Гледишта

Odnos društvenog proizvoda i novčane mase, koji govori o globalnoj likvidnosti privrede, koja je, kako se vidi iz tab. 3, vrlo nepovoljna, već u 1966. moralo se odraziti na proizvodnju, a posebno u 1967. godini, s obzirom na to da su se restriktivne mjere još rigoroznije sprovodile upravo u toj godini. lako se može govoriti o djejstvu i nekih drugih faktora na stvaranje opće nepovoljne privredne situacije, na osnovu prezentiranih podataka ipak možemo zaključiti da je prisustvo stroge restriktivne, odnosno deflatome poiitike osnovni krivac stagnacije i opadanja proizvodnje, naročito 1967. godine. Podaci izneseni u tab. 4. i 5. potvrđuju da se spomenuta rigorozna i neselektivna kreditna pohtika, kojom je upravo najviše pogođena privreda, prije ili kasnije morala manifestirati u vidljivoj stagnaciji privrede u cjelini. To znači da je takva neselektivna kreditna restrikcija, preciznije, „hnearna i globalna politika centralne banke. . . dovela u pitanje i zdravu proizvodnju, jer su se teškoće nesposobnih veoma brzo odrazile u likvidnosti zdravog dijela privrede". l2 )

Tab. 4.

INDEKSI PROIZVODNJE U 1966. I 1967. GODINI 13 )

lako je 1967. godine očekivan porast ukupne proizvodnje od 1%, podaci izneseni u tab. 4. pokazuju da je čak zabilježen pad ukupne proizvodnje bez poljoprivredne od 1%, prema prethodnoj godini. Industrijska proizvodnja u cjelini je stagnirala, dok je kod nekih grana zabilježen osjetan pad (rudarstvo 4%, tekstilna industrija 3% i ostale prerađivačke grane 1%). Druge grane stagniraju, dok je samo u mašinogradnji došlo do minimalnog porasta od svega 1% i u

'-) Aktuelni problemi privrednih kretanja i ekonomske politike Jugoslavije „Informator , Zagreb, 1968 (poglavlje: V-Monetarno-kreditna politika, bkvidnost prhTede i prožirena reprodtikcija. str. 77). -) Izvor: Indeks, mjesečna publikacija Saveznog zavoda za statistiku Bcograd, br. 2 i 3/1968, str. 3.

742

DR PAVAO DOMANCIC

1966. 1967. 1967. 1965. 1965. 1966. Proizvodnja ukupno (bez ipoljoprivrede) 102 101 99 Industrija ukupno 104 104 100 energetika 105 105 100 rudarstvo 99 96 96 metalurgija 106 105 100 mašinogradnj a 102 103 101 kemijska industr. 114 116 102 prehrambena 106 108 102 tekstilna 107 103 97 ostala prerađivačka 102 101 99