Економист

119

stati industrijski centri pa bi onda ili trebalo saobračajni program iz temelja mjenjati ili uopće ne voditi računa o putevima razvitka kojima је išla privreda.

Sav rad konferencije tako je neozbiljan ı neostvariv da se uopće ne isplati ulaziti u detaljnu analizu čitave saobraćajne mreže kakova bi izgledala po realizaciji ovog plana kao ı pojedine pruge koje su predložene. Ipak zamjeramo što se po ovom planu dira u jedinstvo naše uskotračne željezničke mreže ı na toliko mjesta ispresjecaju se sa prugama normalnog koloseka. Naša bosanska ı zapadno srpska željeznička mreža ima služiti samo odvijanju sobraćaja između Save ı Jadrana ı preko toga teritorija teško da će se razviti bilo koji internacijonalni promet a ı putnički promet obzirom na slabo naseljene krajeve, teško da će biti intezivan, pa ne vidimo razloga da se u njih dira. Dapače uvjek se je dosad zastupalo gledište da njih treba Još bolje povezati, proširiki u krajeve koji obzirom na brdoviti karakter teško odgovaraju za noTmalno-tračne pruge i na više mjesta izvesti na more ı па Зауц, ditično Dunav. Ovako kao jedna cijelina te pruge mogu da odlično vrše svoju ekonomsku ulogu kao što je to bio slučaj sa bosanskim Željeznicama, dok bi po ostvarenju programa Žželjezničke konlerence te pruge bile tako ispresjecane normalnim prugama da više ne bi vršile nikakovu ekonomsku funkciju ı spale bi na pruge čisto lokalnog karaktera.

Interesanino je kako je odbor riješio pitanje veze Beograda sa Jadranom. Kako je poznato postoje dva plana, Jedan izlazi na Split a drugi na Kotor pri čemu pruga na Kotor ima nekoliko varianta. Po predloženom planu spoj Beograda sa Jadranom išao bi od Beograda preko Obrenovca, Šabca i Bjeline do Tuzle zatim od Tuzle preko Sarajeva i Mostara na Metković. U Sarajevu bi se odvojio jedan krak koji bi išao preko Uvca—DĐJelogpolja па Kotor, dok bi se u Mostaru odvajao drugi krak da preko Imotskoga izade na Split. Osma toga Metković bio bi uz samu morsku obalu vezan i sa Splitom i sa Kotorom ı to preko Dubrovnika. Obzirom na ovaj predloge Split bi sa Beogradom bio daleko kraćim putem vezan preko Knina, Bihaća—Sunje i onda prugom Zagreb-—DBeOgrad nego Što Lo predlaže saobraćajna konlerenca pri čemu Još se ne smije zaboraviti da kod pruge preko Bihaća treba izgraditi samo cca 90 kilometara, dok preko Sarajeva——Tuzle treba izgraditi do posljednjeg kilometra.