Данас

l 2 subota - nedelja, 24 - 25. jun 2000. ·

Promovisan veb sa}Jt Ive Andrića

Lat i dala najveće SnJISNOIJ pista 18 infpnnelu

Prezentacija života i stvaralaštva Ive Andrića, jednog od najvećih srpskih pisaca, na jednom novom mediju - infernelu, najnoviji je projekat Andrićeve Zadužbine, predstavljen juče u prostorijama Zadužbine. Na izradi sajta učeslvovao je lim slručnjaka, koji su se trudili da profil, za srpsku kulturu tako značajnog stvaraoca, bude vizuelno dopadljiv, da što svestranije budu predstavljena Andrićeva delo i živofni pul, kao i delatnost Zadužbine. Autori fekslova na sajtu su Zaneta Perišić, rukovodilac Centra za dokumentaciju Zadužbine, Biljana Đorđević, poslediplo-

| Mihajlo Pantic, docent na skog Filološkog fa-

mac na Filološkom fakultelu i

Kotedri za srpsku književnost ODG kulteto. Dizajn |e uradio Ljubiša Đukić, a tehničku obradu i postavljanje Link grupa iz Beograda. Nikša Stipčević, član Upravnog odbora Zadužbine, rekao je da |e za sada

sajt izrađen samo na srpskom i da se uskoro očekuje da

Seminar klasične gitare u Beograđu

Počinje Bitan ant festival

Koncertom improvizacija na kome će svirali Vlatko Stefanovski, Dušan Bogdanović, Miroslav Tadić, Vojislav Ivanović i Miloš Petrović (klavir), večeros U 20 sali u Sava cenfru počinje Gilar art festival, prvi medunarodni seminar klasične gitare koga organiZUj|U Centar za kitu i sport „Sumice” i prol. gitare Boško Radojković.

Zamišljen kao stručna i edukativna OBU dn-a festival okuplja umetnike klasične gitare iz zemlje i inosiranstva koji će do 2. jula svirati, držafi majstorske radionice i teorijska predavanja u SKC „Sumicte” i biti u žiriju takmičenja u kome UčesivUjU Učenic nižih, srednjih muzičkih škola, studenti i ostali zainteresovani.

Poklonike gifarskog zvuka očekuje čelrnaesi koncerata u afrijumu Narodnog muzeja koji počinju svake večeri [od sufra) u 20 soti i gde će po ceni od 50 i 100 dinara moći da čuju uvek po nekoliko muzičora. Sutra prvo nasiupaju Srđan Bulatović i Ne-

deljko Pejović {20 sati}, sat kasnije na scenu izlazi Vladan Nedeljkov {elekfrična gitara), a pofom i Vlatko Stefanovski koji je svoje izvođenje nazvao Gitar me{ilafion night. U ponedeljak 26. |una gostuje Vladimir Nikolić, a zalim zajedno sviraju Dušan Bogdanović i Miroslav Todić, umehnici koji više godina grade uspešne karijere U Americi. Narednog dana publika će upoznali umeće najpre Zorana Antića i Rastka Aksentijevića, a potom i gosta iz Italije Anjela AGB Zoran Krajišnik će se predstaviti u sredu 28. |una, isle večeri sledi koncert Vojislava Ivanovića i Miloša Petrovića sa Levanfinskim kvartefom, dok u čefvrtak 29. |una sviraju Miloš Janjić i Goran Krivokapić, kao i gost iz Grčke Kosta Kociolis. Na svečanom zatvaranju {eslivala, u subofu 1. jula. u afrijumu Narodnog muzeja nastupiće Darko Karajic, Vera Ogrizović, Srdan Tošić i Aleksandar Hadži-Đorđevic.

M. Vukadinović

+

i frajaće do nedelje.

felja i poštovaoca Anfićevog de

Poečeeo memerijal ireslava Amtića

_ Tradiqdonalni memorijal legendarnog pesnika i boema Miroslava Anftića, „Mikini dani“ počeo |e u njegovom rodnom selu Mokrinu kod Kikinde

U sklopu ove Manifestacije održaće se u Kulturnom centru izložba stripa i ilustracija mokrinčanina |R Kulauzova, susret umelnika, prijaa a „Srpsko narodno pozorište“ iz Novog

Sada izvešće predstavu „Svelislav i Mileva“.

S. J.

SINOĆ DBOČOD [Hi[waniski fagliual

U Budvi |e sinoć ofvoren 8. Mediteranski muzički festival. U 1akmičarskom delu nastupiće dvadeset izvođača medileronske muzike, dok je za večeras planiran nasluo 22 izvodača pop muzike. Nakon tokmičarskog delo, publiku u Budvi zabavljaće beogradska gru Kuguars". Prvi puf u fokmičarskom d vala će, pored izvođača iz Crne Gore i Srbija, Uučeshvovali i pevači i muzičari iz Slovenije, Hrvalske, Bosne ı Hercegovine i Makedonije. Pored lakmičenja u izvođenju mediteronske i pop muzike, fokom iri feslivalske večeri naslupiće domaći i inoslrani gosli, a najavljena je ı prezentacija kreacija visoke mode poznatih svefskih kreatora. U revijalnom delu festivala nastupiće nekada veoma popularna 0p grupa Boni M, sa pevačicom Liz Mičel. Publika će imali priliku da vidi i modele rimskog krealora Đovanija Konistre, koji je poslednje {ri godine slalni učesnik nedelje visoke mode u Rimu. Tokom „umefničke većeri” festivala ngslupiće Slobodan Kovačević, Aleksandar-Futa Radulović, Davorin Popović, Morina Tucaković, Dragan Kovačevic i Moja Perfiljeva. Nojovljen |e i direktan felevizijski prenos sve lri večeri na Televiziji Crne Gore. Festival će Irajati do

25. juna. {Beta}

|S „The

Elu {esti-

bude postavljen i na engleskom jeziku. Sajt |e podeljen na nekoliko celina - naslovna strana {sa slikom i i

sa koje se može povezali sa ostalim stranicama - bibliografijom, biografijom, podacima o Zadužbini, informaci{ama,... Na svakoj strani postavljeno |e po nekoliko linkova na kojima se nalaze poten iz Andrićevih dela, fotogrofije, sižei romana, pripove

te doktorska disertacija, sabrana dela,... Pored ovih strana, na kojima je postavljeno više od 170 stranica teksta, Takode se nalazi i video klip dodele Nobelove nagrade Andriću, i tonski zapis Andrićevog glasa. Adresa sajta |e www.ivoandric.org.yu, a Slipčević je fakođe naglasio da, iako |e tek juče na ovoj pres konferenciji promovisan sajt, već dosad je registrovano više od 2700 pristupa, što ga čini „najtiražni|im izdanjem do sada“.

opirajftom)

aka, meditativnih zapisa,

D. Jovićević Međunarodna _ konferencija o ___pravu ietici __u Beogradu |__ 50 CI IO OJ E MOT Da {Pr}

____Cetvria Međunarodna konferen'dja o pravu i clici pod nazivom

| RO _ fakultetu.

cifikacija“), Ernst Oto Cempil („Nezavisnosti intervencija"), Merdžori Kon („NATO intervencija – nasilje" | nad medunarodnim pravom ). Danas će govorili Entoni Elis {,Rot, re

| Meksandar Pavković {„Nacionali

· oslobođenje -za vreme sirane infer-: vendije“). U nedelju će govriti Robert Hojden (ljudska prava“) i Svelozar: Stojanović {„Novi svelski. -poredalkć). Skup je organizovalo Srpsko filozofsko društvo, a predavanja danas i sutra počinjuu O soti, O _K

Sa 0. festivala Ipamskil amalepa

(PIIP BOnPP |i Bijelom Paljli

U okviru 30. festivala dramskih amatera Crne Gore, koji je u čelvrfak počeo u Bijelom Polju održan je Okrugli sto na temu „Dramski amoferizam U (Crnoj Gori - juče, danas, sjutra“. „Od utemeljenja smotre amaferskog dramskog stvaralaštva pre 30 godina u Nikšiću, do danoašnjih dana, ovaj festival pokazao je koliko je bogatstva i kreacija nagomilano u našem čoveku“, rekao je uvodničar u raspravi i jedan od ulemeljivača Festivala Nikola Zeko Ilić. Ilić je naglasio da dramski amalerizam nije dobio zasluženo mesto U ONOG volu i dodao da je „prava šiela što danas ovde nema predstavnika Minisfarstva za kulturu u Vladi Crne Gore“. Dugogodišnji direktor Centra za kulturu u Bijelom Polju i član HiBiopoljt Rade Knežević rekao je a je, do ove godine, na festivalima crnogorskih dramskih amotera učestvovalo preko 460 ansambala iz 32 mesta Grne Gore, kao i između 6.500 i 7.000 glumaca. Predstave |e, po njggovim rečima, videlo blizu 20.000 posetilaca. K. R

om kulturnom ži-

0g glumačkog ansambla

nej|.

Promgvisan zhonnik DPTUŽUJEMU

Preko sedam stolino stranica teksta svetskih i domaćih intelektualaca, bilans su rada književnika Srbije i priređivača Radoslava Bratića, koje su pretočili u zbornik „Optužujemo“.

„Tužno za nas, a sramolno za ljudsku istoriju je što je prošlogodišnje bombardovanje svojevrsan pečat na umrlici XX veka”, naveo je prof. dr Božider Kovaček, predsednik Motice srpske, a anfologičar Milorad Blečić je ovu publikaciju prozvao „knjigom otpora, knjigom duhovnosti, čiji se plač, vera i tuga ne mogu predslaviti“. Promociji ove knjige prisustvovao je i episkop bački dr Iri-

A

SSiAIJAJJO S ppra po Slam (6). Mani | | Saliašijili – |ihilikama igak npmotjiĆ If

a predavanje u „cenfru za kul- · furnu dekontaminaciju“ došli su

mnogi stari prijatelji. Nakon ci| deselljeća - godina poput ovih oje smo proživjeli - ne prepoznajem više neke od njih a ne bih bio da se to primijeti. S jednima ne uspijevam zapodjenuti razgovor, s drugima se „sjecam“ nečega: da, onda, onom prilikom, šta ćeš, tolike foga, fko je mogao i zamisliti, itd. Kad čovjek bd iz svoje zemlje započne živjeti drukči[ii životom - koji izbriše dio preodnoga života. Kad se vrati na mjesla gdje se govori njegov |ezik, već misli na drugom Pih A i sama ta mjesfa promijenila su odnose jedno s drugim, a onda i vlastite oblike. Vri-

suprugom, srpskom glumicom. Rot ih nije rastavio. Bio sam radostan šfo mi |e na kraju večeri Bekim prišao i čvrsto mi slisnuo ruku. On vjeruje u svjetsku zavjeru profiv Jugoslavije, |a ne vjerujem - ali to samo po sebi ni|e najvožnije. On je ostao ovdje, |a sam ofišao. Pogled koji smo izmijenili i stisak ruke osfavili su mi dojam prisnosti. Zar |e fo nemoguće? Ohrabrilg me dok sam govorio prisufnos} Mirjane Miočinović. Ona je plemenita i stroga kao što je bio i njezin Danilo. Slupila je u štrajk kad su počeli slali srpske studente u ral proliv Hrvata, zatim se definitivno povukla s univerzilefa i osudila sebe

Ono što nas je zadesilo počelo je, zapravo, prije nego što smo shvatili

jeme {„medđuvrijeme“) je istkalo koprenu ili zavjesu - jednu i drugu - ko|e su samo mjeslimice providne - ne prepoznaje se sve što se kroz njih vidi, vidi se manje ili više, drukčije. Od lica koje |e pred vama volja se vrofiti licu |O |e ostalo u sjećanju. Srelneš Ženu koju si nekad volio i ne možeš zamislili da si s njom vodio ljubav - io jest i nije ista Žena, možda vi{e ai nego što jest. Deset godina nije fako malo u našoj prolaznosti. Govorio sam, dakle, o onom „Sto nam se dogodilo“ {uvidam da to nije prikladan naslov - jer „fo“ |oš nije

prestalo). Na sceni sam udaljenoj de-

sefak metara od publike i taj mi razmak donekle pomaže: mogu se lakše sabrati. Proširio sam novosadsku pri-

ču o „Richardu irećem“, usklađujući je sa zahtjevima „kulfurne dekonta- ·

minacije“ - ovdje okuplja najsmioniji i najpošfeniji dio SR infeligencije. Dodajem da je Hamlet} u sadašnjim prilikama ipak nemoguć, Unafočć svemu što je „trulo u državi Danskoj“: da li bi se on usudio priznafi da Albance ne smatra jedinim „krivcima za sve šlo se dobodilk, bi li barem i nekog od njih vidio kao žrtvu? Primi|etio sam u |ednom času ozbiljno i ozgreno lice glumca po imenu Bekim Fehmiu, Albanca s Kosova koji je u mladosti bio jednim od najboljih Hamlefa na |ugoslavenskim scenama. Ostao |e sve vrijeme u Beogradu, sa

| 2

PLATO COOLT JAZZ bašta {Bgd} - Subota: DJ Jazzy | od 18 —+ DJ Makijavelli & Bisera Velelanlić i Summer Jazz Passangers Quintet od 21 sat; Nedelja: DJ Jazzylod 18 + Miša Krstić friood 21 sat. ___BUS klub (Bgd) - Večeras: Non stop rifnm. ZM

PEĆINA klub (Bgd) - Večeras: Dnevni Fish & Vine Party {svake subote od 13 do 20 sati) + Letnji maskenbal kasnije uveče.

AQUARIUS klub {Bgd} - Večeras Codtail House {DJ ole AJ.

STUPICA klub (Bgd) - Večeras: Ladies Night With Srdan „M“ & Jelend. ________ M _ BERLOTI - Večeras koncert u 20 safi u Kolarčevoj zadužbini.

PETJA BASGOVSKA - konfrabas {Bugarska} danas u 11 sali U beogradskoj cali Progres. KNJIZARA - „Gligorije Vozarević u Beogradu: Danas u || sali - susret dece sa Draganom Aleksićem, deca igraju „Lelnjeg advo-

· kota” iz knjige „Dvorac u bašti. ART FINALE 1999/2000 Večeras u Domu omladine u 18 sa fi: „Dan pozorišnog maćevanja', ispilna predstava.

na samoću. Nema mnogo takvih primjera. Golovo sve ono što sam ovih godina napisao i objavio U inozemstVU vecina prisufnih nije mogla pročitali. Cinilo mi se da podnosim neku vrstu izvješfaja, saželak' onog što sam sve ovo vrijeme činio. Za ovu priliku navesti ću samo dva-iri kratka fragmen}a: Ono što nas je zadesilo počelo je, zapravo, prije nego što smo shvofili o čemu se radi. Mnogi od nas nisu vjerovali da se nešto slično može dogoditi: rat koji je istodobno nacionalni, državni, vjerski, građanski i ne znam još kakav, u svakom slučaju bratoubilački. Nije se morao dogoditi, barem ne na By način. Nismo vjerovali da U prošlosti ima toliko zla koje čeka pogodan frenutak da izbije, da u nuirini finjaju takve sfrasli, da su se uz nas i 35, nas prilajile sablashi koje nismo znali upokojiti...

U zemlji koja se roscijepila i podi|elila ni sam govor nije (eb i UsrB-– dotočen. Valjai će s raznih stana ispilafi pretpostavke koje su bile nepouzdane, nedoumice koje su ostale nerazriješene. Znamo koliko je napora uloženo da se priznaju i potvrde nacionalne kulture na ovom tlu i zajamči pravo svakom narodu na vlasfifu kohua. Poštujući jednako to pravo, danas jasnije vidimo mnoge stari koje smo jučer zanemarivali: u naro-

da u kojih su tradicije laičnosti ili svjelovnosti oskudne i krhke, nacionalnosf i vjera često zamjenjuju jedna drugu - nacija se shvaća vjerski, {nacionalna} ideologija vjernički; niZi slojevi nacionalne kulture preivaraju se, pod različitim izlikama, u ideologiju nacije; takva ideologija rada ili |oanU| primitivne oblike nacionalizma; fo vrijedi jednako za nacionalnu svijes} koja se nameće pofisku|ući druge oblike svijesti, individualne i društvene; nacionalna energija apsorbira ostale energije naroda i čovjeka, podređuje ih 1 i unilormira; predrasude ovladaju rasudivanjem; samosažaljenje onemodućuje suosjećanje; nacionalnost poslaje važnijom od humanosti; Hibjek se POO objektu...

Nacionalizmi ne vole da se o svemu fome govori i frude se da ušulka|; one koji to ipak čine. Neće biti la-

0 suzbiti regresije kojima |e ponovo oivoren širok put u prošlost. Povijest se no jednoj sfrani (srpskoj) čita kroz epsko-{olklorne leće, na drugoj {hrvalskoj} podliježe frustracijama. Mit i pobjeda nad mifom slavljaju se na islu razinu. U brodolomu i havarijama koje su mu prefhodile mnogi su izgubili povjerenje i istrošili energi|u, poslali ravnodušni ili cinični. Pokušaji okupljanja u novu zajedničku državu, na olupini bez kafarke i jedara, spa daju u ovom čosu, na žalost, i ulopije. Ne tražeći ono što je nepovrafno izgubljeno ili suludo proigrano, možemo požaliti što nismo, unaloč svemu, sačuvali socijalne tekovine, makar i relafivne, sfanovite oblike solidarnosti i zašfife, individualne i kolektivne, sigurnost i skrb za bolesne i iznemogle. | sam kapilalizam se odrekao okrulnosti divljega kopitalizma. Kad će nam napdkol nacionali·zmi dopustiti da, uz ostalo, živimo bez grča i vlastitu nacionalnosi - da zakoračimo već jednom U posl-nacionalizam! Da se i mi nađemo Uz druge narode Evrope i svijeta, svojom

zaslugom i vlastitim dostojanstvom. Nastavlja se

Tekst Predraga Maivejevića,

nastao kao „odgovor“ na njegovo nedavno gostovanje u Srbiji, ekskluzivno |e svedočenje za čifaoce Danasa i riječkog Novog lista

TJA. 1 po

+ format 15x21 cm

+ tvrdi povez

+ šiveno koncem

+ ćirilica

+ 110 gramska fina hartija + 156 strana

Ime Prezime Adresa "Telefon

(priložiti dokaz o uplati)

[ OGUAS

PRVA JUGOSLAVIJA DRUGA JUGOSLAVIJA TREĆA JUGOSLAVIJA

PRODATO izmenjeno prošireno prošiveno rašiveno

Recenzenti: Nikola Milošević i Miroslav Egerić + Knjiga:

_ Cena: 150 dinara/primerak

Uplatom 150 dinara/primerak na žiro račun 45700-685-4-152666 ILIJADA, Novi Sad, Resavska 3 -

Neopozivo naručujem primerak/a knjige PRVA JUGOSLAVIJA, DRUGA JUGOSLAVIJA, TRECA JUGOSLAVIJA, PRODATO, autora Ilije Markovića

Isporuka u najkraćem roku - preporučeno.

Knjiga Ilija Marković

+ 609 aforizama + 4 aforizma na strani + 2 meseca - 2 izdanja

za čitaoce lista Danas