Гледишта

pored snaga, što pokazuje da se nastavlja kontinuitet socijalističkog ekonomskog i društvenog uređenja i da se promjene unutar jednog te istog načina proizvodnje ostvaruju pomoću socijalne evolucije. Nisu, međutim, ove promjene vezane samo uz oblast materijalne proizvodnje. One podjednako dolaze do izražaja i na drugim područjima društvenog života, a napose u onom „carstvu slobode" koje tek omogućava puni razvitak Ijudskih snaga i afirmiranje čovjeka kao univerzalnog bića. Postigli smo u demokratizaciji političkog života oblike ophođenja, slobodu angažiranja i stupanj utjecaja radnog čovjeka na politička zbivanja kao mjedna druga socijalistička zemlja. Ali su još uvijek i na tom planu moguće i nužne daljnje promjene. Moraju se organizacioni oblici političkog života još više prilagoditi višem stupnju društvenog razvoja. Naš uspješan pohod protiv monopolizma u ekonomskoj oblasti treba da prati i borba protiv monopolizma u političkom životu društva. Ni je svako grupiranje oko različitih programa i koncepcija frakcionaška borba za vlast, isto kao što ni jednoglasno prihvaćanje zaključaka i odluka nije dokaz stvarnog jedinstva. Slabosti našeg političkog života ne proizlaze iz različitih pogleda na daljnja društvena kretanja, već iz prikrivene borbe mišljenja i razračunavanja koja se vode ezopovskim jezikom ili iza zatvorenih vrata daleko od masa i, napose, od radničke klase. Došli smo takođe u priliku da brže i određenije reahziramo najdragocenije Marxove zamish njegovu viziju humanog društva i svih onih vrijednosti što ih čovjek treba da ima da bi mogao djelovati u takvoj zajednici. U prirodi je čovjeka da slobodno djeluje kao stvaralac i kao mislilac, da svestrano razvija i primjenjuje svoje snage, da ostvaruje svoje potrebe i ambicije i da se aktiviranjem na ekonomskom, političkom i duhovnom području potvrđuje kao čovjek. Ovaj je prevrat mnogo sporiji, postupniji i suptilniji od ' prevrata u materijalnoj proizvodnji, pa i u politič- kim odnosima Ijudi. On se ne ostvaruje nasiljem r i skokovitim zaokretima historije. Može se ostva- -. riti samo kao plod dugotrajnih kombiniranih akci- ja u obrazovanju i odgajanju Ijudi, kao i u stvara- -. nju uvjeta i potrebnih okvira koji potiču i omogu- ćuju potvrđivanje čovjeka kao humanog bića. Prijeko je potrebno da više poradimo na konkretizaciji ij Marxove teorije humanog društva i na sagledava--i nju puteva i oblika za postepeno ostvarivanje onih ri vrijednosti koje će čovjeku najzad jedino i pripa--r dati. Zadatak nam je da ispitamo te mogućnosti,,i da anticipiramo ono što je pred nama i da razradi--i

1082

DR ADOLF DRAGICEVIĆ