Економист

226

ПРИВРЕДНА ХРОНИКА

Dr. JOSIP BEROŠ, SPLIT

Neke opaske nacrtu novo zakona o komunalnim šledionicama

Nijesam imao prilike da vidim nacrt zakona, što se u Ministarstvu irgovine i obrta sprema za općinske štedionice. O njemu doznajem po člancima, što ih je gosp. St. Kukla pisao u „Јев. Loydu” početkom januara i. g. Cijenim, da je dobro, ako idući po im izvodima gosp. Kukle učinim nekoliko primjedbi tome nacrtu.

Po njemu općinske štedionice, ostaju i dalje općinske ustanove, al: kao ı sada potpuno samostalni zavodi sa svojom vlastitom upravom. Za njih osnivači (općine) i dalje jamče i to ne samo za uloške i za njihovo ukamaćenje, već i za sve ostale obaveze, koje bi štedionice preuzele (kao potpise na mjenicama, garancijska pisma ı L. d.). Prema tome ni unapred ne će štedionice imati dioničkog kapitala poput bankovnih zavoda, a dosljedno tome štedionice ne dolaze u priliku koncem godine da dijele dobitak. Ali zato u slučaju insolventnosti ovih novčanih zavoda gubitak sa štedionice prenaša se na grad (općinu), koji za sve obaveze (dakle i za uloške) Jamči seo spojom ттоотот, dapače ı sa više od toga, svo spojomi poreznom snagom. 1 dok kod dioničkih društava (banaka), kad je uz povjereni im novac propao dionički kapital, nemaju ulagači čime da naplate svoje uloške, dotle kod općinskih (gcradskih) štedionica kad se to i desi (a vrlo su rijetki slučajevi !) naplatu svojih potraživanja mogu da traže od osnivača štedionice (općine).

I baš obzirom na ovu okolnost ove vrsti zavoda uživaju pupilarnu sigurnost tako ie sudovi kod njih polažu novac maloljetnika. Ovome, opsegom ı vrijednošću tako velikom, jamstvu ima se pripisati velike svote sakupljenog novca kod općinskih (gradskih) štedionica, koje u Nemačkoj i Italiji idn čak i па miliJavde njihove nacionalne monete.

Ali upravo stoga što općine mogu biti pozvane na odgovornost za rad svojih štedionica, nacrt zakona predviđa da takove štedioniće mogu osnovati samo себе općine Ili gradovi, koji dobijaju za lo dozvolu od nadležnih vlasti, pretpostavljajući da u većim mjestima ima ljudi sposobnih ne samo za upravu već i za nadzor nad štedioničkim radom.

Radi te iste kontrole nacrt zakona traži nadzor državne olasti, koji će se kao ı sada vršiti putem komesara dodijeljena štedionici. Ovaj može spriječiti provedenje makar kakvog zaključka, za koji ата та da mije u interesu zavoda.