Данас

"Ne mogu više"

Dr Slobodan Ivanović, koji je sa timom stmčnjaka pregledao Slavka Dokmanovića svedoči o nameri samoubistva

Beograd - Kada je ekipa naših lekara pre dva meseca u haškoj zatvorskoj bolnici, u jednoj prijemnoj sobi u kojoj gotovo da i nema nameštaja, pregledala Slavka Dokmanovića, prva rečenica koju nam je rekao bila je; „Ne mogu više da izdržim, übiću se". Dijagnosticirana mu je klinička depresija. Po zakonu, kad je dijagnosticirana klinička depresija, neophodan je stalni nadzor neuropsihijatra i aktivhanje svakodnevne terapije koja se uzima (lekovi) u prisustvu lekara, da ne bude ni jednog trenutka sam, jer su klinički depresivne osobe sklone samoubistvu. Sve to nije bilo sprovedeno u slučaju Slavka Dokmanovića - kaže dr Slobodan Ivanović, predsednik khnike Anlave, u razgovoru za Danas. - Lekari khnike Anlave dolazili su nekohko puta u Hag i bolnicu koja se nalazi u neposrednoj blizini Haga. Na zahtev rodbine i advokata haškog Tribunala Anlave pregledah su Miću Kovačevića, Duška Tadića i Slavka Dokmanovića. Tim lekara khnike Anlave predvodio je akademik profesor dr Miša Ostojić kardiolog, profesor dr Miroslav Kovačević neuropsihijatar i primarijus dr Slobodan Ivanović, hirurg. Pregledavši Slavka Dokmanovića, neuropsihijatar dr Miroslav Kovačević, konstatovao je khničke znake izrazite depresije, sa tendencijom pogoršanja, njegov ukupni klinički status odgovarao je jednoj duboko depresivnoj osobi. Osim toga patio je od visokog pritiska -

kako se radi o visokom intelektualcu, kakav je bio Slavko Dokmanović, koji je znao sve šta se dešava, tretman u zatvoru nije mogao da podnese - kaže dr Ivanović. -1 mi smo zaključili da bi nenormalno bilo biti normalan u situaciji u kojoj dolazi do kompletnog sloma ličnosti . Naša ekspertiza je prosleđena haškom Tribunalu, upravniku haškog zatvora i advokatu Tomi Fili. Očigledno mere nisu bile dovoljne i sve se tragično završilo. Moram da naglasim, da krivicu za to pomalo snosi i naša država, jer su se sva trojica naših pacijenata Kovačević, Tadić i pokojni Dokmanović žalili da se osećaju zaboravljenim i napuštenim od naše države. Moram da kažem da smo i mi lekari khnike Anlave, tamo u haškom zatvoru u susretu sa tim Ijudima imali isti utisak, a i sve što se dogodilo govori u prilog tome.

N. B. Odalović

Slavko Dokmanović je ~najavio“ samoubistvo

Biznismen policijski doušnik

Tmgom uhistva Darka Ašanina

Beograd - Darko Ašanin, biznismen i jedan od članova beogradskog podzemlja, kako smo saznali u Urgentnom centru, dovezen je u sredu uveče u teškom stanju, sa teškim telesnim povredama. Lekari su pokušali da ga spasu, ali je nakon 20 minuta podlegao povredama. Njegov prijatelj, Mojsije Dujović, zadobio je povrede trbušne duplje i nakon hiruške intervencije njegovo stanje je stabilno i van je životne opasnosti. Beogradskoj policiji za sada nisu poznati ni napadač, ni motiv übistva. Kako je poznato Darko Ašanin je napadnut preksinoć oko 22.45 časova u bašti svog kafića ~Koloseum“, koji se nalazi u prizemlju vile na Dedinju u ulici Teodora Drajzera 2. Na Ašanina i njegovog prijatelja Dujovića, u trenutku kada su pratili prenos utakmice Argentina - Engleska, nepoznati napadač je, sa kamenog zida iz susednog dvorišta, iz automatskog oružja, ispalio prvo dva hica. Potom je usledio i ceo rafal, nakon čega je pobegao. Pretraživanjem terena oko lokala policija je pronašla pedesetak čaura. Pošto niko iz restorana nije pozvao policiju, pretpostavlja se da su Ašanin i Dujović bili sami. Ašanin je na stranicama novina ~osvanuo“pre osam godina, povodom übistva boksera Andrije Lakonjića u elitnoj diskoteci ~Nana“. Na kontroverznom suđenju übi-

ca je, pod nejasnim okolnostima oslobođen, a Ašanin je bio jedan od svedoka. Ipak, izbegavao je javnost i vodio je privatni biznis na svom

imanju u Krnjiševcima. O njegovim „poslovima“ se malo zna. Kako se nezvanično tvrdi, Ašanin je sa bratom držao klub u kome je nastradao, a imao je nekoliko kockarnica. Po kuloarima se pominju „rabote" sa automobilima, oružjem i drogom. U javnosti se njegovo ime ponovo pojavilo u vezi übistva političkog vođe ekstremne albanske emigracije Envera Hadrija u Biselu. Zbog tog slučaja tražila ga je tamošnja policija, a našao se i na poternici Interpoia. Na zabtev Interpola, Ašanina je 1995. godine grčka policija uhapsila na Rodosu, gde se nalazio na godišnjem odmoru. Javnosti je malo poznato da je Ašanin sestrić Pavla Bulatovića, saveznog ministra policije, te možda i tu treba tražiti objašnjenje za njegovo puštanje iz grčkog zatvora. Pred predsedničke izbore u Crnoj Gori u Podgorici se u grupi uhapšenih, za koje se smatralo da pomoću oružja nameravaju da naruše legitimnost izbora, našlo i 12 Ašaninovih „pajtosa", od kojih je jedan uspeo da pobegne. Takođe, upućeni tvrde da je bio blizak krugovima SPS. U beogradskom podzemlju nije bio omiljen, jer je slovio za čoveka bliskog policiji i smatra se da su mnoge poverljive informacije ~procurele“ ođ njega. Inače na Ašanina je do sada više puta pokušano übistvo.

Preživeo zavem U atinskom zatvoru „Karidalos“, albanskl zatvorenici su organizovali pobunu s naraerom da ga übiju. Tom prilikom Ašamn ie zadobib teže telesnc povrede. Nakon toga, na zahtev jugoslovenskih vlasti, uz svesrdno zalaganje naše ambasade u Atini, puštcn jc i vratio se u zeralju. Poznato je da je grčki ministar hteo da stopira njcgovo puštanje iz zatvora, ali je bilo kasno, jer je Ašanin spccijalnim avionom već odleteo sa atinskog aerodroma. Ašanin je negirao bilo kakvu urhešanost u übistvo Hadrija. Nakon loga obreo se na Kopaohiku ria odmoru, gde jc bio pod stalnom poJicijskom prismotrom.

Lj. Đorđevič

Račun u debelom minusu

ALEKSANDAE STANKOVIĆ

N. Kovačevič

Srpska vlada odmdila prvih sto dana

Beograd - Srpska vlada je ju& odradila svoj stoti dan. Nemačka marka se juče na ulici mogla kupiti za sedam dinara i više, profesori su razmišljali da li će ih, ako odu na letnji raspust, radno mesto čekati i kad se vrate (novi dekani i rektori, priča se, neće se odmarati tokom leta), na Kosovu su ginuli policajci, vojnici i civili, a zemljom i juče šetale strane diplomate i bavile se problemom srpske južne pokrajine uprkos narodnom ~ne“ na referendumu. Vozači su punili automobliske rezervoare jer se „šuška“ da će benzin ~skočiti“ na devet, penzioneri su čekali vest „kad će prvi deo aprila", a domaćice su jadikovale pred mesarama, jer je meso poskupelo („juneća ruža je otišla na 90“). Pre samo sto dana, izlažući ekspoze i predlažući socijaliste, julovce i radikale za sastav svoje Vlade, mandatar

Mirko Marjanović je obećao da će svim ministrima prioriteti biti: privredni razvoj, ekonomski razvijena, jedinstvena i stabilna Srbija kao garant jake Jugoslavije, Kosovo i Metohija kao neotuđivi deo Srbije i unutrašnje pitanje naše zemlje, sprovođenje Dejtonskog sporazuma, jačanje Republike Srpske i brojnih veza Srbije i SR Jugoslavije sa RS. Takođe, vraćanje članskih prava našoj zemlji u međunarodnim organizacijama i institucijama i aktivno postavljanje prema integracionim procesima u Evropi, kao i dalje unapređivanje dobrosusedskih odnosa i regionalne saradnje. Vlada je najavila udarnički rad i „sređivanje" mnogih oblasti, od ekonomije, do informisanja. „Bićemo još efikasniji u očuvanju bezbednosti Republike Srbije", rekao je tada Vlajko Stojiljković, ministar unutrašnjih poslova. ~Pr

vi zadatak će mi biti sagledavanje trenutnih osnova za razvoj nauke i tehnologije", najavio je Branislav Ivković, ministar nauke i tehnologije. „Übrzaćemo proces privatizacije“, obećao je Borisav Milačić, ministar finansija. „Vlada će postupati tako da interesi zemlje i građana budu uvek ispred stranačkih interesa“, izričit je bio Mirko Marjanović. Stranački interesi, ipak, vr-10 su vidljivi u svakoj odluci, predlogu ili zakonu koji kreira Marjanovićev tim. Ponekad nije lako usaglasiti stavove stranaka koje su celu predizbornu kampanju bazirale na tome da će jedna drugu uništiti. Radikali su se predstavljah kao jedina snaga koja može završiti vladavinu levice, a socijalisti i julovci su raspirivali strah od „šešeljizacije Srbije" i sebe promovisa-11 kao spas od radikalizacije. Uprkos tom, nakon izbora su

napravili Vladu nacionalnog jedinstva. U tako kreiranoj kuhjinji, trenutno se kuvaju zakon i o lokalnoj samoupravi, o javnom informisanju, o radio televiziji, te zakon o sudovima i sudijama i verovatno još mnoga iznenađenja, za ko se sumnja da će biti ~prijatna“ poput Zakona o univerzitetu. Vlada juče nije, nakon ■ vih sto dana rada, podnela čune ni Parlamentu ni gra *, nima, kao što to nisu uc

ni prethodne. Ako se kao merilo uspeha Vlade uzme kvalitet života građana, taj račun je u debelom minusu. Nova demokratija je ocenila juče da se, sto dana od početka mandata sadašnje Vlade, u Srbiji situacija drastično pogoršala i da je vreme za početak suštinskih promena, jer poshji opasnost da se „i ono rnaio investiciono atrakbvnih sadržaja potpuno izgubi svoju ekonomsku vrednost".

Pre sto dana: Ministri polažu zakletvu u Skupštini

Cetvrtak, 2. jul 1998.

15