Жидов

mjesečini 14-—, Zorka Neuser 50‘—, Erna Fischer2o —Otto Pollak 5- 720Vinkovci. Po Moriji: Po 30- — Morija, po 20 - Schlesinger Jakob, Zilzer Josef, po 15- Magist. Straus, po 10‘ — Adolf Weiss, direkt. L6wy, Ivo Ooidstein, Max Borovitz, Schlosser, Rudolf Gross, Leopold Stein, Jakob Kohn, Jakob Fuchs, Julius Stock, Herman Klein, Li opold Flesch, Žiga Bri'chta, Adolf Preisz, po 8 - Bayer, po 6- Adolf Hoffmann, N. Hoffmann, Marberger Mavro, Josef# Borovitz, po 5- Hirt Berta, dr. Lederer, Izak Schlesinger, H. Mechner, dr. Arminsky, dr. Porges, Szemnitz, Engl Adalbert i Deitelbaum, po 4•— Oriinberger, Cilla Pollak, Josef Dozler, Matilde Fischer, Anna Elod, Friedmann, dr. Salgo, Šandor. Marton, po 3- Fleischmann, Sonnenfeld, Prppper, po 2- — Berta Kraus, Adler, Heksch, Zlatko Gross, Artur Gross, N. N. Pollak i Franz Pollak po I*— po !• Slavko Schlesinger, Heinrich Breslauer 10- Viktorija Engl 10-—. 380* Prijedor. Po G. Seidemami: Gustav Seidemann 10‘— Sig. Oero 10 - Sabetaj Levy 10*—, Emil Horovitz, Zenica 6David Kavezon, Bos. Petrovac 10 - 46 Bjelovar. Slava Lausch ,4 - — 4K r i ž e v a c. Chebra Kadiša 250. — 250 Zenica. Po Rifki S. Montilja. Sakupljeno od žid. omladine 81-80, za nadjenu novčarku 50— 13180 Bojište. Milan Strauss 10-—N. N. 20-—, P. Zautner, 10 - M. Frohlich 10- L. Krauss 10- — 60 Kaptol. Josip Adler 20 - 20 Nagyharsany. Po Jizchaku Abinunu: Po 50- — Albert Finci, Albert A|kalay, po 20- Haim Salom, Hugo Singer, Kućo Alkalay, Albert Finci, Kabiljo Elias, Danijel Salom, po 10’ —, Geza Spitzer, Danko Finzi, Haim Kamchi Rafael Salom, Pero Bajagić, David Kajon, Jak. Alkalay, Herman Sprung, Avram Papo, Jak. Papo, Jakov Papo, Leon Bahar, David Finci, Avram Finci, Rafael Romano, Avram Pesach, Isidor Sumbulović, Elias Altarac, po 5 - dr. J. Greif, po 4 — , Benjamin Laudo. 409Travnik. Po Dr. Zauderer: Bohor lsak Salom 50-—, N. Rosenzvveig 10-—. 60- Karlovac. Po Elzi Weinberger i Ljudevitu Singer: Prigodom zlatnog pira H. Reifa i srebrnoga pira Josipa Birnbaum po 10 1 — J. Birnbaum, Vjekoslav Feigl Sigmund Šeljkovič, po 7 - Albert Birnbaum, po 4- Mondschein, Walder, po 5 - — Samuel Singer, po 3- — Walder, po 2 - Aschkenazi, S. Singer, Samuel Weinberger, Makso Spitzer Zlata Spitzer, Riza Spitzer, Hinko Singer, Ljudevit Singer. 70 Sarajevo. Po Nady Abinun, sakupio g. Elazar 100’ —, Sari Perera 41 •—, pridodom ispražnjlvanja škrinjica sakupile 601.—: Regina Perera, Hani Salom, Simha Perera, Regina Levi, Hanni Baruch, Regina Kattan, Rahela Danon, Safira Izrael, Klari Finzi, Oracja i Riki Kabiljo. Mirjam Finzi, Rahela Montilja Simha Salom, Ella Ungar, Erna Levi, Klara Altarac. Amalija Hochberg, Lisa Levi i David Attias, Jakob Maestro, Bencion Gaon i Papo. Rudolf Rubiček 20 i u igri šaha protiv D. Attijas 5 - —, inspektor Djaen darovi kod tore 50 - —•. Prigodom ~Madrinažc“ Mazalte Samo-

kovlija skupiše ffani Baruch i Isidor Donitti 56- 873 09. 3.14857 Pionirski fond. Zagreb. Prof. A. Szemnilz 10'— 10 Pregled. Unišlo je dakle iz Hrvatske Slavonije i Dalmacije 2.99570 Iz Bosne i Hercegovine : . . . 3.796-45 Iz garnizona, zaposjednutih zemalja i bojišta ...... 894.70 Ukupno . . K 7 68685 Od 1. januarado 25. maja 1918. unišlo je ukupno K 42.61186 Dodatak. U broju 7. „Židova** iskazali smo svotu od 313.80 poslanu po Jizchaku Abinun iz garnizone Nagyharsany. Sada priopćujemo specifikaciju. Za upis Mirjam Weiller u zlatnu knjigu. Haim Salom 10‘—. sakupljeno n kući M. Danon 30-—. Opći dar: Mayer Altarac 10- Gaj Bar Giore; Sumbul Montilja na ime Isidor Alkalay 10- —. Za Hebrejske škole; Po 100 - Kućo Alkalay, po 20- — Isidor I. Musaf'ja, po 10-—, Sumbul Montilja, Hajim Salom, Danijel Sumbulović, po 8- Josef Macoro, po 6-—, David Hajon, Hcrman Sprung, Jak. Papo, Moise Romano, Moriz. I. Papo, po 5-—, Leon Kabiljo, Isidor Musafija, dr. Oreif, Klara Josefsberg, Moritz Altarac, po 4- Albert Oaon, Avram Pesach, po 3-—, Rachel L6wy, po 2-—, Dr. Frankfurter, po 1- Max Pecsenik. sakupljeno u kući Avrama Altarac K 26.80.

Nasadi masline i drugog drveća u Palestini.

Masline i drugo drveće sade u t. 'zv. ~Herzlovoj“ šumi na zemljištu Žid. narod, fonda u Ben Šemenu i Hulda i to počevši od god. 1908. S početka sadili su samo masline, jer ovo drvo donosi veliku korist a ne zahtijeva toliko njege. Maslina ne treba mnogo vlage, ne trpi od velike žege. a niti od studeni. Zadovoljava se s najmršavijom zemljom, a razvija se dobro i na kamenitom tlu. 'jednom riječi, maslina nije osjetljivo drvo. Uz to je duga vijeka, jer živi tri do četiristo ili još više godina. Maslinovo ulje dade se lako prodati na svakom tržištu. Plod masline služi za hranu na istoku. Sporedni proizvodi ulja takodjer se izradjivaju. Premda je maslina dragocjeno drvo, ipak se na zemljištu Ž. n. f. sadi i drugo drveće i t» već od god. 1912. Sade voćke, šumsko i ukrasno drveće. Voćke imadu prednost, da brže rastu, da je njihov uzgoj jeftiniji, nego li masline, koja tek poslije 15 godina donosi koristi. Od korisnog drveća spominjemo naročito eukaliptus. Ovo su drvo počeli saditi kao prvi židovski kolonisti, pa ga zato zovu urodjeni Arapi „židovskim" drvetom. Eukaliptus se odlikuje dobrim svojstvom, da privlači mnogo vlage, pa je zato vrlo dragocjeno sredstvo za isušivanje močvara, koje su leglo malarije. Sadjenjem eukaliptusa uspješno je suzbita malarija na pr. u koloniji Hedera. Eukaliptus napreduje dobro i na lakom pjeskovitom tlu. Dakle vidimo da uprava sadi Ž. n. f. u Palestini svakovrsno drveće, koje može koristiti zemlji. Stoga su darovi Ž. n. f. za sadjenje masline i drugog drveća (za jedno drvo 10 K.) svagda dobro došli.

Bilješke.

Sastanak austrijske židovske omladine. (Oever. jv-iitclier Jugendtag). Dne 18., 19. i 20. svibnja obdržavao se je u velikoj dvorani bečkog Musikvereina sastanak žid. omladine. Svrha je tog sastanka bila, da se osnuje najprije sarez žid. omladinskih organizacija Austrije, a onda, da se po mogućnosti njegov djelokrurr proširi i na druge zemlje. Ovaj savez morat ce najprije obavljati praktičan i konkretan rad. Njegova je za.daća, da služi žid. omladini i da joj pomogne kod riješavanja njenih najvažnijih zadaća. Da se omogući pristup sveukupne židovske omladine, prihvaćen je program nacio na 1 n o-ž idov s k i i ne a'n ticijon i sti čk i. O ovom znamenitom sastanku progovorit ćemo još u našem listu. Karl Marx. Dne 5. svibnja proslavljena je na zemlji stogodišnjica rodjenja, osnivača socijalističke internacijonale i njezinog velikog teoretičara Karla Marxa. Rodjen je u Trieru (Njemačka) kao odvjetak ugledne židovske rabinske porodice i bijaše mu šest godina, kad mu se roditelji odrekoše židovstva, kojega Marx niti poslije nije imao prilike da upozna. On ga se u svojim spisima jedva dotiče, ali gdje to čini, tu mu je sud o židovstvu posve jednostran i nepravedan. Ali uza sve to se u njegovom radu i životu, premda nesvijesno, ipak snažno isticala židovska crta. Njegov fanatizam, njegova vjera u pobjedu vlastitih ideja, sve nas to živo sjeća na proročke pojave Izraela i Jude. Emancipacija čovječanstva iz bijede ukinućem proletarijata, ta čisto proročka misao, nadahnuje svako nastojanje Maixa. I tako je postao Marx svojim djelovanjem pravi nasljednik starih židovskih proroka, koji su došli da bijednima najave „radosne vijesti**, zasužnjenima „oslobodjenje**, a svim umornima i opterećenima, da će im sinuti „svjetlost** na novim putevima. A da to nije slutio, Marx je- bio u dubini svoje sopslvenosti „Židov proročkog kova**.

Priredjivačkom odboru Purimske zabave „Židovska pjesma** Zagreb. Potpisano „Židovsko akademsko potporno društvo- najtoplije se zahvaljuje za dosad najveći darovani iznos od 3638 K 60fil. vtrihiljadešestotridesetosam kruna 60 f.) prigodom Purimske zabave i moli cijenjene gg. priredjivače da bi ga svakom zgodom podupirali, kako bi što lakše svojoj humanitarnoj zadaći moglo udovoljiti. Za ..Židovsko akademsko podporno društvo u Zagrebu.*, Predsjednik: Blagajnik: Leo VI. Svare v. r. Ivan Schwarz v. r.

Darujte za tiskovni foßd„Židova“. Jesam li platio šehel ?

STRANA 5.

»ŽIDOV« HAJ’HUDI

BROJ 11