Жидов

Dva svojstva.

S niskog preveo Julio Schrenger.

U lazaretu se osjetio miris po ‘koži i po drugim vojničkim stvarima, što bijaše znak, da su prispjeli novi ranjenici. Ana Pavlovna, glavna patronesa, sjedila je na stolcu pokraj operacionog stola, te vikala u telefon: ~Marijo Petrovna, venez vite, nous avons des blessćs. Izim toga moram se s Vama posavjetovati. Imam ugodnosti, a još više neugodnosti. Jednom rječju ven.z vite!“■ Ana Pavlovna bila je vecma uzrujana, teško je đisala i opažalo se, da joj je b ; lo teško pri duši. Pozvala je sekretara. „Slušajte Pavle Ilicu, kako je to? Znate li Vi što se je dogodilo? Kod nas je Židov “ Št0?.... Židov, evo što. Pomislile, izmedju novih ranjenika je.an je Židov! Ne razumijem, zašto se Vi tako uzrujavate. - Kako? .... Zašto se ja uzrujavam ? Sada je kasno reći „ne razumijem". Sekretar je opazio njezin izražaj lica, njezinu nervoznost, i on promijeni ton. Samo se po sebi razumije, da je to vrlo neugodno, a osobito ža naš lazaret, gdje je sve uopće Sutra je obećala osobno amo doći Ana Augustovna. a ovdje takav slučaj! Nu nekako ćemo se već nagoditi. Ja sam čuo, da će nam poslati georgijevskog viteza. Ana Pa lovna je postala mekanija. Da, dragi moj. Ja ću sama otputovati i zahvaliti se gospodinu pukovniku za njegovu dobrotu, jer nam je poslao viteza samo iz simpatije, koju goji naprama našem lazaretu. Mi ćemo ovoga viteza tako smjestiti, da će ga moći odmah vidjeti svatko. U prvu sobu kraj vrata. Samo se pobrinite, da se tamo postavi svijetiljka. Odmah, odmah učiniti ću sve... Marija Petrovna je takodjer došla. Na žirafskom joj se licu opazila velika neugodnost radi vijesti o dolasku Židova u lazaret. , „To je sigurno nečije maslo" iskesi ona svoje žute zube. U operacionu sobu dodjoše ranjenici: Tko je medju Vama georgijevski vitez? upita Ana Pavlovna. Evo ovaj crnomanjasti rekne milosrdna sestra. Georgijevski vitez bio je nizak, na licu mu se vidilo, da jejzmučen. Pratio ga je jedan sanitet. Što je s njim? „Noga mu je odrezana" rekne sanitet. Oh siromak, užasno... užasno... Ana Pavlovna se zamisli jednu sekundu, zatim ode sa sanitetom, da smjeste georgijevskog viteza. Ovdje će Ti biti veoma dobro. Hvala! rekne tiho vitez. Vidiš, ovdje imaš svjetiljku, stolac, stol i sve Pušiš 1i?... Marija Petrovna, chere, apportez lui cigarettes... Vi ćete se morati pobrinuti, da nadjete gdjegod širu strunjaču, da mu bude ugodnije. Siromak, noga amputirana

Počeli ga ispitavati. kako je dobio georgijevski križ. On im to veoma jednostavno ispriča: Ranili zapovijednika satnije. On ga je uzeo na rame. te u neprijateljskoj vatri iznio na sigurno mjesto. Uzput bi i sam ranjen. On pade, noga mu se upalila, i u Varšavi moradoše je odrezati. Ovo je istiniti heroizam rekne Marija Petrovna, kimajući svojom žirafskom glavom. On dapače ne razumije svoje zasluge. Da rekne Ana Pavlovna. Ovdje se vidi veličina ruske duše ... Ti ćeš se kod nas, golube oporaviti. Odhraniti i utoviti ćemo Te. Kao za klanje! t Za klanje rekne smiješeći se georgijevski vitez. Da, da. Baš onako, kako treba. II ne comprend pas. On je, čini mi se Južnjak, rekne Ana Pavlovna. Sigurno. I govori sa maloruskim naglaskom potvrdi Marija Petrovna. Iz koje si Ti gubernije? Iz raohilevske. Josel Spinner Što, što. . .? Pokažite mi, ako Boga znate, njegovu knjigu.. . . Ana Pavlovna je držala knjigu, te čitala drščućirji glasom: Jossel Spiner, rodjen god , mjesto vjerozakon: judej s k i! Oospodjo! što je t 0?... Kakova je ovo glupost. . . Kako ste se Vi usudili ovamo smjestiti Spinera? Tko je to naložio ? . . . Kako tko? Vi sami rekne sekretar. ja! Jeste ii vi poludili? Ja sam rekla georgijevskog viieza... o Vi... Ta baš on i jeste georgijevski vitez reče uplašeno sanitet. On . . .? Spinner . . .? Ana Pavlovna raširi ruke, te se uhvati za čelo. Ja ću već kasnije sve istražiti. Simulanta ne trebam . . . Ona zalupi srdito vratima, te izadje van. Očito se vidjelo, kako je kipjela od srditosti. U taj mah opazi liječnika. Gospodine liječniče! Recite otvoreno, ovaj je Židov sigurno simulant! Je li^ Smiješno šta bi on imao, da simulira! Zar Vi ne vidite, da mu je odrezana noga? Da, ja vidim, da .. ~ ali ova jedna noga ... meni se sve čini, da on simulira. Oprostite mi madame Ana Pavlovna, ja ništa ne razumijem. Vi ste se sami radovali, što ćete imati georgijevskog viteza ... a sada . . . Kako je to užasno. Dragi, mili gospodine liječniče ... to je sve užasno. Vi me shvaćate . . . Ovaj vojnik ima dva svojstva . , . razumite me. Mi smo dali cigarete georgijevskom vitezu, a puši ih Židov! Postavili smo najbolji krevet, a na njega se povalio Židov. Za moju dobrotu tako mi se sudba izrugava! .. . Dalje nije mogla govoriti. Spustila se na stolac, te si je pokrila lice rukama. Liječnik joj htjede nešta reći, ali se predomisli, fe tiho izadje napolje . , . Što ćemo, kada je sudbina katkad tako javno nepravedna! . . .

Časopisi.

„Der Jude“ Lipanjski broj ovog izvrsno uredjivanof mjesečnika prispjeo je. Sadržaj: Martin Buber, Zion und die | u g e n d. Ernst Muller, Soziale Motive und Ausblicke unserer Palestinakolonisation. Abraham Schwadron, Zwei Briefe aus dem Felde. G. S. Zitron, Zur Oeschichte der Zionsliebe (Rabbi Jehuda Alkalay). Samuel Rappaport, Aus dem religiOsem Leben der Ostjuden (Ehe, Verlobung und Brautzeit). Eugen Hoeflich, Hochzeiten in Jerusalem. Michael Weichert, Jakob Oordin und das jiidische Theater. Arno Nadel, Die jontevvige Tag (pjesma s notama). Bemer• kungen. Vrlo je zanimljiv članak S. L. Zitrona o rabinu Jehudi Alkalayu, jer nas upoznaje sa historijskom ličnosti, koja je živila i djelovala i u našoj sredini i to u Zemunu. „Der Jude“ pretplaćuje se kod svih knjižara ili kod tvrtke: Verlag R. Lswit. Abteilung „Der Jude“. Wien 1. Fleischmarkt l/ Pretplata; godišnje K 21-20, polug. K 1060, četvrtgod. K 5 - 30. Pojedini broj stoji K 2 —. Ovaj odlični časopis morao bi čitali i drugima na čitanje davati svaki židovski intelektualac. Jerubaal. Dosad su izašla tri broja časopisa „Jerubaal. Ei n e Zei tschrif t der jii d. J.ugen d“. U kratko vrijeme svog izlaženja ovaj je časopis postao vodičem i savjetnikom zrelije žid. omladine i glasilom svih odraslih prijatelja naše omladine. Židovska se je štampa najpovoljnije izrazila o Jerubaalu, jer nam daje vjernu sliku duševnih borba, želja i nada naše omladine, koja hoće „židovski živjeti' 1 i jer je pothvat, koji je znamenit za proširenje i učvršćenje žid. narodne misli. Preporučamo časopis najtoplije. Može se pretplatiti kod svake knjižare ili neposredno kod naklade: R. Lsw i t Verlag, Wien I. Fleischmarkt 1. *— Pretplata iznosi godišnje K 1320, polugod. K 6‘60, četvrtgod. K 330 Adrese onih, kojima se mogu poslati prospekti neka se izvole poslati na gornju nakladnu tvrtku. . * * * Primili smo i preporučujemo : ~Haglbor“. Zeitschrift fiir die jiidische Turn- und Sportbewegung (Organ židovskog narodnog pokreta). Izlazi dvaput mjesečno. Pretplata 10 K godišnje. Uprava i uredništvo: Wien 11. Franzensbruckenstrasse 24. „Die Neuzelt 1 . Eine jiidische Monatsschrift. Revija s beletrističkim prilozima. Ugodna i zanimljiva lektira. Svijesno židovska tendencija. Naručuje se kod Verlag Die Neuzeit, Wien VII. Neubaugasse 84. 12 K godišnje. U ovogodišnji ~J ii disc h e r Kriegs- und Friedens-Kalender 1 bit će uvrštena rubrika;

Počasno spomen-ploča palih junaka

Umoljavamo najuljudnije za priopćenje: imena, zvanja, starosti, čina. odlikovanja i zavičaja palih židovskih vojnika. Dopisi, njemačkim jezikom, neka se uprave na adresu: Buch- und. Kunstverlag Judische Volkstimme“ Wien-Brunn. Redakteur Max Hi c kl, Wien VIII., Lerchen.gasse Nr. 6 a.

BROJ 16.

»ŽIDOV« (HAJHUDI)

STRANA 9