Данас

BLUZ BRAĆA za početak

5. Luckv Strike Summertime Jazz Festival

Poslednji ovogodišnji dan juna, sa preko 30 celzijusa, u Beogradu je bio blizu tačke ključanja. Bar kada je reč o “mislečim dvonošcima” koji su se zadesili u glavnom gradu. Gotovo se moglo osetiti kolektivno teško disanje. Postoji li onda bolji trenutak za svečanost otvaranja manifestacije koja se odvija pod devizom Toplo leto - rashlađujući džez”?! A, čast da - u Velikoj dvorani Sava centra - proizvedu prve komade “leda” pripala je Braći bluz (The Blues Brothers Band]. Blizu dve Mjade Ijubitelja ovakve muzike okupilo se te večeri sa namerom da podrži ekipu muzičara koju krasi izuzetan pedigre. Nastavljači “Stax tradicije” (poznata producentska kuća, naročito tokom šezdesetih, za koju su snimali crni izvođači

bluza i soula] svoje umeće uvili su u zvuke, upravo, [ritma i] bluza, soula i fanka. Kultni film “The Blues Brothers” koji je prošle godine dobio i svojevrsni nastavka

"The Blue Brothers 2.000”, učinili su ove momke dostupnim na svakoj tački planete pa i u Beogradu. Prisutna publika demonstrirala je to pevanjem refrena iz pojedinih kompozicija što je, utisak je, godilo moracima na bini. Osamdesetominutni program bio je sastavljen po principu: red materijala iz prvog filma, red standarda (Thrill Is Gone, Sweet Home Chicago...) pa onda najava onoga što se može videti i čuti u novom filmu (jugoslovenska premijera planirana je za avgust). Finiš je, naravno, pripao poznatim zvucima “SouJ Man-a” a zatim je usledio bis završen kompozicijom “Everybody Needs Somebody”. Sve ukupno, dobili smo ono što smo i očekivali a to će reći - dobro zagrevanje za dane koji slede. Čak ni polu-

satno kašnjenje koncerta nije omelo ovakav zaključak. Druženje u bašti Sava centra (posle ponoći) otvorili su VIS ‘The Kuguare”.

D.Stošić

Jedina moguća istorija umetnosti

Promocija u. KCB

“Ova knjiga je u mom životu veliki kulturni događaj”, izjavila je istoričar umetnosti Irina Subotić na promociji knjige Jerka Denegrija, “Jedna moguća istorija moderne umetnosti”. Knjiga je preksinoć predstavljena u Kulturnom centru Beograda, a izdavač je Društvo istoričara umetnosti Srbije. Sem pomenutih, na promociji su učestvovali još i Biljana Tomič, Ljiljana Šop, Dragica Vuković i Miodrag B, Protić. Knjiga je sačinjena od 170 tekstova kojima je profesor Denegri pratio beogradsku umetničku scenu u periodu od 1965-1998, beležeći i komentarišući sve relevantne događaje koji su naš grad činili ravnopravnim delom internacionalne, svetske umetnosti, Početna godina koja omeđuje ovaj period značajna je za beogradsku umetničku scenu iz dva razloga - pokretanje časopisa “Umetnost” i otvaranje Muzeja savremene umetnosti, ka čijoj je delatnosti prvenstveno i usmerena pažnja autora. Knjiga takođe prati i aktivnost Ga-

lerije Studentskog kulturnog centra, Narodnog muzeja, Grafičkog kolektiva, Muzeja primenjene umetnosti, kao i svih ostalih punktova koji su doprinosili atmosferi internacionalizma Beograda. Jerko Denegri je naglasio da je posebnu pažnju obratio na recepciju izložbi, s obzirom da naša sredina dešavanja ove vrste nije pratila pasivno, već je u njima aktivno učestvovala. Autor je, takođe, istakao da za njega, posmatrano sa stanovišta uticaja na umetnost, nema razlike iz.među umetnika i kritičara. I jedni i drugi podjednako doprinose ovom kompleksnom fenomenu, kao što i institucije kulture takođe igraju važnu ulogu u kreiranju umetničkog ukusa jedne sredine. Ljiljana Sop nazvala je način pisanja ove knjige “beogradskim stilom”, pripisujući time Denegrijevom tekstu sve one pozitivne epitete koje ovaj izraz, zahvaljujući svom tradicijskom značenju nosi.

Olivera Stošić

Povratak u evropsko orkestarsko jato?

Italijanski izlet Beogmdske filharmoniie

Beogradska filharmonija je ovih dana gostovala u Italiji. Ispratili smo ih našom informacijom, sada je red da ih pitamo kako su se proveli. Bili Ijudi i prikazali se, posie dužeg vremena, u inostranstvu (nedavno su učestvovali i u otvaranju umetničko-turističke sezone na Malti, kuda opet idu, marta iduće godine, kao učesnici u Verdijevom Rekvijemu). Beogradski filharmonilari priredili su dva koncerta u Itahji. Svirali su u Trevizu i Veneciji, oba koncerta u korist obnove čuvenog izgorelog venecijanskog Teatra la Feniče koje se, kao Feniks, podiže iz pepela. Beograđanima je dirigovao Italijan Đorđo Simi, svirali su Lista (prelide], Dvoržakovu simfoniju 'Tz novog sveta” i Slovenske igre, pratili soprana Jasnu Kovačević u arijama iz “Rusalke”. Za italijanske prilike lokalno pozorište u Trevizu, Teatro komunale sa pet galerija, bilo je puno, kaže direktorka Filharmonije, svojevremeno flautistkinja u njoj, Branka Cvejić. “Pala feniče”, koji u Veneciji zamenjuje Teatro la Feniče, bio je na koncertu beogradskih filharmoničara poluprazan, ili polupun, od prilike kao kada je “Kolarac” ispunjen do poslednjeg mesta. To je jedna čudesna ša-

tra, upravo to - šatra sa gledalištem jarkih boja i visokog konfora, orkestarskim prostorom, tzv. “rupom”, o kakvom mi možemo samo da sanjamo, i - odličnom akustikom, kaže direktorka Cvejić. U toj šatri nastupaju mnogi čuveni svetski ansambli i solisti i sve ih prati nedeljama dugi marketing, “Nama je, u sklopu svih, kosovskih i ostalih okolnosti koje nemaju veze sa muzikom, bila data mnogo manja marketinška pažnja, ali je, što se tiče drugih vidova pažnje, kao što su smeštaj, gostoprimstvo, honorari, sve bilo na najvišem nivou. Kritike još očekujemo da nam stignu, ali one koje smo na licu mesta dobili bile su po nas veoma povoljne i možemo da očekujemo, oko 2000. godine, poziv da ponovo dođemo”, kaže Branka Cvejić. Znajući beogradske filharmoničare da se sa strancem za dirigentskim pultom, a pogotovu na inostranoj sceni, maksimalno koncentrišu i izađu iz svog domaćeg kruga misli o malim platama i u stilu lako čemo - ne sumnjamo da su, svirački profesionalno, iskoristili ovu priliku za povratak u šire evropsko orkestarsko jato gde bi trebalo da im bude stalno mesto.

V. Stefanović

U znaku Kanskog festivala

Filmska revija

Vans, Kulturni centar Beograda i bioskop Masleša biće domaćini (nove) filmske revije koja će, od večeras do 9. jula, ponuditi neke od filmova dobitnika Zlatne palme u Kanu. Izbor je sačinila Jasmina Lekić čija će knjiga “Kan - otmeni buvljak”, takođe, biti promovisana u DKC-u. Reviju će pratiti i izložba filmskog plakata koju je priredio Institut za film iz Beograda. Osam kanskih pobednika biće pri-

kazano sledećim redom: “Otac na službenom putu” Emira Kusturice, “Sav taj džez” Boba Fosa, “Tajne i laži” Majkla Lija, “Apokalipsa danas” Frensisa Forda Kopole, “Divlji u srcu” Dejvida Linča, “Sladak život” Federika Felinija, “Seks, laži i video trake” Stivena Sodeberga i “Podzemlje” Emira Kusturice. Od 10-19. avgusta ovi će filmovi biti prikazani i u Baru u okviru manifestacije “Barski Ijetopis”. D. S.

ćetvrtak, 2. jul 1998

19

BIOSKOP REX - SREDA; TROTO 5 (5 godina URBAZONE) - projekcija video radova + izložba. Večeras od 20 do 22 sata. SKLADIŠTE Danila Kiša (i) večeras u 21 sat u Paviljonu Veljković. Goran Šušljak - glumac, Daniel Helin - gost i Ana Miljanić - reditelj. BIBLIOTEKA grada Beograda - CETVRTAK; Veče posvećeno Federiku Garsiji Lorki (povodom stogodi-

šnjice rođenja) u Rimskoj dvorani u 20 sati. Organizatori su Biblioteka i Narodno delo a u programu će učestvovati: Olga Marjanović (domaćin), Krsto Milovanović [književnik), Vico Dardić (recitator) i ansambl “E 1 Sudor Amoroso”. Gosti će biti: Ambasador Španije i saradnici. Iznenađenje! Poklon knjige. SOCIJALNA MISAO 0 HRANITELISTVU (zbrinjavanje dece bez roditeljskog staranja) je ćasopis koji će

biti promovisan u Rimskoj dvorani u 12 sati. “Polazne osnove novije srpske proze” (II knjiga) Smiljke Vasića biče tema tribine u istom prostoru u 19 sati. UVEĆANJE (majstori moderne režije), knjiga Dubravke Lakić biće promovisana danas u 12 sati u prostoru Instituta za film. IZLOŽBA slika novosađanina Milete Poštića otvara se večeras u 21 sat u Galeriji Sohoart.