Женски покрет

Njene žene vole samotno razmišljanje, čežnju i sjetu. Daje nam sliku seoske učiteijice koja uzdiše za djecom, obitelji („Pod branom“ 1903, pa sliku djevojke, koja uzdiše za svjetom (Joka 1905.) Pripovijest „Žena“, (1919) prikazuje tu istu nesmirenost uzrele žene. Vrlo odlično mjesto medju romansijerkama zaprema Zofka Kveder. Rodjena je Slovenka a udata u Zagrebu, tako da već mnogo godina živi medju nama, piše našim jezikom, pa je po tome i naša. Za nas je ipak najzanimljivije njeno djelo: „Histerija žene“, pa ću na nj da svratim Vašu pozornost i ako je pisano slovenačkim jezikom. Raspravlja se tu o problemu, koji zaokupljuje svaku modernu ženu. Današnja žena, želi biti slobodna i neovisna. Da to postigne, mora ona da dodje do slobode intelektualne i ekonomske, veli Zofka. Kad to dokuči, nailazi па nove zapreke, dužnosti prema mužu, kući i djeci i njena je sloboda opet uzdrmana. „Može li žena uopće da bude slobodna", to je pitanje, koje autorica u tome djelu postavlja kao problem. Zofka Kveder znatna je i kao propagatorica feminističkih ideja. Izdavala je i uredjivala reviju „Ženski svijet“ (kasnije: „Jugoslavenska žena“) u kojoj je skupila mnoge važne dokaze i razloge koji govore za potrebu jednakih prava žene i muža a ujedno je i sakupila oko sebe u literarnom radu mnoge žene iz naših krajeva, koji su onda još bili politički razdvojeni. Osim ove ženske revije znatne su još; „Domaće ognjište", koje je uredjivala Milka Pogačić i „Ženska misao“ u redakciji. Božene Deželić i Danice Bedeković. Uz Zofku spomenut ću još Mariju Kuminčevu, koja je sa svojim pripovjetkama i praktičnim savjetima u kućanstvu dobro poznata ženskom svjetu. Zdenka Markovićeva zanima se osobito poljskom literaturom pa uz svoje izvorne pripovjesti prevodi i djela književnosti poljske. Antonija Kassowitz-Cvijić, Zagrepčanka ne samo po rodu nego i po srcu, voli da priča zanimljive zgode iz prošlosti Zagreba, koji uz Šenou i po njoj postaje zanimljiv ne samo za one koji ga vole. Kao autorice dječje literature moram da još spomenem Josipu Gazvodu Radošević i Mariju Tomšić Im, a od mladih pripovjedačica ne smijem da zaboravim Maru Ivančan, koja je u najnovije vrijeme poznata sa svojim romanima „Uskrsnuće Paole Milićeve“ i „Čudnovata priča“.

6

O Hrvatskoj ženi

219