Жидов

neodgodive i daljnjih 117.000 funti Sterlings za vrlo potrebne izdatke organizacije. Silan porast budžeta u vezi je sa velikim zadacima, koji u mnogom pogledu I km adu isti karakter kao zadaća državnih vlada. (Cijonistička organizacija plaća u polovici palestinsku policiju drugu polovicu plaća engleska vlada.) Prihodi su rasporezovani na pojedine zemaljske cijonistićke organizacije. Cijonistički savez Jugoslavje dužan je doprinijeti najmanje 250 funti Sterlings, dakle jedva preko Vz%, dok bi razmjerno trebalo doprinijeti barem deset puta više, nego mu je propisano. (Američka organizacija dala je zadnje godine 200.000 funti) sterlinga za potrebe središnjeg vodstva!) Nakon sjajnih zaključnih govora (vidi »Židov« br. 11.) londonska je cijonistička konferencija dovršena 12. 111. na večer u uvjerenju, da je konferencija svoje zadaće savjesno i vailjano dovršila.

Kanada Židovskoga narodnoga fonda.

Otkuda da smognemo silan novac, koji je potreban za osnutak nove domaje. Pitanje doista nije jako, no bilo je mudrih ljudi u Izraelu, koje ovo pitanje nije zbunilo. Osnovali su »Židovski narodni fond« i dali su tako svakom Židovu prilike, da doprinese svoj obol za ovo veliko djelo. Premda se o narodnom fondu već mnogo govorilo i pisalo, ima ipak Zidova, koji o važnosti ove institucije još nijesu upućeni. Mogao bi čovjek ove siromahe po primjeru H a g a d e, podijeliti u četiri skupine. Četiri se po svom osjećaju različita tipa dadu navesti, i to: mudrac, opaki čovjek, ograničeni i čovjek, koji ne zna nff pitati. Mudrac pita: Sto je to Židovski narodni fond? Njemu odgovori: Narodni fond je određen, dä nakupuje i uzdrži što više palestinskoga' zemljišta. To zemljište bit će vlasništvo cijeloga židovskoga naroda. Narodni fond osnovan je na V. cijonističkom kongresu 1901., posjeduje oko 10 milijuna kruna. Mudri će se tome veoma radovati i nastojat će, da se narodno blago umnoži. Opaki (odmetnik) pita: Što će vam narodni fond. »Vama« veli, a ne »nama«. Njemu odvratite ovo: Ako se ti sam i odričeš židovske zajednice, to te nažalost opet broje k nama oni, kojima se silom namećeš. Ali ipak čine razliku između tdbe i nas. Ne mrze te same, već te i preziru. A mi ne žalimo, što smo te izgubili, jer si sličan trulome plodu, čijim padom plemenito stablo samo dobiva na ljepoti i čistoća. Ograničeni pita: Sto je to! Najprije nastoj, da ga npoznaš sa temeljnim načelima cijonizma. Shvati Ii ta načela, lako će pogoditi smisao narodnoga fonda. Ako li je tako glup, da bi mn novorođena kamila mogla biti učiteljem, onda ga uputi, da se ne muči i razmišljanjem, nego to vrijeme upotrijebi za sabiranje za narodni fond. S onim, koji v ne zna ni pitati, započni siam razgovor. Pripovijedaj mu o slavnoj prošlosti i o tužnoj sadašnjosti Ž'dova. Probudi u njemu ponos i stid. Nemoj, da utječeš na njegovu ćud. Neka esta-

ne što jest, naime čovjek, koji ne zna pitati, Ukratko, neka daruje, a da ne pita.

I dok vi, cijonisti, upućujete druge Zidove o značenju Zid. narod, fonda, morate i sami prednjačiti dobrim primjerom. Jer vi niste ni izdaleka učinili ono, što bi mogli žrtvovati s nešto dobre volje. Da je svaki od vas barem jednu osobu dao upisati n Zlatnu kn jigu dostajalo bi. (Dajenu.) Da to nijeste učinili, ali da ste se barem oporezovali u korist Zid. nar. fonda dostajalo bi. Da ste svakog tjedna darovali za nasad jedne masline; da ste svaki đ/am nešto bacili u škrabicu; da ste na svako pismo prilijepili marke Zid. nar. fonda dostajalo bi Uopće, nikako ne možemo biti zadovoljni s onim, što je dosad učinjeno aai Zid. nar. fond. i Zato, braćo Zidovi, nadoknadimo zanemareno, da ue bi na blagdan oslobođenja Kvučio kao fraza naš divni poklik.: Lošana habaa bijrušalajim!

Iskaz narodnog fonda.

Za vrijeme od 25. marta do 5. aprila sabrano je i to: i Dalmacija ........ K 13.283.82 Bosna i Hercegovina . . K 15.312.53 Za ohiovu Paflestine . . . K 3.445.26 Ukupno . ). . K 32.041.61 Unlšlo je dakle od 1. januara 1913. do 5. aprila 1919. sveukupno K 118.765.43.

Iz židovskoga svijeta.

Wilson za židovska narodna prava. Berlin, 12. aprila. (Posebni brzojav.) Židovski tiskovni ured u Stockholmu javlja: Komisija, koja je izabrana od konferencije narodnog vijeća za narodna prava pod predsjedanjem Mačka, Imala je dogovor s aimjerikanskim delegatima na jnirovnome zboru Lansingom, Wb i teom i Bless e-om. Louis Marshal prikazao je položaj Židova u istočnoj Evropi i istakao, da će sedam milijuna Židova ostati bez ikakove zaštite, ne će li mirovni zbor da im zagarantuje njihova prava, Lansimg je vrlo pažljivo saslušao izvješće i pitao, da li je istina, da su Židovi u Poljskoj osnovali samostalnu političku stranku. Marshal odvratio je, da je to bilo bezuvjetno nužno, jer su ondje Židovi vrlo potlačeni. Lansing informirao se o narodnim željama Židova i izjavio je, da je Wilson potpunoma sporazuman s tim stajalištem, te da đe svim silama poraditi oko ostvarenja ovih zahtjeva. Židovski kongres a Kanadi. Berlin, 12. aprilai (Posebni brzojav.) Židovski kongres ti Kanadi, koji je održan n Montralu, pozdravio je n ime vlade generalni prokurater Goothra y. U svom je govoru naglasio, da će Velika Britanija po nalogn mirovnog zbora Palestinu pretvoriti u židovsku državu. Velikim oduševljenjem primljena je slijedeća rezolucija: »Kongres nalaže evropejskoj delegaciji saradnju s cijonistićkom svjetskom organizacijom, da bi mirovni zbor priznao nastojanje za ostvarenje istorijskoga prava Židova na Palestinu, da se stvore takovi politički, ekonomski i administrativni uvjeti, koji će osigurati razvoj Palestine i cimogućiti postanak nove židovske države. Ima se provesti nacionalizacija zemljišta, prirodnog bogatstva zemlje i prometnih sredstava Legijonairima, koji su se borili u Palestini, ima da se besplatno podijeli zemljište.« Kongres je nadalje primio drugu rezoluciju, u kojoj se traži priznanje narodnog prava za židovske narodne manjine. Zaključeno je, provesti organizaciju kanadskih Židova za narodne interese, te proučavanje pitanja mogućnosti, da se u Kanadi osnuju židovske škole. Kongres zatim traži da se prizna radni tjedan s pet radna dana. Konačno je kongres prosvjedovao protiv pogroma i židovstvu neprijateljskoj propagandi. Kongres se proglašuje permanentnom institucijom. Kongres se ima najdulje iza svake druge godine sastati. Izabranom odboru naloženo je, da sarađuje oko saziva židovskog svjetskog kongresa i da šalje u Evropu delegaciju od pet članova. židovska općina n Jerusalemu. U razgovoru sa urednikom »Jewish Espress« izjavio je dr. Hann Woizmann: Fi na ne i jatine potrebe jerusnJemske židovske općine pokriva cijonistička komisija. Općina dobiva danas više nego ikada. Cijon. komisija troši mjesečno više od 20.000 funti za üblažen je bijede, a potpomaže izdašno svako nastojanje, kojemu je svrha osnutak samostalne egzistencije. Svakako je potrebno, da svi oni, kojima je staSo do toga, da židovska općina u Jerusalemu bude dostojna institucija, podupru ci jonističk u komisiju,« Cijonistički pokret u Americi. Oijonist. organizacija Saveznih država sjeverne Amerike broji oko 120.000 upisanih člias nova. Poalecijonistička organizacija preko 6000, a »National Workmens ATMance«, koja stoji također na socijal ističko-c' jon istićkem programu, oko 7000 članova. Pokret se sve to više širi i zapravo imade kud i kamo više pristaša oijonizma, nego sto se oficijelno znade. Osobito nakon najave velevlasti n prilog eijonizipa, pridružili su se pokretu mnogi Židovi, koji prijenlsn vjerovali u praktično-političko ostvarenje cijon izma. I iz krugova asčmilannta pridošli su mnogi l , jer je cijonistički pokret najjača stroja unutar židovskog života. Danas je u Saveznim državama upravo nemoguće zapremiti bilo kakvo ugledno mjesto u židovskom društvenom životu bez izjave simpatija za cijonizam. Dal se je cijonizam toliko proširio, donekleje zasluga i vrhovnog sudca Brandeisa, koji je svojim velikim utjecajem znao privest cijon izmu mnoglo odličnih Židova. Protivnici c'jonisticke ideje jedino su pripadnici »Jiddieh social Federation « i neki rabini. A i među protivnicima imade mnogo njih, koji su prožeti čuvstvima za Palestinu, pa ih samo smeta nacijonalistieka nota u cijonizmu.

STRANA 16.

Izdavatelj i odgovorni urednik S. Spitzer.

»ŽIDOV« (HAJHÜDI)

Tisak tiskare d. d. Ilica 33

BROJ 12. i 13.