Гледишта

Kao što se vidi, čak i na radnim mestima gde je potrebno fakultetsko obrazovanje, osrednjost je desetostruko favorizovanija od svog višeg kvaliteta. Cinjenica da od 72.453 radna mesta koja zahtevaju fakultetsko obrazovanje njih 15.000 (22%) zauzimaju nestručnjaci, a da jednovremeno 10.000 fakultetski obrazovanih stmčnjaka radi na radnim mestima koja su ispod njihovog obrazovanja (vidi prvi deo ovog rada, „Gledišta”, br. 5), kao i da je hiljadu ovih visokih stručnjaka nezaposleno ili rešava problera svoje životne egzistencije odlaskom u najamni rad u inostranstvo, ukazuje da za sve ove naše visoke stručnjake postoje radna mesta koja popunjavaju nestručnjaci. Neophođnost i pravednost zamene nestručnjaka nezaposlenim stručnjacima zasniva se: prvm na zahtevima privredne reforme koja je neizvodljiva bez pravilnog i efikasnog funkcionisanja mehanizma podele rada, koja imperativno zahteva usklađenost radnih uloga i stručnog obrazovanja njihovih nosilaca, i, drugo, na principima demokratije koja je nei spojiva sa postojanjem privilegovanih i diskriminisanih građana. Prelazimo na ispitivanje tendencije vladavine osrednjosti u sledećem delu naše društvene elite u kategoriji rukovodilaca. Stanje u ovoj kategoriji daje tabela na str. 1023. Kao što se iz ovih podataka vidi: 1) Najveće učešće u zauzimanju rukovodećih mesta u našem društvu, dakle, i najveće učešće u raspodeli društvene moći iraaju građani sa srednjim obrazovanjem oni predstavi Ijaju 43% ukupnog broja naših mkovodilaca, građani sa višim obrazovanjcm predstavljaju 10%, a građani sa fakul« tetskim obrazovanjem predstavljaju 25%; kod radnika je sledeći odnos: kvalifikovani predstavljaju 21% a visokokvalifikovani samo 1,5% u ukupnom broju naših rukovodilaca. 2) Srednje obrazovani u oblasti manuelnog rada (kvalifikovani radnici) i srednje obrazovtmi u oblasti nemanuelnog rada (srednji stmčni kadar) predstavljaju 65,2% ili dve trećine mkovodećeg kadra. 3) Kvalifikovani radnici su petnaest puta zastupljeniji nego visokokvalifikovani. 1022

MIROSLAV ZIVKOVIC

ZANIMANJA . ZA KOJA KULTET JE POTREBAN (u •/«)FA- STRUČNO OBRAZOVANJE c c n ■r E a XJ •- I- u .2 rt « i KJ pravnici upravni saradnici 'ci C |:§ p > d,5 istoričari, psiholozi, sociolozi ukupno Ukupno 2250 16243 2052 47458 4450 72453 Ukupno škole za radnike 100° 0 100“ o 100% 100% 100% 100 7 4.2 3,4 3,3 8,1 4,3 Škole za kvalifikovane radnike Skole za visokokvalifikovane 6,7 4,0 3.2 2,8 7,8 3,9 radnike 0,3 0,1 0,1 0,5 0,3 0,4 Ukupno sa srednjora školom 17,7 16,3 18,4 16,7 31,1 18,2 Sa giranazijom Sa srednjom stručnom ško4,0 10 8,2 5,2 17,6 7,3 lom 13,7 6,3 10,2 11,5 13,5 10,9 *) Zbir pojedinačnih % po kolonama ne daje 100«/«. Razliku predstavljaju lica koja imaju odgovarajucu stručnu spremu za zanimanje koje obavljaju.