Гледишта

skih, kao i ličnih činilaca kojim bi se mogle objasniti razlike u mestu koje je u raznim filozofskim delima dato problemu zla. Ako uporedimo analizirane periode i mesta sa periodom u kome sami živimo i mestom na kome se nalazimo, kakav zaključak treba da izvedemo u pogledu mesta koje bismo sami i sa punom odgovomošću morali da damo filozofskoj preokupaciji zlom? ... 4. Mitologija ordalija i njihovo efektivno sprovođenje. Kakva se shvatanja zla mogu izvesti iz ordalija koje otkrivamo u raznim mitovima? Kakva se shvatanja zla mogu izvesti iz raznih ordalija koje su stvarno bile primenjivane? Kakav se zaključak može izvesti iz uticaja mitskog konteksta i praktičnog konteksta na prirodu okolnosti, objašnjenje, učestanost i svakojake posledice ordalije i odgovarajuće shvatanje zla? (Jedan od prvih izvora za to proučavanje, kao i za svako proučavanje takozvanih primitivnih dmštava, jesu Human Relations Area Files). Sta nam sugeriše proučavanje ordalija, ako ih uporedimo sa iskušenjima koja se nameću sumnjivim osobama u dmštvima u kojima sami živimo (na primer, saslušavanje i kontrolno saslušavanje, mašina za otkrivanje laži, „ispiranje mozga”, kazne i ponižavanja kojima se pribegava da bi se otkrila istina ili da bi se dobila željena izjava) ? Koliko ta proučavanja mogu da dovedu do promene našeg stava prema tim merama? Istaknimo i na ovom mestu, uzgred, da takvo proučavanje zalazi u više disciplina od etnologije do prava i od sociologije do psihologije. 5. Držeći se reda naše bibliografske klasifikacije, posle lingvistike, teologije, filozofije i etnologije dolazimo na sociologiju. Već smo pretresli jedno od mnogih socioloških proučavanja zla da bismo ilustrovali udeo naučne istine i egzistencijalne istine u svakom proučavanju koje se vrši u okvim nauke o društvu: reč je o proučavanju shvatanja zla koja postoje u jednom određenom dmštvu. Neosetno prošimjući to proučavanje, umesto jednog društva mogli bismo uzeti jednu oblast, jednu zajednicu, pojedince koji se bave određenom profesijom, žene određenih godina, osobe sa približno jednakim obrazovanjem, izvesne porodice itd. Da li postoje neke korelacije između shvatanja zla i dmštvenih, ekonomskih, političkih i verskih karakteristika, ili, ako one ne postoje, kakve korelacije postoje između ovih karakteristika i dmgih pravilnosti koje se mogu zapaziti? Egzistencijalni vid takvih proučavanja mogao bi se sastojati u utvrđivanju veza između shvatanja zla koje autor i njegovi čitaoci otkrivaju zahvaljujući egzistencijalnom momentu i shvatanja zla samoga autora i njegovih čitalaca. Time se otkriva postojanje moralnih veza stepen njihove jačine ili njihovo odsustvo kada su u pitanju tipovi osoba koje se

659

ZA SOCIOLOGUU ZLA