Гледишта

komunista, s jedne, i da se reakcije i angažmaii mladih u vezi sa okupacijom Cehoslovačke tretira kao rezultat propagande i veštački stvorene političke atmosfere, s druge strane. Obe tvrdnje, iako potekle iz različitih izvora, u suštini izražavaju istu predrasudu; neautonomnost i neautentičnost mlade generacije u pohtičkom životu. Nasuprot tome, mladi su potvrdili svoj politički aktivizam, samostalnost, izvornost i zrelost pohtičke akcije. IV Od deset juigoslovenskih porodica, u kojima je dete završilo osnovnu školu, u devet je ono najobrazovaniji član porodice. Nijedna generacija u našem društvu nije toliko obrazovana koliko savremena mlada generacija. Savremena mlada generacija započela je svoje školovanje posle oslobođenja; ona je prošla kroz reformisan sistem obrazovanja koji je, i pcred polovičnih uspeha te reforme, kudlkamo solidniji, organizovaniji i funkcionalniji od sistema obrazovanja neposredno posle oslobođenja. Uporedo sa ekspanzijom obrazovanja povećala se materijalna osnova školstva i stručnost nastavnog kadra. Rezultati tih promena su, pored ostalog, vidljivi u kvalitetu i u obimu znanja. Mladi, za razliku od starijih i srednjih generacija, poseduju „pravo" tehničko i humanističko znanje; naime, tehničko-tehnološko znanje, koje su u sistemu obrazovanja sticale srednje i starije generacije, umnogome je anahronično. Istovetna je sudbina i humanističkog znanja: ono je ili ideologizirana apologija građanskcg društva (pretežno kod starijih generacija) ili apologija etatističkog socijalizma (kod starijih i srednjih generacija). Mladi su, naprotiv, osvojili modemija tehnička znćmja. j jedne, i autentičnije humanističko obrazovanje, s drage strane. To je svojstvo savremene mlađe generacije po kome se ona sve vidljivije diferencira od ostalih generacija u našem društvu. Z-nanje u savremenoj mladoj generaciji, za razliku oa srednjih i starijih, nije privilegija relatirao malog broja njenih pripadnika. Naprotiv, sve veći broj pripadnika sa\Temene mlade generacije stiče viši stepen obrazovanja. Može se slobodno reći: u našem draštvu, tek u savremeroj mladoj generaciji znanje pcstaje opšte obeležje generacije. Otpori uključivanju tcg ogromnog potencijala u proces društvenog rada su različiti, ali se jedinstveno ispoljavaju; svi ti otpori u krajnjoj liniji, mogu se svesti na zajednički imenitelj: očuvanje sopstvenog radnog, a time i socijalnog statusa. Suvišno je isticati da su ti otpori, u stvari, konzervativna društvena akcija, koja sputava brže i temelj nije poromene strukture radne snage i draštva u celini. Najčešći oblik otpora znanju uopšte, pa time i znanju koje poseduje mlada generacija, jeste glorifikacija prakse. Uzdizanje prakse na nivc> prvog i osnomog uzroka društvenog napretka predstavlja samo ideologiziranu i mistificiranu odbranu statusa quo; dovedeno do krajnjih konsek-

1580

RAJKO DANILOVIC