Жидов

stvoriti židovsku omladinsku organizaciju, koja će preuzeti odgajanje naše omladine u židovskom duhu. Ta bi organizacija našoj omladini imala dati potpuno, ispravno i objektivno poznavanje židovstva i usaditi ljubav za židovstvo. Ona će s vremenom omladini omogućiti, da se uživi u židovstvo. Onda će naša omladina biti valjana, jer će odgovarati židovsko-odgojnom načelu „Mensch vverden und es judisch vverdenl* (Buber.) \ Ta organizacija mora obuhvatiti židovsku omladinu cijele Jugoslavije, jer su židovsko-odgojne prilike kod nas svagdje gotovo jednake i jer provinciji treba židovsko-odgojnog djelovanja te organizacije još o puno većoj mjeri, nego Zagrebu ili Sarajevu. Trebamo dakle savez židovskih omladinskih društava Jugoslavije.^^j

Židovski omladinski pokret u Austriji.

Udružena bečke omladinske židovske skupine pozvale su'svoje drugove iz cijele Austrije na dogovor, koji je održan, dne 18, 19. i 20. maja, uz sudjelovanje mnogih odličnika i vođja modernog židovstva. Bilo je nazočno oko 2000 omladinaca, izmedju njih oko 200 delegata i nekoliko stotina drugih gostiju iz cijele Austrije i drugih zemalja (takodjer iz Hrvatske) Dubok dojam na mlade slušatelje proizveli su naročito govori pokretača cijele akcije, dra. S. Bernfelda; književnika dra. Martina Bubera (~Zion und die Jugend“), cijon. prvaka Adolfa Štanda; vodje galičkih ~Šomrima“ Ricgv-ro (jevi ejeki!). Nakon vijećanja i debata prihvaćen je jednoglasno zaključak da se sve skupine imadu ujediniti u „Savez židovske omladince u Austriji* 1 . U kratko rečeno, svrha je novog saveza, da uzgoji židovske omladince onamo, da po,tanu valjani ljudi i dob r i Z ido v i. Svaki omla dinac mora smatrati svojom dužnosti, da upozna jezik, život i kulturne vrijednote židovstva. Svaki omladinac mora nastojati, da postane jakim značajem, da u životu bude pobornikom istine i pravde. Nadalje je dužnost omladine, da služi narodu u sadašnjosti i da saradjuje pri djelu obnove. Omladina opet zahtijeva od židovske javnosti potporu, koja se mora očitovati u valjanom uredjenju ovih potreba '• Dobra židovska škola, izdavanje dobrih knjiga, osnutak knjižnica, izobrazba valjanih učitelja, gajenje tjelovježbe i izleta, - reforma vjeronaučke obuke, materijalno obezbijedjenjeomladine, skrb za stručnu izobrazbu, savjetovanje pri izboru zvanja. U koliko židovska javnost, a naročito bogoslovne općine, ne će htjeti ili moći omladini dati prilike za ispravni religiozni, nacijonalni, kulturni i socijalni uzgoj, to će omladina nastojati, da vlastitom snagom, uz pripomoć svoje organizacije, ostvari svoj program.

Vijesti iz Palestine .

Kako smo svojedobno javili odaslana je jedna cijonistička komisija pod vodstvom dr. Weizmanna u Palestinu, da izvidi prilike naših kolonija. Dne 6. travnja prispjela je komisija u Jafu, gdje je svečano dočekana od zastupnika svih organizacija i društava, kao i mnoštva stanovništva grada.

Komisiju primio je vojni guvernerJafe i tom prilikom istakao svoje simpatije za cijonističke težnje. Dne 10. travnja stigla je komisija u Jerusalem, gdje je dočekana u palači guvernera po vojnom guverneru, pukovniku Storri, zastupnicima jerusalemske gradske uprave, grčkom arkimandritu, nadbiskupu armenske crkve, franciskanskom kustosu i raznim drugim uglednicima. Poslije je slijedio doček po cijeloj židovskoj općini, pri kojem su sudjelovali zastupnici svih židovskih stranaka. Slijedeći dan, 11. travnja t. g., koji je proglašen židovskim blagdanom, priredilo je jerusalemsko gradjanstvo veličajnu demonstraciju na Skopus-brdu, gdje ima da se podigne jevrejska universa. Nakon raznih govora, kojima je izraženo veselje nad prispjećem komisije, odgovorio je dr. Weizmann u jevrejskom jeziku, zahvaljujući na srdačnom dočeku, koji je izaslanstvu priredjen u Jerusalimu. Nadalje je dao izražaja čvrstom uvjerenju, da će s tog mjesta proizaći nova moralna snaga, koja će podići cijeli židovski narod. Nastavljajući u engleskom jeziku, istakao je dr. Weizmann još jednoć zahvalnost židovskog naroda za izjavu britanske vlade. Iz Jerusalima stigao je uredu cijonističke organizacije u Kopenhagenu slijedeći brzojav; r Cijonistička komisija sa g. dr. Weizmannom na čelu netom se povratila sa po. sjeta u kolonijama Judeje. Pregledane su kolonije Rišon-Lecijon, Nes-Cijona, Rehcibot Ekron, Kastinije, Gedera, Berj-jakob, NahlatJehuda i Petah-Tikvah. U svim kolonijama priredjen je komisiji oduševljen doček. Sve 3ii kolonije, osim Petah-Tikve, u snošljivim prilikama. U kolonijama vlada nestašica Ijndi, odijela i blaga. Financijalna pomoć mogla bi se najbolje pružiti jednim zajmom oduljeg roka. Dok su prilike u području, koje je u vlasti Engleza razmjerno povoljne, dotle nam iz sjeverne Palestine, gdje su još gospodari Turci, stižu tužne vijesti. Upravo očajne prilike vladaju naročito u gradovima Tiberiasu i Safedu, pa u kolonijama gornje Galileje. Pučanstvo gubi srčanost, jer je glad neopisiv. Bijeda postaje danomice veća. Broj siročadi i bolestnika raste. Ovo uslijed ratnih operacija uzrokovano stanje, postalo je vrlo kritičnoj Samo izdašna i brza pripomoć, moći~« bar donekle üblažiti veliku bijedu pučanstva u Palestini. Darujmo stoga što više za evakuirano žid. pučanstvo Palestine!

Ravnopravnost rumunjskih Židova.

U 10. smo broju objelodanili 27. i 28članak bukureštanskoga mira. u koliko se tiče Židova. Premda je cijeli svijet očekivao a državnici centralnih vlasti su se obvezali javnim izjavama, da de u bukareštanskom ugovoru inartikulirati posvemašnju ravnopravnost Židova, ipak je došlo drugačije. 1 bez obzira na to, da li ikakova rumunjska obećanja daju jamstva za dobrohotno ispunjenje po Rumunjskoj preuzetih obveza, moraju se te ustanove označiti pogoršanjem dapače i prema samo platoničkom, u praksi nikada ne provedenom §. 44. berlinskoga ugovora. Prema bukareštanskom ugovoru dobivaju ravnopravnost oni Židovi, koji dokažu, da su služili u vojsci, ili da su rodjeni u Rumunsjkoj od roditelja.

koji su takodjer rodjeni u Rumunjskoj. Ni je dosta, da je Židov rodjen u Kumunskoj i da mu je otac tamo ‘rodjen, nego mu još i majka mora biti tamo rodjena. Inače nije nigdje na svijetu zavičajnost i državljanstvo vezano o rodno mjesto majke, a upravo kod rumunjskih Židova traži se još i ova kvalifikacija I A onda treba valjda uredovnim svjedočbama! dokazati, da je netko služio u vojsci, ili da su on i roditelji mu rodjeni u RumunjsKoj! Kako da se to dokaže u zemlji, gdje se matice rodjenih uredno vode jedva četiri decenija, gdje su židovski vojnici branitelji „domovine* 4 ! bili izvrgnuti tolikim progonstvima? Zar će te iste rumunjske oblasti preko noći postati pravedne. Nije li gotovo sigurno, da one Židovima ne če izdavati potrebne im svjedodžbe i da če tako onemogućiti, da veći broj Židova stekne blaženo rumunjsko državljanstvo?! Bukureštanski mir nije mir pregovora. Tu su pobjednici diktirali pobijedjeniku. Ne može dakle biti govora o tome, da se bolje ustanove nijesu mogle polučiti u korist rumunjskih Židova. Mora se uzeti, da zastupnici centralnih vlasti nijesu tražili više. Zašto? Razlozi su nedokučivi priprostom razumu, koji ne shvaća visoku politiku centralnih vlasti u narodnosnim pitanjima. Moramo se pitati; ~Qui prodest ?“ Odgovaramo: „Nikome! 44 Ni Rumunjskoj, ni Židovim, a ni centralnim vlastima! To im nije pribavilo ničijih simpatija. A simpatije su ipak i dandadas još jedno važno borbeno sredstvo.

Žldovstvo u Bugarskoj.

Židovski život teče nesmetano usprkos ratnih dogodjaja. Kao u ostalim*zemIjama, tako su i u Bugarskoj cijonisfi onaj dio židovstva, koji je impulzivan, i marljivo djeluje politički i socijalno. Utjecaj bugarskih cijonista osjeća se na cijelom Balkanu. Osim cijonističke organizacije, još se ističu u životu bugarskih Židova skupine socijalista i neutralaca. U cionističkoj stranci udruženi su židovski nacionalci, koji su u dodiru sa svjetskom cijon. organizacijom, a inače provode stvarnu politiku i zanimaju se naročito za kulturni rad. Gdjegod imade Židova, svuda se ljudi sada bave s narodnom idejom. Novi politički preokret u cijonizmu, izazvan izjavama državnika zaraćenih i neutralnih zemalja, imao je i u Bugarskoj za posljedicu živahniji rad za cijon. institucije. U židovskoj socijalističkoj skupini nalazimo ekstremne žid. intelektualce i radnike. Zasluga je ove skupine, da je u širim masama probudila srni sao za duševna, socijalna i politička pitanja > Izmedju cijonista i socijalista postoje stoga mnoge dodirne točke. Sasma drugačije je stanovište t. zv. neutralaca. To su elementi, koje bi mogli nazvati Bugarima „mojsijeve" vjere ili još bolje, to su asimilanti. Budući da u Bugarskoj ne može biti govora o kakvom pobugarenju Židova ili, asimilaciji n zapadnoevropskom smislu, jer je i pokrštenje vrlo rijetki slučaj, to su neutralci karakterizirani pasivnom rezistencijom i nehajem prema židovskim pitanjima. Obzirom na znamenitost vremena, nastoje i u Bugarskoj, da izmegju spomenutih triju skupina dogje do kompromisa, bar u nekim općenito židovskim pitanjima. Tako je i cijon. mjesečnik „Evrejski glas** ne davno predložio, neka se sve židovske

STRANA 2.

.ŽIDOV« (HA/HUDI)

BROJ 12