Жидов

ŽIDOV

HAJ’HUDI

GLASILO ZA PITANJA ŽIDOVSTVA.

1. siječanj 1918. - ZfISRSB -17. teuet 5678.

Židovski virilista u hrvatskom saboru.

Gotovo u svakom broju našega lista imađe o židovskom virilistu po koja bilješka. Kako je to pitanje sada stupilo u odlučni stadij, jer će se o tome saboru nakon božičnih praznika podnijeti zakonska osnova, vrijeme je, da i mi o tome kažemo naše mnijenje. —* Moramo prije svega ponovno istaknuti, da u židovskom virilisti ne gledamo zastupnika Židova. Virilista jest samo virilista, a zastupnik treba da izlazi iz izbora po onima, koje treba da zastupa. Mi smo se još nedavno usudili nadati, da će izborna reforma Hrvatskoj donijeti kada se stvara u doba demokratizacije zaštitu manjina, dakle i zastupnike manjina. Onda bi i mi Židovi kao jedna ipak uvaženja vrijedna manjina bili mogli doći do po Židovima izabranog židovskog, zastupnika Ta je nada pala u vodu. Mjesto toga nudi nam se u eri surogata virilista. Drago nam je, da se dosele n ; je našao u našoj domovini nijedan židovski faktor koj. bi ustanovu 4 židovskog virilista pozdravio kao jednu tekovinu i potrebu. Sva dosele vladi i u javnosti dana mnijenja židovskih faktora označuju ovu ustanovu nesavremenom i nedemokratičnom. Kada bi židovski narod ili židovska konfesija bili organizovani poput katoličke konfesije, mi ne bismo više imali povoda, da se bavimo sa židovskim virilistom i mogli bismo prepustiti našoj vladi, da ovu „reformu" do kraja provede bez i namanjeg sudjelovanja židovske javnosti. Nu kada se radi o židovskom virilisti, onda treba ustanoviti, kome bi se imalo podijeliti mjesto židovskog viriliste

u hrvatskom saboru. Vlada je u neprilici, jer Židovi u hrvatskoj nijesu tako organizovani, da bi se to pitanje moglo naprečac riješiti. Zato se vlada obratila na naše dvije najveće bogoštovne općine, a možda i na još koju da joj odgovore na pitanje, tko bi imao biti židovski virilista u hrvatskom saboru. Tražila je predlog ili mnijenje. Zagrebačka izr. b. o. reklamira virilno »zastupstvo« Židova za predsjednika Zagr. ,izr. bog. općine kao predvidiveg predsjednika Saveza hrv. slav. izr. b 0., dok osječka izr. b. o. to virilno zastupstvo reklamira za zagrebačkog nadrabina kao predsjednika hrv. slav. rabinskog vijeća. Mi se ne možemo pridružiti predlogu zagr. izr. b o. Saveza izr. b. o. nema, a pitanje je, hoće li se uopće osnovali, a ako se osnuje, da li će osnutak proći onako, kako je. bilo zamišljeno prije 8 godina! Predsjednika Saveza i. b. o. nema, dok nema Saveza, on dakle ne može ni biti virilista. Njega imenovati virilistom, značilo bi, imenovati virilistom nekoga, koga nema. To je nemogućnost. Bez obzira na Savez pako imenovati predsjednika Zagr. izr. b. o. virilistom, značilo bi, podijelili predsjedniku Z. i. b. o. prema, predsjednicima ostalih hrv. slav. izr. b. o. rang; što ga on prema ustrojstvu židovske konfesije i židovskih općina nema. Nu kada bi Savez izr. b o. već postojao, mi njegovog predsjednika ne bismo htjeli vidjeti vifilistom u hrv. saboru. On ne bi bio pravi virilista. Pre sjednik Saveza proizašao bi iz izbora j članovima Saveza, ovaj pako biraju pre stojništva izr. bog. općina, koja proizla, iz općinskih izbora. Predsjednik Saveza i b. o. proizašao bi iz indirektnih izbora

hrv. slav. Židova. Židovi bi dakle imali za sabor dvovrsno pravo glasa: jedno u izravvnim općin. izborima za sabor, a drugo u židovsko općinskim izborima iz kojih bi konačno neizravno proizašao predsjednik Saveza izr. b. 0., dakle židovski virilista. Taj bi virilista dakle bio faktično zastupnik jedne manjine, zastupnik Židova, premda zakon i hrv. sabor Židovima ne namjeravaju dati dvostruko pravo glasa i zastupstvo manjine, naime prava što ih ostali izbornici nemaju. Imali bismo neizravno biranog predstavnika manjine, a da si mi prigodom izbora predsjedništva izr. b. općina ne bismo bili svijesni, da neizravno biramo i židovskoga virilistu. Imali bismo jedan privileg, db kojega nam nije stalo, koji nam se ne namjerava dati i koji bi nam se premda bi i nam bez naše krivnje bio podijeljen zamjeravao. Osim toga naravi viriinog reprezentanta konfesija ne odgovara, da bi to bio svjetovnjak, dok su'reprezentanti drugih konfesija svećenici. Nu kod drugih su konfesija ti reprezentanti crkveni dostojanstvenici. Mi nemamo crkve, nemamo svećeničkih dostojanstvenika. Što sada? Virilnom reprezentantu Židova u hrv. saboru za volju mi se nećemo klerikalizovati i ne ćemo stvarati koja ne odgovara židovskom duhu. Treba dakle smatrati za virilistu pozvanim reprezentantom židovskih svećenika onoga rabina, koji. je inače njihovim reprezentantom, pročelnika rabinskon vijeća, koje je po vladi legalizovano.. Onda je stvar rabina, da njihov izbor bude uvijek takov, da židovskim virMistom bude uvijek rabin, koji uživa medju njima, a po tomu i kod Židova u Hrv. i Slav. najveći autoritet i koji bi bio najpodesniji

Martin Buber: Narodi, države i Cijon.

Autorizovani prijevod od Igno.usa. Pojmovi i zbilja. Pismo gosp. tajn. vlad. savjetniku piof. Dru Hermanu Cohenu. (Mastavak). Poštovani gosp. taj. savjetniče,.Vi pišete: »Dok tamo postoji lozinka, osnovati javno pravnu domaju za Židove«. Ova lozinka nepostoji i nije nikada postojala. Nego javno pravno' osigurana domaja se traži „za židovski narod*. I o toj lozinki velite Vi, gospodine tajni savjetniče, nakon što ste ju tako iz temelja naopako citirali, njena dvoličnost čini cijeli cijonizam za Vas „jednom skoro nepojmivom neistinitošću“ ! U čemu sastoji ta neistinitost? Da li se ovi ili oni Židovi osjećaju već u posjedu jedne domaje, to je njihova stvar; ali posjeduje li židovski puk domaje? Židovski puk nikakova prirodna činjenica, već jedna nikojoj drugoj prispodobiva povjesna zazbiljnost; nikakov pojam, već jedno strahovito življenje i umiranje pred Vašim i mojim očima; nikakovo sredstvo za uzdržavanje vjere, nego i te vjere i sa njom cijele židovske ideologije, cijelog židovskog ethosa, cijelog židovskog socijaliteta do praha poniženi nosilac. Pa ma i Židovi ha različitim mjestima, u ovoj ili onoj domovini »po svojoj.političkoj svijesti i čuvstvu posjedovali domaje« židovski je puk velik beskućnik.

Sve kletve biblije misle rasuto, svi božanski blagoslovi i utjehe misle okupljanje za koga? Za Židove svih domovina? Za one po syojpj političkoj svi'esti i čuvstvu posjedujuće. Ili ne možda za puk? 1 u kojima je tada puk živ, ti su ostatak kojima prorok navješćuje povratak. U znaku starih blagosivljanja i utjeha stoji nova lozinka. Ova traži domaju za židovski puk, koji, govoreći Vašim riječima, „doslije takove nema“. 5. Mesijanska blagosivljanja i utjehe ali Vi, gosp. tajni savjetniče, spočitavate upravo cijonizmu: cijonistička literatura „razbacuje se frivolnim izrugavanjem ove najviše ideje židovske religije I ', mesijanizma. Gdje i kada gospodine tajni savjetniče, se ona time razbacivala ? Ja mislim, da poznam cijonističku literaturu; ali se nemogu dosjetiti nijednom mjestu, na koje bi se odnosila Vaša tvrdnja. Šta više u njoj se od Mojsije Hessa pa do (da odabarem bliži primjer iz današnje generacije) mojih vlastitih spisa mesijanizam prikazivao kao vodeća ideja židovstva. Još jednom, gosp. tajni savjetniče, gdje i kada? Cijonizam ne pobija mesijansku ideju, nego njeno izopačivanje i iznakaživanje, kako ga nalazimo u priličnom dijelu liberalno-židovske anticijonističke literature. Izopačivanje i iznakaživanje , koje pozivajući se na mesijanizam uzveličava rasulo

Uredništvo i uprava nalaze se u Zagrebu, Oundullćeva «1.22 i 11. kat lijevo Rukopisi se ne vraćaju.

God. 11.

Izlazi draput mjesečno. Pretplata: Godišnje K 10, polugodišnje K 5, četvrtgodišnje K 3. Pojedini fer. 40 li.

Broj 1,