Добојски лист

sdinstva. Zato mu ie potrebna i iavjesna sloboda prometa sa c proizvodima njegovog gaadin- c stva, radi unovčavanja vlastitih v proi’voda, a hoje mu |е Ured- г bom obeabjeđeno. Povolfnim r unovčavanjem (ednog diiela r svoga proiavoda, slobodnom r pogodbom sa bupcem, proiz- \ vođač-seliab stvara novčani г prihod на svoie gasdinstvo. Ovahovo jačanie nlegove ebo- c nomsbe moči podignuće njego- s vu bupovnu snagu, omogučiti c mu nabavbu raznih potrebnih » predmeta. t Država danas podusima či- < tav niz m|era u cilju ebonom- i sbog jačanja našega seijaba.Tu c dolaii formiranje cijena sel)ač- t bim proiHVodima, наl im davanie t povlastica Hemlloradnlcima-pro- j iivođačima i drugim imaocima s žitarica roda 1946. godinebod s snabdjevanla racioniranim in- f dustrijsbim proiivodima. Stimu- i liranie proinvoda predviđeno je c bilo u otbupu žitarica на pre- t daju obaveinih i slobodnih vi- : šbova R.iba indusfriisbih proi- t Hvoda bao tebstil, željezna roba i i bemičbi proiivodi davani su < u određenim omjerjma vlasni- i cima predatih žitarica. Na našem ■ obrugu vladalo Је posebno in- i teresovanje га tebstilne proii- I vođe, boie ie mnogo doprinjelo i otbupu slobodnih vlšbova. Sti- i muliranle (e prolegnuto i na druge proiivode od boiih je i naročito važan otbup suvih šljiva. Uputstvom га iHvršenje naredbe u davanju olabšica нетIjoradnicima-proiHVođačima odredeno је da svabi proisvođač na osnovu potvrde o predaji suihih šljiva može bupiti на svab h 100 bg. predatih suvih šljiva 50. bg. pšenice ili buburuia u

irnu po normiranim prodajnim cijenama. Ove miere naše vlade imaju на cilj da pođignu vol|u на rad našega seljaba, pojačali njegovu proiivodnu ' moć i incijativu da naš seljab, I proiivođač nastoii da što više ; proiivede, јег пш od toga на- 1 visi njegovo ebonomsbo uidi- 1 нап(е. Vidjeli smo da u sistemu naše prehranmbene politibe prvo m)esto uiimaiu žitarice, odnosno olbup žitarica. Od pravilno i savjesno iivršenog otbupažitarica zavisi i naša ishrana, snabdfevania cijelog stanovništva žitaricama i njihovim proiHvodima. Ovogodišnjem otbupu žitarica posvaćeno le puno pažnje, ali ipab niie tolibo bolibo je važan ova| problem. Mnogi sresbi i mjesni odbori postavljali su fo šablonsbi daj'ući svima proiivođačima mabsimalnu ili minimalnu, Pravilnibom predviđenu boličinu proiivoda. Nije dovoljno povedeno računa o značaju otbupa, niti ie to protumačeno narodu puiem bonferenciia antifašističbih organinacija i ироногепја širobih narodni masa da pomognu narodnim vlastima u pronalaženju višbova žitarica. Nsročito ie qrešba u tome ga širobim narodnim mai sama nije dovoljno objašnjeno da ti višbovi osiguravaju njii hovu ishranu i poboljšavaiu : njihovo snabdievanje. Narodne ■ vlasti propustile su da mobilišu ■ putem Narodnog fronta i sindi■ bata siromašne slofeve seljaba - i radniba u iznalaženju višbova : bod dobro stoiećih posjedniba, i čije pribrivanje i nepravilno - predavanje višbova ide na dij reblnu štetu siromašnih seljaba j i radniba.

U u ovogodfšnfoj žetvenoj I bampanji otbupa žitarica Obru- i žni Narodni odbor Doboj po- s Hvao ie sve narodne odbore u t B. i H. na tabmičenle u otbupu i žitarica. Tabmičenie je preno- i Seno i na međusobno tabmi.čenje 1 sreiova. Tabmičenie је poba- I zalo vidne zeHullate u našem i otbupu. To se naročito odra- г hiTo u tabmičenju iEmeđu poie- ' dinih narodnih odbora üßosni c i He. cegovini. U tabmičenju unu- < tar našega obruga pobasan је < tabođer uspieh ii boga se vidi 1 da )е Gradsbi narodni odbor < Derventa u otbupu po planu 1 Obružnog narodnog odbora doiao na prvo mjesto, jer је iz- . vršio i premašio postavlieni plan i на 20%• U otbupu slobodnih < višßova na teritoriji našega ob- < ruga na prvom mjestu на sada i stoji Sres. narodniodbor Odžab. I Otbup žitarica naročito su 1 pravilno shvalili suficitarni srezovi, dob deficitarni i prehram- i beni sreHOvi, boii su iiričito tre- I bali daposvete naročitu pažniu i i trud u otbupu žitadca, da pro- ' nađu svabi raspoloživi bilogram i i da ga evidentiraju, imajući u i vidu baš pasivnost svoga bra- ■ ја, nisu to učinili. . Dable vidimo, da oni boji su ; bili u obaveil prema narodu i njegovoj ishrani nisu posvetili dovoljno pažnje i truda da otbupe bar ono žto ie bilo i što se je moglo oibupiti. Kao đruga važna grana prehrambenih proinvoda jesu variva. Na prvom redu на nas i naše prilibe dolazi u obzir brompir i grah, a zatim bupus. Obzirom na ovogodišnju sušu, rod ovih proizvoda le podbacio, te )e naš obrug upučen na uvoh i‘h drugih obruga i narodnih republiba. Ali to ne znači da mi nemamo na našemu obrugu brompira, da nemamo graha i bupusa. Za to smo upučeni na to, da prvenstveno boristimo svo]e snage, da sve bo-

ličine fih artibala pravedno i raspodjelimo na ona mjesta i srezove gdje ih nema nibabo. 1н toga ranloga ie Ministarstvo trgovine i snabdjevanja N.R.B.iH. izdalo odlubu o racioniranlu brompira i graha. Određene su j boličine boje se mogu bupovati , i prenositi i data su ovlaštenia , на dozvole o prenošenju uob- ; viru srezova sresbim narodnim j odborima. A u obviru obruga r obružnim narodnim odborima. c Ovom odlubom se је samo htje- j lo da narodne vlasli imaju evi- , denciju o bretanju i boličinama ovih artibala. , Pitanie snabdjevanja drugim i arliblima potrebnim на ishranu ( osigurano ie. i ono će se vršiti i dalje po sistemu tablice, tabo « da će svabo domačinstvo i svabi t potrošač biti snabdjeven i oben- ( bjeđen sa redovnim svoiim sle- < dovanlem. ј Ishranu mesom u našem ob- ( rugu ne bi trebalo postavljati < bao poseban problem. Mi imamo dovoljno stobe на blanje. i Snabdievanie mesom prove- 1 deno Је tabo da se može blati [ i prodavati svaboga dana. Pra- < vo na blanie imalu mesari boji ■ od svo|ih nadiežnih narodnih < vlasti dobiju bontigenat stobe на I blanje. Ti bonfigenti su tabo , i velibi da u potpunosti obeibeđu)u ishranu mesom. Snabdlei vanja masnoćama на ishranu tabođer )е Hadovoljavaiuće i • osigurava potrebe potrošača. ■ Naše tvornice proisvode dovoi Ijno ulja dob је ovogodišnjim - tovom svinja naš obrug prvi - puta postao tovljačbi braj, boji I će stvoriti dovoljne boličine ne , samo masnoča nego i mesa i > suhomesnatih proisvoda. Tov■ Ijenje svinia ima posebni mačaj i u nešoi prehrambenoi politici i i njega treba forsirati. ier što ima i više svinja na tovljeniu tolibo ie i manje domaćinstva na snab- djevaniu, a time ie i sigurnile sna- bdjevanje ostalih domaćinstava.

U rješavanju problema pre- ' hrambene polilibe i uopšte sna- I bdjevanja naša vlada postavila S је način obeibjeđenja dijelova r slanovništva čiia је ebonomsba r moć vrlo slaba. Kac prva mje- f ra usposlavljena je socijalna s pomoć, bao druga mjera bes- г platno snabdjevanje prehrambenim artiblima socilalno ugro- ; ženih i bao treča mjera bređi- s tiranje potrošača bod bupovine t artibala polrebnih на ishranu. i Kreditiranie je bilo prvo žitari- ( cama a onda Је protegnuto i ; na breditiranie masti, šećera ji i mlifeba. Kreditiranje bao i soci- ( jalna pomoć u snabdjevanju s socijatno ugroženih odrazilo se je i na našoi prehrambenoj po- c litici i obezbieđenju ishrane svih j narodnih masa. ( Ranije, u snabdjevaniu preh- < rambenim artiblima se griiešilo, i nije se vodilo oibiljno računa i da se na bazi bategorija pot- ( rošača vrši raspodjela. te su l učinjeni propusti pravilnog s-t provođenia u život uputsfva i h naredbe na prehrambenom poIju. 1 abo (e prošlogodišnja že-!, tva bila slaba i podb icila usli- , Jed elementarnih nepogoda. i- , pab se moglo sboro u svim j , srezovima otbupiti znatne boli-j, , čine žitarica, boje su bile pot-1, i rebne da upotpune snabdjeva- , ; nje potrošača. Тај propust uči- j | 1 njen |e uslijed toga što nije он- Dilino političbi shvačen, da је i potrebno otbupiti žito od onoi ga boji ga ima više nego mu , је potrebno на ishranu i dati > ga onome boji ga nema. Kao . posljedica toga je rasipanje i hrane boia ide na štetu produbtivnog dijela našegstanovništva. Isto tabo snabdjevanje gradsbog stanovništva, a naročito produbtivnog dijela toga sta> novništva, nije svuda pravilno

vršeno i nije vođcna dovoljna bontrola. Naročito su vršene.l oriješbe u snabdlevanju mas-' < noćama, te se dešavalo da su; masnoćama snabdjevam i onr ; \ boii su ih imali i bo|i su blali , stobu isfo tabo, bao i oni boji; j nisu imali ništa. Snabdjevanje našega sela ima | poseban način, a naročito u ; snabdjevanju prehrambenim ar- j i liblima. I pored napora naših • narodnih vlasti vršene su ганпе ( omašbe i grilešbe, gdje se је u poiedinim selima dijelilo upravo , rasipničbi ne vodeći računa o ; jebonomsbi jačim i slabijim selima. Ovo su griješbe, boje su па- ; stupile u izvođenju naše prehrambene politibe u prvoj godini 'po oslobođeniu Sve te griiešbe i propusti nasfoianjem narodnih vlasti i naroda usio- ; niene su, te naša politiba snab- ] djevanja- breće jednim novim, boljim i sigurnijim outem, pu- ! . tem postavljania plana u sna-, ! bdjevaniu. I Od prvorarrednog Hiiačaja 'ie u snabdievanju postavljanie plana snabJjevania U ooštem sistemu niše plansbe privrcdel ,ne moža se ni Hamisliti pravil-1 no sprovođenie poiitibe snabdjevanja bes sistematsbog pla'nsbog izvođenia snabdievanja :Plan u snabdjevaniu polreban nam je. da bi smo mogli da predviđamo šta nam је potrebno, boji artibli i u bojim brajevima, da bi smo mogli na vrileme da manevrišemo sa i aspoloživim boličinama i osiguramo potrebe poiedinih brajeva obruga. Moraiu se znati potrebe ■ svabog mjesnog narodnog od• bora, svabog sresa i na bazi , tabvog plana potreba i zaliha • vršit će se opšte disponiranje i artibala.

Narodne vlasti рrеuzimaju na sebe brigu oko ishrane i snabdjevanja

Problem ishrane ođ strane r Ministarstra postavljen |e tabo, c da је težište ishrane prenešeno r u obruge, t. j. boristiti prven- r stveno svoie sopstvene zalihe ј i vlastite mogućnosti, te je pre- < ma tome težište cjelobupnog š snabdjevanja prebačeno na o- t bružne i sresbe narodne odbo- 1 re i niže organe narodne vlasti. i Time ie na njih prenešena i i moralna i političba odgovor- i nost ishrane. 1н ovoga proizlaHi i da narodne vlasti preuiimaiu s na sebe ishranu i snabdjevanje 1 stanovništva svoga obruga- 1- t majući to u vidu bao i njogu- s ćnosfi nešega obruga i predvi- i đene bolićine uvoza prehram- c benih proiHVoda, mi smo ove 5 godine u stanju da ishranimo I cijelo sfanovništvo. Da bi se ovo moglo izvršiti 1 potreban nam je plan naših на- < liha i potreba. Da bi se imao t plan nameće se i nuina i ne- j ophodna evidencila svih artibala c на ishranu. Stoga ne smijemo 1 dozvolili da nam ni iedan bi-11 logram ma babve hrane pro-|

mabne ne evidentiran. To je dušnost cijelog stanovništva, a posebno onih boji su upućeni na ishranu iz ovih zaliha, to је dužnost narodnih vlasti, da obezbfede punu evidenciju i štednju zalihe na svome područuiu. Ta evidencija шоне se borisno vršiti pomoću bontrole prehrambenih artlbala, a lu bontrolu freba da ima Obružni narodni odbor, da tu bonlrolu imaiu srezovi, da ih imaju mjesni narodni odbori i da se ta bontrola protegne na опе boie treba snabdjeti bao i one boji su već snabdjevneni. Glavnu ispomoć u ovome poslu pridonljeće anfifašislićbe °rganizacije, sindibati bao i oni poIrošači bcji su bez ibabvih zaliha. Samo obezbjeđenje bontrole potreba i cijelog disribucionog aparata, posvečujući pažnju stručnoj i političboj vrljednosti organa snabdjevanja, ostvarujući rubovodstvo u politici snabdjevania, pravilno se riešava oroblem ishrane.

Којо Jotić

Dobojski okrug u tahmičenju otkupa žitarica

Rad na otkupu žitarica i drugih prehrambenih artikala u ovogodišnjoj žetvenoj kampanji na području Okružnog narodnog odbora Doboj, shvaćen je realno i ozbiljno kao najvažniji posao u osiguranju ishrane, Imajući u vidu značaj ovogodišnjeg otkupa žitarica Okružni narodni odbor pozvao je na

takmičanje sve ostale Okružne narodne odbore. Kao baza otkupnog plana žitarica, pored svog plana otkupa, uzet je plan Ministarstva trgovine i snabdjevanja N. R. B. i H., koji je realno postavljen uzimajuči u obzir sve mogućnosti ovogodišnjeg prinosa po pojedinim dijelovima okruga. Na osnovu to-

ga plana izrađeni plan p 0 srezovima postavljen je kao plan za takmičenje unutar okruga između srezova U tom takmičenju n.a dan 24 oktobra o. g. na p rVom mjestu u okrugu stoji srez 'Bosanski Brod koji je ujedno i prvi izvršio plan Ministarstva trgovine i snabdjevanja ji prešao ga u otkupu obaveznih viškova bijelih žifarica za 53.649 kg. Na drug 0m mjestu dolazi grad Derventa, koja je premašila p;stavljen’i plan za 3! .430 kg. bijelih žiUrica. Na treć<m mjestu је srez Maglaj koji premašuje plan za 7.140 kg. bijelih žiUrica. Srez Odžak je na prvom mjestu u otkupu slobodnih Iviškova bijdih žitarica i do jsad je otkupio preko 85.000 ikg. Isto t<ko Odžak je prvi |u otkupu sjemenske pšenice, ' č'ji otkup prelaz' 53 000 kg. Povedena je živa akcija [otkupa laiv-nog s|emena, te se је u tom otkupu nar čitu istaka ina prvom mjestu je u takmičenju srez Tešanj sa otkupljenih preko 26.500 i kg. laiunog sjemena. 1 Postavljeno takmičenjf je | preneštno i na otkup kukuruza i suhe šljive, kan i drugih artikala i опо je u punom zam.hu na cijelom po' dručju okruga. Naročito je postao aktuelan otkup suhih i šljiva. Do sada je otkuplje- , i no preko 30 000 kg. suhih J : šljiva i oko 55.000 kg. o- ( raha. Takmičenje kao i ofkup vrši se i dalje i svakim danom zauzima sve veći za; mah i donosi sve bolje re; zultate. Tako i na ovom po[ Iju takmičenje postaje naš [ sistem rada. i к.Ј

Osnovana stočarska zadruga u Blatnici

Inicijativom predsjednika Sreskog zadružnog saveza u Tesliću, druga Save Vasića, u Blatnici je 29 pr. mj. sazvana skupština mještana sa područja Mjesnog narodnog odbora Blatnica i Krivaja, te je tom prilikom osnovana I. stočarska zadruga na području sreza teshćkog sa sjedištem u Blatniei. Osmvanje ove zadruge narod je u početku primio sa priličnom boj.ižljivosti, što je proisteklu radi oskudice stočne hrane koju je suša na srezu teslićkom gotovo potpuno uništiia. Ali kako je Sreski zadružni savez primio na s-. be da se stara za zadrugu, sve dok se ona ne osamostali i stane na čvrste temelje, narod je počeo da se više interesuje i učlanjuje. Narodne vlasti također ukazuju punu pomoć novo osnovanoj zadruzi i do sada su joj dodijelile 847 make-1 donskih ovaca. Obzirom da je to čisto stočarski kraj zadrugi predstoji lijepa budućnost.

Strana 2.

Takmičenje u othupu

DOBOJSKI LIST

Pomoć u ishrani najsiromašnijim

-М «■