Жидов

i ~Esperanse“, koja su na početku rata morala obustaviti svoje djelovanje. Osnovali smo provizornu organizaciju židovskih narodnih akademičara iz Jugoslavije u Beču. Hoćemo, da u svojoj sredini gojimo židovsku kulturu i jevrejski jezik, pa da sudjelujemo u židovskom političkom životu. Obraćamo se na židovski narod u Jugoslaviji pozivom, da se organizira pod narodnim židovskim stijegom, da svi kao jedan stanu na obranu svojih narodnih prava, jer će nas samo sloga učiniti jakim. Židovski će akademičari svijesno vršiti dužnosti prema svom narodu. Za organizaciju židovskih narodnih akademičara iz jugoslavenskih zemalja: tajnik Franjo Bruck, med., predsjednik Leon Perić, med. Delegati za zera. konferenciju. Slijedeći su zagrebački sumišljenici pripravni preuzeti mandate delegata pokrajinskih mjesnih organizacija; Clara Barmaper, Dr. Žiga Baiim, Eugen Beri, Milan Bornstein, Josef Cohen, Dr. Oejza Frank, Milka Freiberger, Dr. Robert Oliicksthal, Dr. Rudolf Grunfeld, Lavoslav Hfcimbach' Dr. Gustav -H e i nr i c h, Rikard Herzer, Dr. Ivan Ja c o b i, Dr. Hugo Ko n, Josip Kraus, Jakob Lachmann, Adolf Lic h t Dr. Aleksandar Licht, Oerson Mandić. Žiga N e u m a nn, Dr. Walter R e n d i, Tinka Rosenberger, Žiga S c h u I h o f, Aifred Singer, David Spitzer, Šime Spitzer« Lav S t e r n, Hilda Stern, Prof, A' Szemnitz, Mirjam *Weiler, Norbert W e i sz, Dr. Dragutin Zvvieback, Slavko D e u c h t, Dragutin i Milan Kasti, Dr. Mojsije Mondschein, Dr. Pavao Neuberger, Dr. Dragutin Steinhardt Šandor S c h n e 11 e r. Sarajevo. (Za ujedinjenje Židovskih općina.) Radi se oko toga, da se obje općine ujedine. To nam je nastojanje vrlo simpatično, jer će pripomoći suzbijanju separatizma izmedju nekih sefardskih i aškenaskih krugova. Upravno ujedinjenje obih općiua podiglo bi ugled i ekonomsku snagu bosanskih Židova. Uvjereni smo, da se ne ide za tim, da jedna grupa nametne drugoj svoj ritus, običaje i drugo, nego da bi u jedinstvenoj općini sarajevski Židovi mogli još bolje nego dosele podizati i podupirati potrebne im vjerske, nacijonalne i nastavne inštitucije. Nadamo se, da će to nastojanje doskora doći do sretnog završetka. Prijedor. Židovi iz Prijedora su na svom sastanku nakon ođulje debate stvorili slijedeće zaključke: 1. Slažemo se s deklaracijom jugoslavenske cijonističke organizacije u Zagrebu od 21. oktobra 1918 i izjavom židovskonacijonalnog odbora u Sarajevu od 24. oktobra i odobravamo sve korake, koje su ovi odbor poduzeli; 2. Najsrdačnije pozdravljamo oslobođenje i ujedinjenje Srba, Hrvata i Slovenaca. Kao građani nove jugoslavenske države ispunjavati ćemo vjerno i lojalno sve naše dužnosti. 3. Tražimo danas se priznaje Zidovima a ujedno i zaštitu manjina, koju je narodno vijeće SHS. objavilo u tački 5. od 19. oktobra. 4. Svijesni smo, da će osnutak narodne domaje za Židove dokinuti nesnosno stanje nesigurnosti, te da će slobodni židovski narod biti i blagoslovom za cjelokupno čovječanstvo. Židovi bili su vazda elemena^

napredka, mira i pravednosti, te će i sad uvijek biti vjerni saradnici u svim djelima napredka. 5. Da se omogući financijalno provedenje osnutka židovske domaje trebaće velikih novčanih žrtava. Financijski plan mora će da bude na široku bazu postavljen. Mi predlažemo, a za nas obvezno zaključujemo, da svaki Židov 10% od poreza, koji ima da plati, stavi tla raspolaganje za palestinsku akciju. 6. U svim stvarima, koji se tiču nas Židova, ima da se uvijek zajednički i složno istupa. Osijek. Na poziv cijonističkog odbora ad hoc sastala se dne 4. prosinca o. g- cijonistička skupština, koja je stvorila slijedeće zaključke: 1. Izabire se mje s n narodno-židovski odbor, koji se sastoji od slijedećih članova; Dr. Hugo Spitzer, predsjednik, 1. N. Schulhof, Faula Leitner, Dr. Edmund ftscher, Mirko Kraus. Nikola Tolnauer, Lav Kraus. 2. Osnutak „Židovske Čitaonice, kao organizacije osječkih cijonista. 3. Saziv opće židovske narodne skupštine, za dne 8. prosinca o. g. Organizacija Židova u Požegi. U smislu zaključka zem. odbora od 16. novembra, točka 3, organizovan je u Požegi, dne 30. novembra privremeni mjesni odbor narodnih Židova. U odboru je izabrano 8 gradjana i 6 akademičara. Povjerenikom imenovan je Man f red St e rnberg. Hanuka svečanost u Karlovcu. U nedelju (8. o. mj.) 7. Teveta 5679. proslavila je karlovačka židovska omladina dan makabejskog slavlja. Mala dvorana kraj hrama bila je sasvim puna općinstva. Svi su s veseljem i zadovoljstvom slušali ■oduševljenu mladež, koja je svom dušom i srcem nastojala, da svečanosti dade što ljepšu sliku. Zanosnim riječima, punim oduševljenja prikazao nam je u krasnom svom proslovu g. O. Rechnitzer kratkim crtama važnije momente isterije našeg naroda. Naglasio je, da smo usprkos svih muka i progona, neprilika i tlačenja po našim neprijateljima, ostali ipak narod, koji se ne može nikada uništiti, pa se danas spremamo da opet uspostavimo židovsku Palestinu. Njegove ganutljive riječi ostavile su u svakom prisutnom dubok dojam. Gdjica M. Walder deklamovala je Rosenfeldovu: „Hanuka svijeće 11 . Burni pljesak bila je nagrada za lijepu deklamaciju. O značenju i svetkovanju Hanuke predavao je g. J. Goldner. Predavač prikazao je rad Makabejaca i pozvao prisutne, da se posla late, te dušom i srcem porade za boljitak mile nam Palestine. Ženski zbor izvrsno je otpjevao krasan Meis e 1 o v „Adon aulom 11 , a na harmoniju je pratio E. Goldner. Taj mladi talenat odigrao je poslije Rubinsteinovu: „Romancu 11 i Reinholdovu : „Impromptu 11 . Maleni umjetnik igrao je takovom vještinom, da je nakon oduševljenog pljeska i zahtjevanja svih prisutnika morao još dodati. Kao gost deklamovao je g. B. Anhaltzer: „Židovski maj 11 . Poznatom svojom vještinom recitovao je ovu krasnu pjesmu te oduševio sve prisutne. Na svršetku otpjevali smo svi gromko „Hatikvu 11 . Za narodni fond skupilo se oko K 800. Posjetitelj.

Makabejska svečanost u Bijeljini U subotu, 26. kisleva o. g. proslavila je ovdašnja jevrejska omladina dan velikih Makabejaca priredivši veliku svečanost, kojoj su prisustvovali i članovi drugih nacija. Sumišljenik Isak Alkalaj istaknuo je u svom pozdravnom govoru značenje toga dana, naglasivši pri tome, da se narodu židovskome pokazuje zvijezda sreće, zvijezda bolje budućnosti. Govorio je i o srpskim herojima, koje uspoređuje sa našim Makabejcima. Pri tome je došlo do velikih manifestacija. Klicalo se je Nj. V. kralju Petru, kraljeviću Aleksandru, Wilsonu, Brandeisu i slobodnoj židovskoj republici! iza toga je sumišljenik Moric Finci (Cici) vrlo lijepim riječima usporedio stare Makabejce sa današnjim, istaknuvši naročftb dužnosti sadanjih Makabejaca. Sumišljenici Luna Baruh i J. Eigenmacht uspjeli su sa svojim deklamacijama. Kod svečanosti je sudjelovao i „Žid. tamburaški zbor. 11 Za fond za podizanje Žid. Doma 11 u Bijeljini i za srpske invalide sakupljeno je K 10000.—, a za Ž. N. F. K 1548. Zaista: Bijeljina može da bude vrlo zadovoljna svojim ra.:om. A to imademo da zahvalimo samo pokojnom Landau, koji je udario temelj žid. nacijonalizmu u Bijeljini. De El. Rijeka. Ovdje opet počima nov život. Stari članovi „Heruta 11 žele da opet uspostave društvo. Svagdje se opaža velik interes za našu stvar, pa će agitacija, koju ćemo u najkraće vrijeme započeti, imati sigurno lijep uspjeh. Javljamo svim sumišijenicima, da se cijoniste sastaju svakog utorka u pol devet na večer u Kavani Corso,

Književnost.

J. Vrchlicky: ~Bar-Kochba“ Prije 6 godina izašla je u izvrsnom hrvatskom prijevodu ravnatelja požeške gimnazije Makse Kuntarića krasna dramska pjesma Vrhlickoga. „Židovska Smotra 11 ocijenila je djelo i prijevod već g. 1912. vrlo povoljno I preporučila je nabavu naročito židovskom općinstvu. Čujemo, da izdavač još imade znatnu zalihu toga djela. Kako sada vlada velik interes za židovske stvari, a nemamo na hrvatskom jeziku mnogo židovskoga štiva, hora je, da naše čitatelje upozorimo na to u nas još uvijek premalo poznato djelo i da ga najtoplije preporučimo. To lijepo i poučno djelo, koje prikazuje jednu od herojskih epoha žid. povijesti, ispjevano je i prevedeno iz simpatije prema židovskom narodu, pa već zato želimo, da napokon nadje zasluženu prodju. Cijena bez poštarine K 7 1 —. Naručuje se kod prevodioca. Knjižari dobivaju znatan popust, ako naruče veći broj knjiga

Dr. Oskar Spiegler

otvorio je odvjetničku pisarnu fl BfOEID 13 Savi.

Židovska djevojka ili udovica^ koja zna da kuha te koja bi mogla da pomaže u kućanstvu traži se za malu obitelj u Bosni. Obiteljsk 1 priključak. Upitati kod uprave lista.

6

~Z 1D Q V ll (HAJHUDI)

BROJ 24