Данас

Direktor deli radnike

Nastavlja se štrajk u beogradskom IKL

Beograd - Radnici Inđustrije kotrljajućih ležajeva, pogona u Barajevu, koji vec 22 dana štrajkuju zbog samovoije direktora Đoka Vargaša, organizovaće u četvrtak protestni skup ispred Direkcije preduzeća u Beogradu, ukoliko im do tada ne bude isplaćena akontacija junskih zarada. Prema rečima Negoslava Jovanovića, predsednika Nezavisnog sindikata IKL, radnicima beogradskog pogona, koji ne štrajkuju, Vargaš je u petak isplatio junske akontacije, dok su radnici pogona u Barajevu i Bajinoj Bašti nekoliko sati kasnije primiii preostali deo zarade za maj. - Glavni problem je u podvojenosti radnika koju pravi direktor Vargaš izazivajući tako zlu kr\ r među nama. Upravo zbog toga i tražimo da se zarade istovremeno isplaćuju svim radnicima IKL, što je « normalnim preduzećima regulisano Kolektivnim ugovorom koji mi ncmamo. Direktor Vargaš već dužc vreme izbegava njegovo potpisivanje, kako se ne bi ušio u trag njegovim zloupotrebama, kaže Negoslav Jovanović u izjavi za Danas. Premda je Štrajkački odbor radnika IKL još pre dve nedclje sklopio s direktorom Vargašem sporazum o prekidu štrajka, on je samo petnaestak minuta kasnije odbio da isti sporazum potpiše, produživši tako štrajk u nedogled. Jovanović naglašava da direktoru Vargašu nije uspela ni zamisao da radnike u štrajku izmanipuliše izvođenjem ua ulicu sa ostalim radnicima beogradskog metalskog kompleksa, koji predvođeni Samostalnim sindikatom tobože štrajkuju. - Dok direktor od Vlade energično zahteva pare, njemu upućen zahtev za pravičniji bbračun zarada sraatra neopravdanim, zakljućuje Jovanović. Nezavisni sindikat rađnika IKL izdao je juče i saopštenje za javnost u kome piše da rukovodstvo preduzeća na sve načinc pokušava da slomi štrajk, koji ovaj sindikat vodi pridržavajući se zakona. „Sama dužina štrajka, kao i mere koje preduzima rukovodstvo, govore o kakvim je Ijudima reč. Za njih ne važe ni zakoni ni propisi", navodi se u tekstu saopštenja za javnost. M.V.-S. L.

Građani SBJ najviše veruju Miloševiću

Istraživanje marketinške agencije Mark-plan

Beograd - Predsednik SRJ Slobodan Milošević, političar je kome građani najviše veruju, na drugom mestu je Vojislav Šešelj, a na trećem Vuk Drašković - zaključak je istraživanja koje je u periodu od 22. do 27. maja obavila agencija Mark-plan na uzorku od 1.400 ispitanika. - Podatak koji zabrinjava je da čak 43,5 procenata ispitanika smatra da nijedan političar ne zaslužuje njegovo poverpnje, što je za 15 odsto više nego u novembru prošle godine, kada je obavljeno prethodno ispitivanje javnog mnjenja. Za razliku od ostalih političara, Miloševićeva popularnost beleži blag rast, kaže predsednik Mark-plana Žozef Lončar. U Crnoj Gori najviše se veruje Milu Đukanoviću (37,5 odsto), Momiru Bulatoviću poverenje ukazuje 13,5 odsto građana, Slobodanu Miloševiću 2,2, a svaki četvrti ispitanik ne veruje nikome. - Istraživači Mark-plana pri-

metili su da su žene više rezervisane prema političarima od rauškaraca, naklonjenije su jedino Zoranu Đinđiću, što demantuje tvrdnje medija da je Milo Đukanović „mačomen“. Kod mladih, kao i kod visoko obrazovanih ispitanika, zabeleženo je mnogo veće nezadovoljstvo nego kod ostalih kategorija, ističe Lončar. Institiieije Na saveznom nivou, najveće poverenje dobila je vojska, a najmanje predsednik SRJ. Na republičkom nivou, u Srbiji se najviše veruje policiji, a najmanje predsedniku Republike. Crnogorski ispitanici, između republičkih institucija, opredeljuju se za policiju i Skupštinu, a najmanje veruju Vladi. Tri predsediiika komparativno Slobodan Milošević osvojio je prvo mesto po osobinama netolerancije i samovlašća. Ispitanici smatraju da je

Milo Đukanović patriota, moderan, demokratičan političar reformskog kursa, koji je ostvario najveći ekonomski uspeh. Milan Milutinović, ni prema jednoj osobini nema primat. Velika većina (preko 65 odsto) ispitanika smatra da nijedan predsednik nije ostvario bilo kakav uspeh od kad je na vlasti. Sudeći po istraživanju Mark-plana, budućnost SRJ se nalazi u postojećoj federaciji, a preko polovine ispitanika smatra da postojeći sukob srpskih i crnogorskih vlasti treba da se prevaziđe dijalogom. Mediji Trećina ispitanika u Srbiji, na pitanje o poverenju dnevnim listovima, opredeljuje se za Blic, petina za Politiku, a osmina za Dnevni telegraf. Glas javnosti, Politika Ekspres, Naša Borba i Demokratija osvojili su poverenje manje od sedam odsto ispitanika. U Crnoj Gori, najviše se

Kakva privreda takve i penzije

Ekonomska trihina Pres kluha Media centra n Beogradu

Dinamika isplata će se usporavati, izuzev ukoliko iskrsmi vanredni izbori

Beograd - Penzionerima se crno piše - osnovni je zaključak koji se mogao izvući posle jučerašnjeg razgovora u Press klubu Media centra u Beogradu sa uglednim ekonomistima Danijelom Cvijetićaninom i Zoranom Popovim. Kašnjenje sa isplatom penzija i zakidanje u odnosu na ono što zakon propisuje dugoročna je penzionerska sudbina. Prema prognozi Zorana Popova zakašnjenje će se nastaviti i tokom leta i početkom jeseni. Dinamika isplate će se usporavati, izuzev ukoliko iskrsnu vanredni izbori. Tada bi ona mogla da se übrza, ali privreda to ne može da plati Izlaz se može naći u novoj taksi od dinar na litar benzina, možda čak i oporezivanju računa

za struju. Rešenje bi moglo biti i u prodaji nekih privrednih kapaciteta, ali ako se ta prodaja odmah prelije u potrošnju za stare, onda - kaže Popov ja odmah savetujem mladima da prvom prilikom napuste ovu zemlju. Rešenje je, naravno, moguće i kroz štampanje para. Bude li izbora država će se već nekako snaći. Na pitanje novinara da li im je poznato da je, prema pisanju podgoričke Pobjede, već emitovano 800 miliona dinara za isplatu ovomesečnih penzija, Danijel Cvijetićanin odgovara: - Ukoliko je to tačno to je najgore rešenje i za penzionere i za privredu. Inflatorno isplaćivanje penzija vodi, praktično, njihovom ukidanju, a

najpogubnije je ne samo za penzije nego i za ukupnu privredu. Dugoročno rešenje za uredne penzije ne postoji jer su penziona prava projektovana i sticana u jednom drugom periodu. Današnja privreda nije u stanju da te obaveze podmiri. Danijel Cvijetićanin upozorava da mnogi misle kako su pare iz njihovih plata izdvajane u nekakve penzione fondove u kojima je trebalo da se oplođuju i da im se danas iz tih para isplaćuju penzije. is ■ na je, međutim, da su iz njih vih doprinosa isplaćivani tadašnji penzioneri. Nikakvi penzioni fondovi ne posici niti su postojali Sve je bilo u redu, kako jašnjava Zoran Popov, aon } :

bivšoj Jugoslaviji dolazilo petšest zaposlenih na jednog penzionera. Danas se taj odnos izmenlo i sada na Jednog penzionera u SRJ dolazi samo 1.5 zaposlenili. Čak i kada bismo uspeli da zaposlimo sve koji su rkmas sposobni da rade, odnos penzionera i zaposlenih ne bi bio veći od 2:1 ili 2,3:1. Narednih godina će se sve to još pogoršavati, jer bi godišnji piirast broja penzionera trebalo da iznosi tri do četiri odsto. Jedno od rešenja koje je Ekonomski Institut, u kojem Popov radi, pređiožio je da se brzi priliv penzionera üblaži tako što bi se gc dine života neophodne za •ranziju poineiiie, za žene, sa 55 na 60. a za ruuškarce sa 60

Nikašinović

Najveći državnik svih vremena

Josip Broz Tito je najveći državnik u XX veku na ovim prostorima, smatra trećina Mark-planovih ispitanlka. Petina građana se opredelila za Nikoiu Pašića, dok samo đesetina ispilanika smatra da je to Slobodan Milošević. Više od trećine ispitanika misli da nijedan od naveđnih nije ličnost koja je obeležila vek.

veruje Vijestima, a zatim Pobjedi i Bhcu. Što se tiče časopisa, u Srbiji najveće poverenje uživa Nedeljni telegraf, u Crnoj Gori Monitor, a u Beogradu Vreme. lako se BK televizija vidi na četvrtini teritorije Srbije, poverenje joj ukazuje 37 procenata ispitanika. Ovu pojavu u Mark-planu objašnjavaju poslovicom „dobar glas daleko se čuje“. Drugo mesto među XV stanicama osvojio je prvi program RTS-a, a treće Studio B, čija popularnost, prema ovom istraživanju, permanento opada. Svaki četvrti ispitanik u Srbiji veruje vestima Radio-Beograda, a prati ih B-92, koji je prvi u Beogradu. Ostale radiostanice osvojile su poverenje manje od pet procenta uzorka.

A. Matić

Utorak, 14. jui 1998,

Danas/15

Graflkon broj 24 Koje medije ispitanici koriste za svoje informisanje (Ukupno SRJ) TELEVIZIJA 445 DNEVNE NOVINE 36(9 RADIO 4.6 ČASOPISI h. 5 (□ PROCENTI % ) BEZ ODGOVORA 11.5 mark-plan 10 20 30 40 50 ISPTTANia IZ SRJ

Grafikon broj 15 Najveći jugoslovenski državnik u XX veku (Ukupno SRJ) MKOIA Pa5iĆ josip broz nro SLOBODAN MDLOŠEVIĆ NIJEDAN OD NAVEDENTH BEZ ODGOVORA 21 -i 32.4 9-2 (27.8 1 [t iProcenti ) mark-plan 0 5 10 15 20 25 30 35 40 carrAsm a srj