Економист

982

momenti, budući da su i Belgija i Holandija sve poduzimali da na svoje luke mavrmae jedan dio O iz zapadne Njemačke_ dotično područja Rajne.

Koncentriranjem prometa u jednoj ili u samo nekoliko luka, djeluje se na visinu prometa i na cijenu fransporta. Čim је месе promet u jednoj luci tim će ta luka imati više izravnih veza sa inozemnim lukama, tim će parobrodi koji ulaze u fe like imali veći istovar i utovar Šio će opet povoljno djelovati na visinu tarifa_ A niske tarife, bilo pomorske ili željezničke, djeluju opet na koncentraciju prometa u fakovim”' lukama и kojima su tarife шаке.

Jasno je da će pojedini parobrodi lakše pristati u jednu liikir ako ima opravdana očekivanja da će u loj luci napraviti jednu veću operaciju nego ako su izgledi da će da fovari tek nekolikotona. U slučaju da je za očekivati veći promet, ne samo 510 сеparobrodi češće dolaziti nego će i prevoz za takove luke bifi jeftiniji.

U nijednoj privrednoj djelatnosti nije koncetracija tako provedena kao u lučkom prometu. Mi n skoro svim državama imamopo nekoliko industrijalnih ı privrednih centara, nu rijetke su države koje bi imale nekoliko velikih Ika. Jedino u slučaju kad to geograishe prilike traže, da naime dolična država шта luke na nekoliko mora, vidimo po nekoliko večih luka, inače je skoro bez izuzetka proveden sistem jedne, ali za to velike luke, luke koja je u stanju da odvija veliki promet. Ma koliko lokalni interesi tra1 да se pođigne ova ili ona luka, interesi općenitosti bili su jači pa je skoro svaka država, bilo davanjem subvencije za neke parobrodarske linije, bilo tarilalnom politikom svojih željeznica nastojala da sav prekomorski promet po mogućnosti koncentrira na jednom тјезш.

Prije rata Austrija je sve poduzimala da podigne promet Trsta,

— Ugarska da sve koncenirira na Fiumu, pa se je veoma malo marilo za ostale luke. Mi smo onda protestirali i tražili da se vodi računa i o našim lukama, nu danas moramo prizmati da je ia politika bila jedino ispravna. Da nije Ugarska sve poduzimala da sav promet koncentrira samo na jednom mjestu, mikada Fiuma me bi bila uzela onaj razvilak kojeg je pokazivala prije rata. A. da je Austrija opet svoj pomorski promet podjelila između razne luke Istrije i Dalmacije, nikad Trst ne bi bio dosegao onu visimu_ U tom slučaja bila bi i sama privreda trpila izravnu šletu, budući