Жидов

Branting daje u ime internacijonale izjavu za cijonizam.

Poznati vodja švedske i internacionalne socijalne demokracije, Hjalmar Branting, sudjelovao je kao govornik na pučkoj skupštini, koja je održana u Stockholmu 2. novembra i rekao je slijedeće: Pozdravlja skupštinu kao Švedjanin i kao zastupnik internacijonale. Sjeća slušatelje na nevolje židovskog naroda u minulim stoljećima i za trajanja ovog rata. Izjavljuje premda Židovi uživaju posvemašnju ravnopravnost u Švedskoj da razumije čežnju onih, što hoće da uspostave vezu sa sunarodnjacima u ostalim zemljama. Velike sile židovskog pokreta počivaju u žid. masama istoka. Odanle se raširio pokret na zapadnu Evropu. Tek u najnovije doba postalo je moguće ostvarenje cijonizma i to engleskom deklaracijom. Židovi su darovali čovječanstvu, i uz najlošije okolnosti, mnoge umne muževe, pa se može predpostaviti, da će pod povoljnijim uvjetima još znamenitija djela stvoriti za kulturu čovječanstva. Inlernacijonctla, koja je branič svih •potlačenih naroda, pozdravlja preporod židovskog naroda tim više, što su mnoge ličnosti, koje su vanredno zaslužne za internacijounlu, proizašle iz židovstva. Konačno govornik daje oduška nadi, da će židovski narod biti primljen u savez naroda kao ravnopravan član; da će osim ostvarenja svog palestinskog iđejala, izvojštiti i autonomiju svagdje, gdje živi u masama i da će svagdje neprekidno raditi oko napretka cjelokupnog čovječanstva.

Georg Brandes o Poljacima.

Na prosvjednu skupštinu u Stockholmu poslao je Brandes ovaj brzojav: ~S bolom u srcu, a da se ne nadam ni najmanjemu uspjehu, pridružujem se prosvjedu protiv

židovskih progona u Poljskoj i Galiciji. Pošto sam trideset godina vojevao za neovisnost Poljske, vidim, da je sasvim pokošena svqka nada u Poljsku kao slobodnu državu“

Židovska narodna skupština za Ukrajinu.

U nedelju, 3. studenoga otvorena je provizorna narodna skupština ukrajinskih Židova u Kijevu. Sastoji se iz delegata židovskih narodnih općina. Većina pripada cijonističkim strankama. Prva točka dnevnog reda glasila je; Naši zahtjevi na mirovnu konferenciju. Na skupštinu došao je i proslavljeni jevrejski pjesnik B i a 1 i k, kojemu su priređene velike ovacije. Raspravlja se jevrejski i židovski, a predsjedava popularni židovski prvak, inžinjer Usiškin.

Engleski ministar - cijonista.

Sir Herbert Samuel prije ministar pošte koji sada pripravlja uređenje stanovitih problema, što će nastati iza rata, priključio se oficijelno cijonističkoj organizaciji; držao nedavno vatreni cijonistički govor u jednoj cijonističkoj skupštini u Londonu i završio sa: „Lešana habaa birušalajim“. Ministrov sin služi u židovskoj legiji.

Madžarski ministar B. Buza o Židovima.

8. studenoga sazvali su madžarsko-židovski neolozi skupštinu, koja je na najveće iznenađenje sazivača završila posve u cijonističkom duhu, što je djelomice zasluga ministra Buze, koji je izjavio i ovo : Čuo sam poklik: „Neka živi židovski narod*. Ovom se pokliku pridružujem. Ugarsko židovstvo može se samo time ponositi, što sačinjava poseban narod . . .

Amerika i cijonizam.

Židovski dopisni ured u Haagu javlja; Na jednoj cijonističkoj skupštini u Newyorku izjavio je američki ministar Daniela: Amerika će se zauzeti za židovski narod, kao i za sve ostale potlačene narode i podupirati će židovsku Palestinu svim silama.

Židovsko narodno niječe u Pragu.

Izdalo je letak na židovsko pučanstvo i češku javnost u 100.000 primjeraka. Zahtjevi čeških Židova jesu: Priznanje židovske narodnosti. Posvemašnja građanska ravnopravnost. Narodna prava za židbvsku manjinu. Demokratizacija židovskih bogoštovnih općina i njihova organizacija u Savez.

Budućnost Palestine.

Žid. dopisni ured iz Haaga priopćuje ovu izjavu cijonističkog vođe, Jakobusa Kanna To stoji neoborivo, da je Palestina za uvijek oslobođena od turske sile. Zemlja će se postepeno razvijati do oblika židovske države. Zasad to još nije provedivo. Mora se imenovati velevlast, koja uživa povjerenje, da u ime židovske države vlada. Kraj današnjih prilika može biti takova povjerljiva vlast samo Engleska. Najbolje bi bilo, da ta vlast imenuje židovskog guvernera, koji bi s njome u sporazumu upravljao zemljom. Međutim, sva ta pitanja ne mogu'se riješiti prije mirovne konferencije

Kongres američkih Židova.

Židovi u Americi zaključili su održati dne 15. o. mj. u Philadelphiji kongres na kojem će zahtijevati židovsku domovinu u Palestini, kao i to, da se obezbijedi politička jednakopravnost Židova u svim zemljama. Kongresu će prisustvovati židovske organizacije iz cijele zemlje.

Misli pri svijetlu menore.

... Ti, naša zemljo, koju toliko ljubimo, zemljo židovskog naroda, u kojoj su nekoć naši pređi u slobodi živjeli i za slobodu ginuli . . . Čini nam se, da si se zaodjela u beskrajnu tugu, kao da i sama nosiš breme naše nevolje. Plemenita zemljo! Jošte nosi Tvoje čelo sramotni žig Tvojih sinova, žig propadanja . . . Sjećamo se Tvojih dobrih dana, majčice; Tvojih junaka, svećenika i proroka! Sjećamo se onih Tvojih sinova, koji su svojim uzvišenim mislima cijelo čovječanstvo obuhvatili. Te dane židovske prošlosti moramo obnoviti! I ako će nas stajati života, ne treba da žalimo, jer što će nam život u sramoti!... * Poslije dvije tisuće godina, vraćamo se Tebi, mila zemljo naših pređa. 1 ne ćemo da Te oplakujemo; Hoćemo da nam budeš zemlja života! Mačevi makabejski neka postanu plugovi, a zemlja neka procvate u čistoći i časti . . . Ostatak našeg naroda hoćemj da spasimo iz kaosa galuta, iz pandža pogromskih vragova, iz naručaja zavodljive asimilacije : Nije li to makabejsko djelo? . . . * 1 kada zapalite hanuka-svijećica uz pratnju blagoslova, znajte, da tada tim činom veličate i slavite događaj, veliko djelo, čudo: oslobodjenje židovskog naroda u Cijonu !

Da li hoćete ili ne ćete vi ste cijonisti! . . . Palite hanuka-svijećice! Pjevajte melodije svoje pjesme „Maoz cur“ . ..

Nevjesta Hasmonejca.

Kad su vidjeli Grci, da su Židovi vjerni običajima svojeg plemena, odlučiše poniziti cio narod. Izdan bi zakon, koji je nalagao, da svaka židovska djevica mora službovati mjesec dana kao ropkinja zemaljskom namjestniku, čim je zaprosi muž i postane zaručnica. Proglašenje ovog zakona izazvalo je u cijeloj zemiji sveopću žalost. Jauk i lelek orio se po svim kućama. Cio narod smatrao se osramoćenim ... Nijedan muškarac nije se usudio da pogleda ljubljenoj djevici u oči, iz straha, da svojom ljubavi ne bi na nju survao sramotu i ropst\W. Ali ipak se desilo, da je Hasmonejac Eleazar zaprosio kćerku velikog svećenika Matatije. Na sam vjenčani dan sakupiše se najodličniji građani na svečanu gozbu. Bučno veselje ispunjavalo je dvoranu. Samo nevjesta bijaše tiha i sjedila je oborenih očiju. „Valjda je bolesna" rekoše ~kako bi inače bila tako blijeda pod krunom svoje crne kose?“ „Nije Ii slična mtrvacu ?“ . .. Najednom se trže djevica iz svog mrtvila. Skoči na stol i bijaše vidljiva cijelom narodu. Naglim zamahom ruke rastrga svoje svileno vjenčano ruho . . . Trube i harfe zamuknuše, samo je šuštila svila. A zatim nasta grobna tišina... Ali za nekoliko časova podiže se urnebesna vika; gosti sasuše kišu pogrda na

djevicu, a pjesnice se prijeteći uzdizahu prema nevjesti . . . Njezina braća vikahu u sav glas; „Besramnice, ti moraš umrijeti, jer si preci cijelim Izraelom osramotila naš dom!“ Iz zveketa oružja, što se bljeskalo okolo djevice, dizao se njezin glas: „Stanite i čujte!“ 1 kad su psovke umuknule nastavi nevjesta: „Bijesni ste, jer sam se pred Vama razotkrila. Ali trpite, da tuđinci kidaju vjenčane haljine s nevinih tjelesa judejskih nevjesta i ne ćete se maknuti, kad će i mene sjutra silom odvući u odaje tiranina! Kad bi se vaš gnjev, sada namijenjen meni, oborio na naše grčke tlačitelje, tada ne bi bila više osramoćena ni jedna judejska žena 1“ Gromoviti poklici ogorčenja i osvete zaoriše dvoranom. Sve muževe zahvaii sveti plamen oduševljenja za borbu protiv onih, što su gušili slobodu i ćudoređe. Sred uzburkane svjetine stajaše nepomično srčana djevica. Na licu joj se sjao žar proročanskog zanosa. Duga kosa joj se rasplela i obuhvatila nježno tijelo sve do nogu poput skupocijenog plašta. A svatko, tko je vide, začuđeno je kliknuo: „Bog ju je blagoslovio!" . . . Val neopisivog narodnog gnjeva i ogorčenja sve više se širio; Iz dvorane razlio se ulicama, zahvatio domove; valjao se od grada do grada i obuhvatio do narod . . . 1 jednog dana buknuo je ustanak u Judeji, a übijeni Grci i razmrskani kumiri ležahu u razrušenim poganskim hramovima . . . Ustaše je predvodio Juda Makabejac izroda Hasmonejaca. . . Iz „Makabejskih priča" Karla Glasera.

BROJ 23.

„Ž 1 D Q V- (HAJHUDI)

3