Жидов

ŽIDOV

HAJ’HUDI

GLASILO ZA PITANJA ŽIDOVSTVA.

16. srpanj 1918. - ZAGREB - 7. ab 5678.

Radi-tehničkih poteškoća u tiskari izašao je ovaj broj nekoliko dana kasnije.

Pregovori s turskom vladom o pitanju kolonizacije Palestine.

Iz licrlina stigla nam je ova vijest : Na poziv turske vlade otputovali su zastupnici „Cijcnističkogaakcijonoga odbora".nudi ije „Saveza židovskih organizacija Njemačke 1 (V. /. 0. D) i „Freie Veninigung \ fiir die Interessen des otthodoxcn /udcntunis“ u Carigrad , da s turskom vladom povol.i pregovore gltde židovskih želja o kolonizaciji Palestine*. Ovu će vijest radosno pozdraviti u svim židovskim kućama, ona će izazvati oduševljenje u svim židovskim srcima, i svnda gdje se živo osjeća, da židovskomu narodu s\anjiva novo doba i nova sloboda. U ovaj se čas još ne može znati, kako će se ti pregovori svršili. Na svaki je to način jedna d djnja velika etapa na putu k cilju. Nakon izjava simpatija svih velevlasti za cijonizam, ovo j«. početak praktičnog nastojanja turskih vlastodržaca, da stvore radni program za kolonizaciju Palestine i sukladnost izmedju interesa ž'dovskoga naroda i turske države. Ako ovi pregovori izmedju turske vlade i židovskih organizacija i ne bi brzo doveli do potpuna rezultat,jasno je, da Turska nastoji, da židovskim željama izadje što više u susret. Vjerojatno će turska vlada imenovati naročitu komisiju, koja će se trajno baviti svim problemima, što su u savezu s čijom‘Palestine. Kraj ozbiljne volje turske vlade, to će nastojanje morati uspjeti, jer se interesi židovskoga naroda i timske dr. ,žave u Palestini ne samo nigdje i ni u čemu ne sukobljuju, nego se upravo podudaraju. Sve većim i sve bržim tempom približavamo se otvarenju židovskoga cenruma u Palestini. Zato sve vise raste dužnost svakoga cijoniste, da pripomogne, da barem u istom tempu poraste i pripravnost i sposobnost židovskoga naroda za Palestinu. Sumišljenici! Shvatite duh i zadaće vremena, spoznajte svoje dužnosti prama židovskomu narodu; ne budite tromi, ne budite indiferentni, ne budite maljušni u ovo veliko doba! Neka svaki čini svoju dužnost!

Richard Lichtheim:

Cijanizam

na hrvatski preveo dr. Aleksandar Licht. Imademo još stanoviti broj komada ove vrlo informativne brošure. Cijena K 2. — Naručuje se u upravi „Židova", Zagreb, Petrinjska ulica br. 22. Novac se šalje unaprijed. ■

Antisemitizam.

Mi živimo u vrijeme najveće bijede. Mislilo hi se, da će 'se u ovakovo (‘oba ljudi složiti, (ia si medjusol r.o pomažu, da će uvidjeli, kako neprijateljstvo, mržnja, želja za vlašću i silom vode do ponora, u koji propada čitavo čovječanstvo, da jedini spas može biti u obnovi čovjekoljubivih nazora i uspostavi mira. Silno se vara onaj, koji tako misli. Izmučeni ljudi ne pokazuju volje, da žele sebe i druge popravit*. Oni poznaju samo ogorčenje i no ai mržnju. Najnedostojniji i najniži nazori slave slavlje. Danas nema više oduševljenja za rat. Danas se traži objekt, proti kojem bi se .inozio boriti -sa oduševljenjem. Taj je objekt već kroz stoljeća'kod svih svjetskih katastrofa bio jedan te isti. A to je narod, uajnemoćniji od svih, proti kojemu predleži uvijek dostatno mržnje, bilo otvorene, bilo latentne. Za tu mržnju nema razjašnjenja, nema opravdanja, niti obrane. To je jedan elementarni fenomen. V f ’itavaju se stvari, koje sn u najvećem protuslovlju. Zidovi kao kapitaliste, Židovi kao socijaliste u kratko: prema potrebi pripisuje se Židovima krivnja radi svake nesreće. Sto tu koristi dokazivanje, da imade i te koliko nežidovskih lihvara i izdajica naroda? Mržnja postoji i ona hoće da ima svoje žrtve. Antisemitski pokret, koji u posljednje vrijeme sve više prijeti, biva sve jači i općenitiji. On se širi poput lavine i dobro će biti, ako Židovi budu na oprezu. Pogroma je bilo u Rusiji, Turkestaau i Ukrajini, Poljskoj i Galiciji, ali antisemitski val ne biva samo ondje svakim danom jači, nego i kod nas, u našoj najbližoj blizini, u Njemačkoj i Austriji.. Čovjek bi morao biti slijep, kad toga ne bi vidio. Ali Židovi se dadu rado uspavati i ne će da vide. Oni se probude tek od vremena do vremena. „Njemački narodni dan", koji sa sredinom lipnja u Beču u gradskoj vijećnici obdr. žavao, bio je bezobrazan izazov uperen na Židove. Na drski se je način pozivalo na progrom u Beču, kaošto se te još nikada nije činilo prigodom jednog tako oficijelno označenog sastanka, Taj narodni dan je jedan simptom i ne smije se pregledati, kako se mogu dojmiti bvakove izjave izgladnjelog, zlo razpoloženog, puka, kojf žedja za udovoljenjem .svojih osvetničkih požuda. Ako osobe skroz sumnjiva značaja i he baš previsoke naobrazbe, drže protužidovske govore i huškaju druge, onda se to dade protumačiti iz biti takovih individua. Ali, ako bečki gradonačelnik predsjeda, a vladin izaslanik mirno sluša, kako se sa oficijelnog mjesta na najkrvoločniji, način poziva na progrom proti židovskog stanovništva, kad Kunschak prikazuje sniženje krušne porcije krivnjom

Ž'Jova a vladin zastupnik nema ništa, što bi na to rekao, onda postaje i vlada pri tom huškanju kriva. Prigodom toga narodnoga dana nagiasivalo se i branilo njemački karakter Beča i Austrije. Izjavljivalo se za žestoki boj proti nenjemačkim narodnostima Austrije i grdilo se iste, premda ove sačinjavaju većinu austrijskog pučanstva. Ali izmedju borbe protiv ostalih narodnosti i boibe proti Židova postoji velika razlika. I nijedna narodnost nije tako naivna, tako nepripravna i neorganizirana za doček toga napadaja kao upravo židovska. Sveukupna bečka štampa s nije nijednom riječi osudila ovaj postupak. Djelomice je šutila o tome, a djelomice je izvijestila o narodnom danu, ali antisemitskih izgreda nije ni spomenula. Za nas je Židove važno, da nam se baš nitko nije u našu obranu javio. Tako izgleda liberalna „židovska" štampa. Tako izgledaju liberalni, asimiiantski Židovi, kojih je jedina židovska točka bila „obrana od antisemitizma". Mi smo uvijek zastupali mnijenje, da je antisemitizam jedna takova pojava, proti kojoj je obrana apsurdno i ludo preduzeće. Ali mi, koji smo uvijek za samoosviještenje Židova i za osiguran i slobodan život židovskoga naroda na vlastitom zemljištu _ istupali, mi znamo, da se naš jedini spas ne može sastojati u prosvjedu protiv pogrda, neprijateljstva i napadaja, nego jedino u tom, da svoj židovski narod izliječimo. Židovsko je pitanje u prvom redit jedna unutrašnja židovska stvar. Ali mi znademo, da medju nama još ima ljudi k ,jih je ideal, da se prilagode narodima naše okoline i koji žele, da po mogućnosti neprepoznati žive medju narodima. Sjećamo se još onih vremena, onili već tako davno prošlih vremena prvog ratnog oduševljenja. Tada su ludjaci držali, da je nastupilo vrijeme pomirbe i ljubavi medju narodima. Onda se držalo, da je i antisemitizam za sva vremena nestao. Ali njega nije nestalo, već je moćniji i jači nego ikada. Antisemitizma ne će tako dugo nestati, dok ŽidovDbudu u galutu. Ali kolikogod mi morali protiv Židova podignute ojjtužbe odbijati, kolikogod mi morali pred sudištem Evrope i povijesti žigosati nečuvene bestijalnosti na Židovima počinjene, kolikogod se mi kao državljani raspaljivali, što država podupire protužidovske težnje, kolikogod se mi sami spremali i spiemni bili da se branimo, to ipak moramo u prvom redu optužiti one Židove, koji još postrance stoje, gdje se radi o stvari židovskoga naroda. U ovakovim se kritičnim situacijama ne smije biti nepostojan, ne smije se igrati sakrivača, i ne smije trčati za tudjim idejalima. Vremena su za kojekakva isprazna natezanja preozbiljna. Židovi, koji sada ne stoje odlučno na strani

«■■•••BBBBBBBBB■■■■■■ • ■ • ■ • ■ : Dopisi za uredništvo i 5 upravu šalju sc na adresu ZAGREB. Dražkovićeva ii. 36.1, kat. J | (Lav Stern). Rukopisi se ne vraćaju. J a— bbbbbbbbbbbbbbb ■■■■■■

God. 11.

I | Izlazi dvaput S ■ 9 mjesečno. : s « Pretplata: Godišnje K 14, J polugodišnje K 7. 5 ! četvrtgod. K 3 50 ! "0 ojedtni br. 60 fi l' • !

Broj 14.