Гледишта

C ASOPISI

ARHIV ZA PRAVNE I DRUŠTVENE NAUKE br. 11/1968.

Dr JOVAN ĐORĐEVIČ: Savez komunista i problem njegovog demokratizma i „centralizma”; dr ASEN GRUPČE; iPojam i . problemi obustave izvršenja propisa i opštih akata; dr SLOBODAN K. PEROVIĆ: Pojam lezionamog ugovora; A. SABLJAK; Obaveznost suda da poznaje normativne akte radnih organizacija; dr JOSIP BRNCIĆ: Pravosudni sistem (Smjemice za unapređenje); dr JOSIF TRAJKOVIČ: Srpska socijal-demokratska partija i opštinska samouprava; dr RAD. D. LUKIČ; Formalna sooiologija Alfreda Vierkandta. Dr JOVAN ĐORĐEVIĆ: Savez komunista i problem njegovog demokratizma i „centralizma”. Istina kao takva nije unapred data a traženje istine nije ničiji monopol. Ovaj stav dr Đorđević potkrepljuje sledećim tekstom. „Marksizam uopšte, i kao politička teorija, nije nikakva koncepcija o društvenoj i političkoj ’monolitnosti’, a još manje o istorijskim zabranama. Marks

i Engels su i u konkretnim političkim ocenama prihvatili i povoljno ocenjivali postojanje altemativa i pledirali su za ravnopravnost komunističkih i drugih strujanja u pokretima i borbi radničke klase... S gledišta teorije, pluralizam nije nikakva jeres, iii tabu pojam, pošto je izraz istorije i stvamosti društva i čoveka; kao što ni monolitnost nije samo fikcija ili politički apriorizam, pošto odgovara i može odgovarati određenim momentima istorije i oblicima stvamosti i potrebama Ijudi. Kad se sa ovog spekulativnog pređe na konkretan plan, problem je relativno jednostavan: da li oživljavanje i demokratizacija partije i političkog sastema imperativno zahtevaju postojanje dve iM više alternativa, naročito takve koja će se čak razlikovati u pogledu političkog programa (pa i ideologije) ? Posle mnogih liberala, potvrdan odgovor na opštem planu daju danas pojedini marksisti i partijski dokumenti u Italiji, Francuskoj, Svedskoj i dmgim zapadnim zemIjama. Taj odgovor se odnosi na višepartijski ili slioni pluralizam. Suprotno od onog što se obično misli ili što se tvrdi, u sa-

681