstaknutih prvom klasifikacijom. Ako ostavimo po strani ove rezerve, a naročito ako uzmemo u obzir činjenicu da su uglavnom najvažnije kategorije literature naznačene u ovoj bibliografiji, °va bibliografija je toliko široka da bi se moglo pomisliti da će, kada se prikupe sva dela koja ona preporučuje, tema zla posmatranog u vezi sa društvom biti iscrpena. Doista, naša znanja o toj temi biće mnogo šira pošto budemo prikupili i analizirali tu literaturu. Ali nije neophodno čekati da ta bibliografija bude dovršena da bi se preduzela proučavanja jednog čak i skromnog vida opšte teme, pod uslovom da ona u uvodu sadrže jednu specijalnu bibliografiju. U skladu sa našim razmatranjima o prirodi društvenih nauka, najbolji izbor jedne teme rezultat je istraživanja egzistencijalne istine potvrđene da primenimo ovde našu definiciju najstrožim mogućnim preispitivanjem svega usvojenog, to jest svih nama poznatih tradicija i svega što smo zapazili, mislili i osetili zahvaljujući čitavom aparatu kojim raspolažemo. Lista tema koju ćemo dati nije rezultat jednog ispitivanja takve vrste, ali bi za čitaoca mogla predstavljati povod da o njemu razmišlja ili, još bolje, da pokuša da izvrši takvo ispitivanje. Radi bolje preglednosti, u ovoj listi je poštovan redosled bibliografije i ona sadrži jedan ili dva primera koji se odnose na svaki odeljak u bibliografiji, ali bez eksplicitnog ukazivanja na mesto određene teme u sugerisanoj klasifikaciji koja je, još jednom to ponavIjamo, samo preliminarna: nije u pitanju nekakvo vežbanje u klasifikovanju, a još manje paradiranje ekspanzivnošću ili nepristrasnošću jedne naučne discipline, jer bi se to vežbanje uvek teško moglo privesti kraju pošto gotovo sve predložene teme „pripadaju" nekolikim disciplinama i treba da budu razmatrana sa stanovišta nekoliko disciplina ili ali to je jedno tehničko pitanje u isti mah od više specijalista. Ovde je reč samo o tome da se u najopštijim crtama izloži nekoliko projekata proučavanja koja bi mogla da počnu da razmatraju zlo.

657

ZA SOCIOLOGIJU ZLA