Економист

207

Ostale devize proračunale po kursu koji je važio dne 91. decembra 19925 representiraju vrijednost:

Švajcarski franci Din. 11.248.851.44 dolari = 476.479.935.80 funte = 306.523.785.04 holand. forinti = 1.882.415.75 aust. šilingi > 1.292.375.90 belgijski franci = 129.5.9.45 talijanske lire 5 14.543.376.98 češke krune x 1.865.693.99 francuske Тапке # 3.417.590.67 razno (po nominali) = 282 405.55

svega Din. 817.116.010.52

dok O. UMU Na:odne Banke stoji da je za nabavke deviza dne 31. decembra 1925 bilo u opticaju novčanica za 805.031.248 dinara. Po podacima, koliko je Narodna Banka pojedine godine imala višak na zalihama deviza izlazi, da je istoga dana devizna zaliha morala iznašati Din. 828.003.200.59. Te neznatne razlike neka nas ne bune, jer su nastala djelomično iz razlike na kursu po kojemu su obračunate, djelomično iz (оса 510 nije poznato iz kojih se deviza sastoji stavka od Din 282.405.59 pa joj u našem pregledu ne možemo odrediti pravu vrijednost.

Prema tome naša metalna podloga rapresentirala je dne 31. decembra pr. godine vrijednost od: u

kovano zlato Din. 824.762.348.70

kovano srebro „ 190.699.596.30

devize „ 817.116 010.52 pa prema tome metalna podloga vrijedi oko jedne milijarde 833 milijona dinara. Budući da se u metalnoj podlozi nalaze i strane valute za jedan milijun zlatnih dinara to će cjelokupna podloga iznašati jednu milijardu 840 milijona dinara.

Obzirom na to, da je koncem godine oplicaj iznašao 6 milijarda 63 milijona dinara to je taj opticaj bio pokriven sa cca 30%, dok iz bilance Narodne Banke obzirom na to da je metalna podloga izkazana sa 460 milijona dinara proizlazi da je oplicaj pokriven tek sa 6"/,.

Oscilacije u samom opklicaju kao i oscilacije u visini devizne zalihe imale su za posljedicu, da oplicaj novčanica nije bio uvjek jednako pokriven. Onda kad je Narodna Banka posjedovala znatne zalihe devize, pa makar za te devize i izdala nove novčanice pokriće je bilo povoljnije nego onda kad je zaliha bila slabija, ako-