Жидов

ŽIDOV

HAJEHUDI

GLASILO ZA PITANJA ŽIDOVvSTVA.

I. listopada 1917. - Z9GREB -15. Tišri 5678.

Poruka uredništva i uprave!

Uljudno molimo svoje cijenjene čitatelje, da odmah pošalju pretplatu, a svoje prijatelje; da živo porade oko rasprostranjenja našega lista. Svakome ćemo biti zahvalni tko nam bude priopćio imena naših suplemenika, a naročito židovskih vojnika. Molimo nadalje, da nam se redovito šalju izvještaji o znatnijim dogadjajima u opčinama i o sudjelovanju naših Židova u ovom ratu. Nadamo se brojnom odzivu, moralnoj i materijalnoj potpori svih onih, u kojih još imade čuvstva i zanimanja za židovstvo. Pretplata se šalje samo na »Banku z a trpovinu, ob rt i i n dust r i ju« Zagreb za tekući račun »Židov«. Dopisi na Dr. Ed. Fischera, Zagreb, Oundulićeva ulica 22a,' 11. kat.

K izbornoj reformi u Hrvatskoj.

U saborskoj sjednici od 11. VIII. 1917 rekao je g. dr. Dušan Popović : »Žao nii je, što momentano nije u saboru ni jedan reprezentant židovskog plemena . . .« Übrzo se eto pruža đru Popoviću prilika, da krd izborne refoime utvrdi iskrenost i ozbiljnost svojih riječi i da omogući, da u sabor dodje i zastupnik Židova, jer i ako bi bio po današnjem izbornom redu u saboru po koji pokršteni ili nepokrštejii Židov, ipak židovski narcd ne ima ni jednog, nemasvog zastupnika» a u eri demokratizacije samo se o tome može raditi. Zafo je postulat istinske i prave demokracije opće, jednako, fajno i proporcionalno izborno pravo sa zašlitom manjina. Nije nam poznato u koliko ođgovaraju istini novinski glasovi o izbornoj reformi u Hrvatskoj i prema tome koliko će ta izborna reforraa odgovarati duhu demokracije, koja se toliko naglašivala kod nastupa novoga režima u Hrvatskoj. Mi shvaćamo inače opreznu i promišljenu politiku hrvatsko-srpske koalicije, ali ako su istiniti glasovi što se pronose glede zakonske osnove o izbornoj reformi, onda ju je teško složiti sa bićem prave demokracije, jer prema toj reformi ostat će kako Židovi, tako i razne druge društvene skupine bez svoga zastupnika. Jer, smatrao tko Zidove kao nacijonalnu, vjersku, socijalnu ili ekonomsku skupinu ili sve to skupa, ipak stoji da oni u svojoj ukupnosfi, ne obzirući se na iznimke i kod nas žive jednom narodnom dušom i tradicijom, jednim manje ili više anormalnim narodnim životom i željama, a u tome i jest bii demokratizma, koja se odnosi na formu, a ne na sadržaj, da se svakom individu-u i svakoj individualnoj skupini u duhu pravednosti osy»ura mogućnost autonomnog života i razvitka, pa zato

i jest zahtjev pravednosu', zahtjev demokratizma, da se i toj skupini, smatrao ju tko kakovom god htio, dade i osigura to elementarno demokratsko pravo. Ne možemo radi opsega našega lista raspravljati cijelo ovo pitanje potrebnom opširnošću, kako bi htjeli. te.k spominjemo da nas ne bi mogao zadovoljiti virilni zastupnik, kakovim bi si kod nas možda zadovoljili nedemokratski vladajući krugovi bogoštovnih općina, jer takav virilista, koji nije proizašao iz izbora narodncg ne može imati ni svijesti i srca za narod, ni snage u narodu, već bi takav odgovarao starom šablonskom liberalno-konfesijonalnom shvaćanju židovstva. Ovakovo riješenje tim manje bi naš moglo zadovoljiti, kad zrademo da Židovi u Bosni osim svoga virilnog konfesijonalnog reprezentanta, imadu i svog biranog narodnog zastupnika, dočim Židovi u Hrvatskoj stoje bez turnača i branitelja njihovih potreba i težnja. premda po broju nadmašuju onaj minimi m stanovnika za koji je i po novoj izbomoj osnovi predvidjen bar jeeian zastup:.**. Zato Židovi u Hrvatskoj vjeruju, da će ovaj zahljev pravednosli i istinske demokracije doći do oživotvorenja u modernoj izbornoj reformi, koja se sprema u Hrvatskoj, te živo prate razvitak ovog pitanja, a osobito očekuju da će židovske bogoštovne općine u Zdgrebu i Osijeku u ovom znamenitom času dostojno shvatiti i izvršiti svoju dužnost prema židovstvu, njegovoj časti i potrebama. Kol nidre.

Prije početka samoga Jom-Kipura treba da se izvrši molitva Kol nidre. Tu molitvu poznaje svaki Židov i mnogi nežidov. Nu malo je tko razumije. Sadržaj je molitve formula, kojom se proglašuju ništetnim i nevaljanima prisege i zavjeti, što ih je molitelj možebiti učinio, i to samo takovi zavjeti, kojima je molitelj sam seb i nešto zabranio, gdje se je sam nečesa odrekao, Ta se formula ne odnosi na prisege učinjene pred Ijudima ili pred sudom u svrhu, da se tvrdnja ili izkaz učinjen u privatno i kazneno-pravnom životu prikažu istinitima. Ta je moiitva za mnoge, koji je ne razumiju misterij.te dala je kod Židova povoda mnogim kombinacijama i tumačenjima postanka i značenja te neprijatelji tvrdili su, đa ta molitva Židovima dozvoljava i omogućuje krivokletvu i ne samo da oprašta u učinjene krivokletve, nego ih i unaprijed odobrava za budućnost. Kada je nastupila erareforme bogoslužja, ukinuta je u nekim općinama i hramovima ova molitva naprosto iz razloga, da se dokaže nežidovima, kako ova molitva za nas nije ni od kakove važnosti. Zadnjih se godina počelo uvadjati ovu molitvu u onim hramovima, gdje bijaše dokinuta. Ova molitva djeluje kao malo koja na nabožnost i židovsko čustvo općine.

Posvećena tradicijom Kol-nidre-molitva je stara nekih 1300 godina, iskićena divnim, dubokim i potre nim melodijama ona jednim mahom osvaja i privlači svako židovsko srce, pa i one elemente, koji su u skoku, da postanu renegati. Bilo je često slučajeva, da su se renegati u velikoj čežnji za molitvom Kol-nidre došuljali u hram i povratili se k židovstvu pod utiskom te molitve, a da nijesu znali, da je Kol-nidre molitva židovskih renegata, nu onih renegata, koji su to postali protiv svoje voije, pod prijetnjama. Zapadni Gothi (počamši od 652. g.) i španjolski inkvizitori u drugoj polovici XV. stoljeća) širili su medju Židovima kršćanstvo ognjem i mačem. Dakako, da nijesu vjerovali, da su pokrštenjaci trajno i iskreno prihvatili kršćanstvo. Sumnjičili su ove silom-pokrštene da tajno slijede propise židovske religije. Zato su ih tajno uhadjali i jao pokrštenjacima, koji bijahu uhvaćeni, da su potajno ostali Židovi. Uz ostale mjere bje uvedeno, da su pokrštenjaci raznim prigcdama tečajem godine morali javno prisizati, đa ne će ni tajno slijediti propise židovske vjere. Kada su se svi silom-pokrštenjaci potajno sastali, da barerrt jedamput godišnje na Jom Kip'ur zajednički manifestiraju svoju pnpadnost zidovstvu, nijesu znali, đa li im je to dozvoljeno obzirom na učinjene prisege, da ne će pribivati židovski bogosluženjima. Nepokršteni Židovi takodjer nijesu znali. da li im je dozvoljeno bogosluženje zajedno sa pokrštenjacima. Zato se svake godine prije Jom-Kipura sastade Bet-Din, koji izreče, da su ništetne po pokrštenjacima učinjene prisege, da ne će pribivati židovskim bogosluženjima, jer su te prisege iznudjene prijetnjama i same po sebi nemoralne. Tek nakon te riješidbe mogli su Židovi i Anussim zajedno slaviti Jom-Kipur. Kol-nidre sadržava dakle formulu uništenja po Anussima učinjenih prisega, da se ne će niti potajno sastajati, ni medju sobom, ni sa nepokrštenim Židovima, da zajednički vrše židovske obrede. Kol-nidre molitva ne samo da ne dozvoIjava i ne odobrava krivokletstvo, nego je naprotiv nastala odatle, što šu Žiđovi svetost. prisege toliko cijenili, da do riješitbe Bet-Dina nijesu bili sigurni, smije li se iznudjena, dakle nemoralna prisega prekršiti. Kol-nidre molitva rodila se u užasnim duševnim mukama židovskog naroda, u groznoj grižnji savjesti Anussima. Odatle ona veličajna melodija, koja ti priča najprije o tihom jecanju sputanih duša, onda se svija u bolima, zatim se bori za oslobodjenje, htjela bi da zaplače, nu ne smije, da je žbiri uhvate. Mjesto glasnog krika čuje se samo tiho jecanje, težak uzdah, tužnb zavijanje i zastrašeno stenjanje silovane židovske duše. Kol-nidre je krvlju i suzama natopljeni tisućljetni misterij o vjernosti, herojizmu i mučeništvu Židova. Nije pravo, nije dostojno, a i štetno je za židovstvo, da je Kol-nidre molitva u tolikim hramovima dokinuta. Vi, koji ste zvani i dužni braniti ritus, čuvati ceremonijel i štovati tradicije, rabini i bogoštovne općine, uvedite opet uzvišenu Kol-nidre molifvu!

Uredništvo i uprava nalaze se u Zagrebu, Gundulićeva ul. 22a 11. kat lijevo (Dr. E. Fischer) Rukopisi se ne vraćaju.

God. I.

Izlazi dvaput mjesečno. Pretplata: Godišnje K 10, polugodišnje K 5, četvrtgodišnje K 3. Fojedini br. 40 fil.

Broj 2.