Економист

739

b) A koncem god. 1925.:

Kad“ Zadruznej Zyeze- 17jmb} aman ana ny Oe a e ao ea SSR Si: 195.027 Zyezn slovenskih Zadrug, Ljubljana .................. 24.845 А Ие Љу ле „(OLI coecagodoco voodoo o pBBodOgoGOBikan“iG 36.607

Ukupno 187.379

Netto prirast iznaša dakle 56.156 zadrugara ili 25,8% prema stanju koncem god. 1922.

Mora se napomenuti da su ove cile u toliko netačne što u svakoj od ovih godina nisu sve zadruge izvestile Saveze, nego ih je jedan put izvestilo više a drugi put manje, te nadalje što se mora učiniti, kao što Je to ovde prije učinjeno, neki odbitak ma ime toga Što ima zadrugara koji su članovi u više zadruga. Ako se odbije jednak procenat (10%) za obadve godine, dobija se kao apsolutni prirast 32.541 zadrugara, a relativni prirast ostaje naravno isti t. J. 29,8%.

Što se može zaključiti na osnovu ovih podataka ?

Prije syega u pogledu reproduktivnoga procesa, t. J. širenja slovenačkosa zemljoradničkoga zadrugarstva kao cjeline, ргоizilazi da se u periodi, na koju se odnašaju ovi podaci, širenje nastavilo sa tempom koji pokazuje netto prirast zadruga od 5.0%, i netto prirast zadrugara od 23.9%. Da li ovaj tempo predočuje minimum ili optimum ili maksimum onoga tempa koji bi proizilazio iz vladajućih okolnosti, naročito ekonomskih ı socijalmih prilika, to se na osnovu rezultata svega što Je učinjeno u oblasti sloyvenačkoga zadrugarstva (zadružne tradicije) do početka periode ma koju se odnaša ovaj prikaz, mislim, ne bi dalo ustanoviti na način koji bi potpuno zadovoljavao, jer nitko živ ne bi mogao eksakitno ustanoviti onaj tempo koji bi rezultirao iz ekonomskih, socijalnih i ostalih prilika i iz rezultata dotadanjega rada. Praktićna podloga za približno ocenjivanje ovoga tempa mogla bi se dobiti usporedivanjem prirasta odnosno opadanja u broju zadruga ı zadrugara u ovoj periodi sa prirastima odnosno opadanjima u prijašnjim godinama. Pri tome bi se morale izlučiti od upoređenja godine u doba svetskoga rata ı prvih Jednu do dve godine posle rata, jer su abnormalne prilike u ovim godinama izazvale abnormalne konjunkture i depresije, čiji bi ulicaji na kretanje članstva pomutili rezultate upoređivanja. Žalibože nije moguće ovde upuštati se u ovo ocenjivanje, Jer se za to nemaju na raspoloženju odgovarajući statistički podaci. Moga samo kazati kao subjektivno mišljenje, da konstatovani tempo nije optimum, је da bi slovenačko zemljoradničko zadrugarstvo moglo ı bolje

&71*%