Гледишта

nja komunista najvažnije baš to koJiko oni izlaze iz kmga svog posebnog interesa, prodiru u bit istorijskog interesa klase i dosledno, celim bićem nastoje da se on ostvari. Aii, nije reč samo o tome koliko su oni kao pojedinci sposobni za to, nego i o tome da li ih celokupni partijski život i odnosi upravljaju ka tome. Mislim da jc kod nas do sada prilično zapostavljena sasvim realna činjenica da je Savez komunista sastavljen od Ijudi koji rade i žive u različitim uslovima i stoga nužno imaju sopstvene interese koji se moraju reflektovati u njihovim shvatanjima i praktičnom radu. Nije reč o potrebi negiranja tih interesa, nego o izvlačenju onih elemenata iz njih koji mogu da budu sastojci istorijskog interesa radničke klase i svih radnih Ijuđi koji se oko nje okupljaju. Da bi Savez komunista mogao ida neprestano, kritičkom svešću i praksom obuhvata taj interes i da na njemu gradi društveno tkivo socijalizma, neophodno je postojanje čvrste i jedinstvene idejno-političke okosnice na kojoj se temelji njegova praksa. Međutim, ta okosnica mora da bude sociialno fundirana, tj. da niče iz najnaprednije svesti onih društvenih grupa koje su glavna snaga društvenog progresa. Bez faktičke dominacije članstva iz tih grupa ne može biti ni dominirajuće najnaprednije idejne orijentacije, a samim tim ni celovitije spoznaje istorijskog interesa radničke klase i svih radnih Ijudi koji u socijalizmu vide svoju perspektivu. Neodiožni zadatak nauke je da otkrije koji su to delovi naše sadašnje radničke klase i njoj srodnih grupa, slojeva i kategorija radnih Ijudi, stvami motori socijalističkog razvitka da bi se na osnovi takvog otkrića obezbeaivala odgovarajuća zastupljenost tih najprogresivnijih snaga u članstvu Saveza komunista a time i najadekvatniji sadržaj njegovog delovanja.

AVANGARDA IZMEĐU MONOPOLIZACIJB POLITIKE I SPONTANOSTI RAZVOJA SOCIJALISTIČKOG DRUŠTVA