Гледишта

fična i da li je autonomna u iniciranju 1 realizaciji cdljeva d akcija radi kojih je osnovana. Clanovi sindLkata koje smo anketirali 2 ) podelili su se u oceni o autonomnosti te organizacije, o njenom posebnom pristupu i uticaju. Ogromna većina (80%) nalazi da sindikat služi uključivo kao transmisija i tumač ođluka koje drugi donose te da je imobiiisan, bilo zbog forumske zatvorenosti, bilo zato što sistem u celini ne ostavlja dovoljno prostora za samostalno delovanje sindLkata. Dok jedni nalaze da je sandikat postigao sve što je bilo moguće ili da je naprosto stavljen pred gotov čin, dotle većina (64%) smatra da nlje dobro procenjivao posledice tih mera, ili da se ipriklanja kompromisnim rešenjima, ili, pak, da nije uopšte imao svoj stav. Ovakva mišljenja o sindikatu objektiviraju se u stepenu interesovanja za rad i stepenu privrženosti toj organizaciji. Nakne, 60% ispitanika zapaža da u radnoj zajednicd u celini nsma zainteresovanosti za aktivnost sindikata; pored toga, oko 25% nalazi da je ta indiferenatnost još karakteristična za rukovodioce, za dobro situirane, pa čak i za organe samoupravljanja u radnoj organizaciji. Dalje, gotovo svaki drugi ispitanik (45%) koinstatuje da se Ijudi nerado prihvataju članstva u izvršnom odboru sindikalne podružnice, pa se zato u taj odbor i često biraju neuticajni članovi radne zajednice 3 ). Kako stoji sa smdikatom u radnoj organizaciji, sa njegovom ulogom u njoj, govori podatak da je samo 30% ispitanika konstatovalo da se sindikat uključuje u rešavanje vitalnih problema radnih Ijudi. Ostali ili ne znaju da li uopšte sindikat na neki način deluje u radnoj organizaciji, ili kažu da on nema niikakvog uticaja, dli da se bavi samo proslavama, nabavkama i sl. perifemim stvarima. O tome da li se i na čemu angažuju sindikalna rukovodstva na nivou : grada, republike i federaoije, 75% ispitardka je totalno neobavešteaio, a drugih 7% nalazi da se tu samo diskutuje ' i improvizuje, daju obećanja i deklaracije. Ovom prvom pregledu dodajemo još ovaj podatak; svaki peti ispitanik je bio skeptičan u pogledu mogućnosti da se šta izmeni u sindikatu i nije očekivao od VI kongresa SSJ bilo kakve 3 promene u funkcijama i funkcionisanju Sindikata. 4 ) To nezadovoljstvo sadašnjom degradiranom ulogom sindikata j ogleda se u apatiji članova prema angažmanu u sindikalnim | akcijama. Ta apatija i nezainteresovanost članstva lišava I sindikalnu orgamizaciju jednog od temeljnih uslova d smisla j njenog postojanja. Pređodžbe o samoupravljanju se unekoliko razlltouju, zapravo, | dok jedni u njemu vide društvene potendje kojima ono = načelno može razrešiti temeljne probleme položaja čoveka | u radu i društveno-produkcionim odnosima, dotle drugi u ' njemu vide samo mehanizam 111 institucionalni obliik uprav- |

2 ) Uzorkom je obuhvaćeno 509 članova sindikata na teritoriji Beograda. 3 ) Na pitanje o tome kome bi se obratili za zaštitu ako ostanu bez zaposlenja. 44% ispitanika pominje sindikat; ostali bi se obratili Zavodu za zapošljavanje, sudu, drugim organima ili uticajnim pojedincima i prijateljima. <) Većina (67%) nalazi da će kongres doneti promene (orgamzacione i suštinske).

1112

SERGIJE PEGAN I MIJAT D.AMJANOVIĆ