Гледишта

teškoće i probleme koji se javljaju u odnosima ispitanika u porodici teško razlučiti jer su međusobno povezani u jedan složen splet. Uz materijalne teškoće idu i prebacivanja, svađe i drugi sukobi, a, s druge strane, određene trzavice u međusobnim odnosima kojih bi, verovatno, bilo i bez materijalnih teškoća, vezuju se za teškoće materijalne prirode. I momenat upoređivanja sa susedima, prijateljima i poznanicima sa elementima socijalnog prestiža nije beznačajan izvor teškoća u međuodnosima nezaposlenih sa članoiima svoje porodice. Kao jedan od indikatora uklopljenosti ispitanika u društvenu sredinu uzeli smo članstvo ispitanika u društveno-političkim organizacijama. Od 112 ispitanika 90 ili 80,4% nisu članovi Saveza komunista 7 ), 46,9% nisu članovi ni jedne druge društveno-političke organizacije, dok su 26,4% članovi Socijalističkog saveza, 11,8% Saveza omladine, 5% sindikata i 4,3% Saveza boraca. Društveni položaj i moralno-psihološko stanje nezaposlenog čoveka u svojoj užoj sredini zavisi od razgranatosti i karaktera društvenih veza Ijudi u zajednici, od tipa porodičnog sistema, dužine trajanja nezaposlenosti, kao i individual nog reagovanja na to stanje. No, bez obzira na sve razlike zajednička karakteristika ovog stanja jeste osiromašenje čovekove ličnosti i njegovih veza sa svojom sredinom. 1 mada mi nismo išli u „dubinsko” istraživanje ovog aspekta nezaposlenosti, naše ograničeno iskustvo upućuje nas na ispravnost Fridmanovog zaključka da je ~rad neka vrsta neophodnog cementa, bez kojeg i pojedinac i grupa gube ravnotežu i raspadaju se”*).

7 ) Svih 18 ili 16,1°/o ispitanika članova SKJ su službenici, dok među radnicima nije bilo nijednog. 8 ) Zorž Fridman, „Razmrvljeni rad", „Naprijcd”, Zagreb, 1959, str 184

5B7

SOCIJMLNO-PSIHOLOSKE POSLEDICE NEZAPOSIENOSTI