Гледишта

koji su najdostojniji i najadekvatniji njthovoj Ijudskoj prirodi. Ali to uvek ostaje carstvom nužnosti. S one strane njega počinje razvitak Ijudske snage, koji je svrha samom sebi, pravo carstvo slobode, ali koje može da procveta samo na onom carstvu nužnosti kao svojoj osnovici." 19 ) Rad će prestati da bude nužnost u neotuđenom društvu u pravom „carstvu slobode”. To ne znači da će čovek prestati da proizvodi; pro i zv o dn j a će uvek biti nužna. Ali materijalna proizvodnja neće više biti prepreka slobodnom delovanju, jer rad više neće biti određen prinudom neke spoljne svrhe. Upravo iz ovog zaključka proizlazi pitanje koje postavIjaju neki teoretičari marksizma; da li Karl Marks i Fridrih Engels čine pojmovnu, sadržajnu i terminološku razliku između rada i proizvodnje? Hrvoje Lisinski smatra da je razlika između rada i proizvodnje ~do danas nepoznata marksizmu”. 20 ) Međutim, Vanja Sutlić zauzima suprotan stav i nalazi da Karl Marks čini terminološku razliku između „otuđene Ijudske delatnosti i neotuđenog, slobodnog njenog ispoljavanja i prvu zove rad a drugo proizvodnjom”. 2l ) U svrhu prikazivanja ovog problema navodimo sledeće citate iz „Ekonomsko-filozofskih rukopisa”: „Nacionalna ekonomija skriva otuđenje u biti rada time što ne posmatra neposredni odnos između radnika (rada) i proizvodnje. . . Kada mi, dakle, pitamo koji je bitni odnos rada, onda pitamo koji je odnos radnika prema proizvodnji.” 2 2) Prema shvatanju V. Sutlića razlika između rada i proizvodnje jasno proizlazi iz navedenih tekstova. Jer, ~rad je akt otuđenja praktične Ijudske delatnostd” 23 ), dok je „proizvodnja ... delotvomi generioki živoit čoveka" 24 ), a „proizvodni život je život Ijudskog roda. . . i slobodna svesna delatnost je generička karakteristika čoveka”. 25 ) Dalje Marks kaže: „Dok otuđeni rad čoveka 1) otuđuje od prirode, 2) otuđuje od sebe samog, svoje sopstvene delatne funkcije, svoje životne funkcije, isto tako otuđuje rad od čoveka; rad čini generički život sredstvom individualnog života. On prvo otuđuje generički život, pa individualni život, a drugo, čini individualni život u svojoj apstrakciji sredstvom generičkog života isto tako u svom apstraktnom i otuđenom obliku." 26 )

,9 ) Isto, str. 828. 20 ) H. Lisinski. Kritičke primjedbe uz jednu novu interpretaciju marksizma, Naše teme, 1958/1, str. 101. 21 ) V. Sutlić, Jedna instrukcija, Naše teme, 1958/1, str. 112. 22 ) N. d. str. 84—85. 3 ) Isto, str. 86. u ) Isto, str. 89. 25 ) Isto, str. 88. 26 ) Isto, 87.

1124

DR MIROSLAVA FLAJSER-DIMIC