Гледишта

staju iz toga lada i piodstavljaju ujogov najviši oblik integracije. Jedinstveno vijeće radnih zajednica, kako je ovdje zamišljeno, bilo bi ravnopravno sa Vijećem komuna i Vijecem naroda. To znači da bi ova vijcća u ravnopravnoj nadležnosti odlučivala o pitanjima iz nadležnosti federacijed) Ovo bi ujedno značilo i napuštanje sadašnjeg dvodomnog načina rada i odlučivanja i prelaz na trodomni sistem. Tehnika rada trodomnog sistema je, istina, nešto složenija, od tehnike dvodomnog sistema, ali ne i mnogo'složenija od našeg konkretnog sadašnjeg dvodomnog načina funkcioniranja skupštine. Ali smiju li tehnički složenija ili jednostavnija rješenja biti zapreka rješenju ima, suštinski, društveni i politički smisao i sadržinu? Mislimo da ne smiju. Mi smo i do sada, i mnogo puta, odustajali od klasičnih i tradicionalnih rješenja i sistema i pronalazili nova i originalna rješenja, ako je i kad je trebalo da to označi novu fazu u socijalističkom razvoju. Uvjereni smo da je o takvoj novoj fazi riječ i sada i da u interesu daljeg uspješnog i bržeg socijalističkog razvoja treba ići na takvo rješenje. Prigovore tehničkog i suvog stručnog karaktera o kompliciranosti takvog sistema treba odbaciti, Uz to treba istaći da radnom čovjeku ovakav trodomni sistem bio bliži i razumljiviji od sadašnjeg. On bi u tom sistemu vidio, i to posve lako, da je on jedan od ravnopravnih i odlučujućih činilaca, da on ravnopravno preko svog vijeća sudjeluje u odiučivanju o svim pitanjima federacije. s ) U izloženom je osnovna i odlučujuća argumentacija u prilog jedinstvenog vijeća radnih zajednica. Uz to treba dodati da bi organizacija Skupštine s jedinstvenim vijećem radnih zajednica bila ekonomičnija i politički efikasnija. Ekonomičnija bi bila jer bi stajala dosta manje, a efikasnija jer bi osiguravala da se interesi triju odlučnih društvenih struktura sučele, ravnopravno tretiraju i uvažavaju i, na kraju, u demokratskoj borbi mišljenja i načinu donošenja odluka da se sublimira ono što je u zajedničkom interesu društva kao cjeline. Naravno, ne kakvog apstraktnog društva, već socijalističkog saraoupravnog društva. higovor da bi vijeće radnih zajednica, ako bi odlučivalo i o pitanjima van područja udruženog rada, izgubilo svoj izvorni karakter i da bi se pretvorilo u organ vlasti, treba odbaciti iz posve jednostavnih razloga.

<) Ravnopravnosti vijeća ne bi protivrječila i posebna nađležnost svakog ocl tin vijeca u njihovim domenima, naročito u donošenju preporuka i rezolucija. e 5 ). .^ a^a^n j a podjela nadležnosti među vijećima radnih zajednica, kao i vijecima uopće, sigurno je više komplicirana od ovdje predložene. U tom smislu nova struktura bi bila znatno jednostavnija i posve laka za razumjeti.

1555

KRITICKE OPSERVACIJE UZ PREDSTOJECU USTAVNU REVIZUU