Економист

977 Propisati izbor po listama za članove izbornog suda znači da ovdje ministarstvu irgovine mije Jasno koja Je fwnkcija tog suda ı kako on radi. Izborom izbornog suda postavlja se izvJesan veći broj privrednika koji u slučaju potrebe mogu vršiti funkciju izbornog suca. Za samo vršenje te funkcije potrebno Je da ih u pojedinom sporu odrede same stranke. Određivanje tko će u pojedinom sporu biti izabrani sudac mogu same stranke, to Je bit izbornog suda ı preko toga se ne može preći. Samim izborom izborno suda određuje se samo tko sve može uopće biti izborni sudac. Tako zagrebački izborni sud ima 84 člana ı stranke u sporu imaju između ove osamdesetoriće da odrede svoje zastupnike. Članovi izbornog suda sastaju se samo jedanput u godini, da biraju svoje predsjedništvo ı nikad više. Tu ne dolazi do zajedničkoe sastanka, do skupnog vijećanja o bilo kojem načelnom pitanju, da bi bilo potrebno da Je zastupana ı manjina, a kad nema zajedničkog vijećanja, kad nema nadglasivanja onda nema smisla ni za proporcijonolnost. Koliko smo prijatelji proporca, ipak ne vidimo da proporcu treba otvoriki vrata ı u sudstvo. l izborni sudac mora posjedovati velike moralne kvalifikacije. Tu moralnu kvalifikaciju može mu dati samo većina članova Jedne berze, a nikako par članova koji obzirom na sistem listina mogu i manje vrijedne, ali za to ambicijozne ljude, proturati kao izborne sudce. Često, veoma često se događa, da par dobrih ili par loših izbornih sudaca dadu žig čitavom izbornom sudu. Ako Je potrebito za postati izbornim sudcem sakupiti oko sebe polovinu članova jedne burze onda je već teže da među izborne sudce udu ı takovi koji nisu dostojni tog položaja. Obzirom da se izborni sud sastoji iz 50—60 osoba ı da ih bira većina članova, ne možemo dopustiti pomisao da pojedine stranke ne mogu medu njima naći osobu, koju bi izabrale kao svog obramika već da Je ı za to potrebit izbor po listama. Izbor po listama može se primjeniti kod svakog izbora, osim kod izbora izbornogz suda. Kod pravde nema ı ne može biti većine mi manje.

III

Kod svakog udruženja, a berze su isto tako Jedno udruženje, upravni odbor ili pak glavna skupština ima pravo da isključi one ćlanove koji ili ne udovoljavaju društvenim obavezama, ili rade protiv udruženja ili su se inače ogriješili o neke principe društvenog morala. U ćl. 19. ministar trgovine propisuje da po