Економист

274

Dok Je dakle množina životinjskih proizvoda poslije rata od iste površine porasla skoro na dvostruko, ali ipak ostala razmjerno vrlo malena, to je množina bilinskih proizvoda, koji se preko vlastite potrebe izvoziti mogu, pala za 37". — Još jasnija nam Je slika, ako uporedimo čiste viške izvoza u najvažnijim žitaricama u g. 1909—4913 sa onima godina 19292—1995.:

Prosjek god.

1909—4943 4922 1923 1924 1925 Pšenica ...19,9410.455 251.767 278.472 1,222.208 133.849 Вах 893.941 226.775 105.450 305.206 790 Ječam ... 3,508.344 5,759.707 8,158.745 2,760.920 1,826.805 7400)! а 1,559.264 2,329.253 4,759.956 919.716 206.422 Kukuruz 9,837.039. 3,024.8676,780.469 7,453.633 5,794.633

Osim u god. 1929 i 1923 gdje Je izvoz Ječma ı zobi prekoračio predratne količine, dakle osim ovih krmnih žitarica, izvoz je u svim ostalim žitaricama, a naročito u onima za ljudsku hranu silno nazadovao. Uzroci tome pojavu mogu biti dvojaki: ili je pripojenjem novih područja prosjek produktivnosti od jedinice površine za čitavu državu polisnut na niže ili je konsum pučanstva porasao. Prvi razlog nemože postojati, jer su pripojena područja bila njekoč dio „žitnice” Europe pak nisu odbacivala nikad manje exportnih suvišaka no što ih je odbacivala Rumunjska u starim granicama. Prema tome bi morali da tražimo uzrok opadanju izvoza u povećanomu vlastitome konsumu poljoprivrednika samih. Onctall navodi, da Je za prehranu pučanstva u god. 1876 dolazilo na glavu ı godinu po 230 kor žita a god. 1903 samo po146 kgr., — dakle ispod fiziološkog minima. Ovo je svakako jedan od najeklatantnijih dokaza skrajnje nevolje Rumunjskoge seljaka u predratno doba ı neminovne potrebe, da mu se pomogne. Jonescu-Sisesič medulim navodi, da se Je nakon provedene agrarne relorme »gradsici živalj našao u velikom čudu kada je opazio, da seljaci neće više da prodavaju svoje proizvode uz bezcjene, već da ıh vole sami potrošiti, što prije nisu radi bjede svoje nikako mogli.” Ovo Je pojav, koji podpunoma odgovara biti зеЏаскоса gospodarstva koje u prvomu redu vlasniku služi za namirenje olastitih njegovih potreba do podpune saluracije, a ne kao kod

1 Vidi bilješku na str.

* Vidi bilješku na str.