Жидов

ŽIDOV

GlfßiSZ'V PITWVZ! DOWST\A

Svjetski kongres Židova.

Ima više od 23 godine, što Je Teodor Herzl došao na misao, da bi valjalo sazvati svjetski kongres Židova sa zadaćom, da izabere reprezentaciju židovskoga naroda, keja bi u njegovo ime istupala pred svijetom s točno formuliranim zahtjevom za valjiano rije šonje židovskoga problema. Herzl je bio toliko uvjeren o opravdanosti cijonizma: o nemogućnosti za Ž> dove i Nežidove -r- do se produlji tadašnje stanje i o ispravnosti njegovoga jednostavnoga prijedloga za riješenje, te je bio vrlo razočaran videći, da se politički svijet ni malo ne žuri priznati židovskomu narodu pravo na samostalnu domaju u Palestini. Crnilo mu se kraćim putem do cilja predobiti nekoliko velikih državnika i kapitalista, pa stupiti pred židovski narod s programom odobrenim po moćnim faktorima svjetske politike, jer je vjerovao punim pravom —, da bi se židovski narod u tom slučaju njegovomu pozivu brzo, oduševljeno i požrtvovno odazvao. Nu upoznavši svu kratkovidnost evropske politike i nerazumijevanja svijeta za židovski problem Herzl je morao udariti drugim, duljim, napornijim putem: stvoriti organizaciju židovskoga naroda, koja će dati izražaja njegovoj volji i sabrati sredstva za riješenje židovskoga problema. Pa premda je u tome uspio daleko više, nego se moglo očekivati, ipak je to zaostalo daleko za onim, što je trebalo. Mjesto organizac je židovskoga naroda nastala je samo cijonistieka organizacija, a mjesto svjetskoga židovskoga kongresa došlo je do svjetskoga cijonistićkoga kongresa. Istina, cijonistieka je organizacija bila najveća i najjača organizacija Židova', pripadali su joj najbolji i najaktivniji naši muževi, a nema sumnje, da je od prvog časa najveći dio nareda pristajao uz ci jonistički pokret. Nu jednako je istina, da je samo malen dio židovskoga naroda dakako nsljed užasnih prilika, sred kojih su živjele naše mase na istoku tek nekoliko stotina hiljada pristupilo organizaciji, koja je uza svu energiju, požrtvovnost i sposobnost vođa sve do svjetskoga rata ostala premalena i preslaba, a da bi bila mogla postići velikih realnih političkih uspjeha. Kraj silnih poteškoća osvojene su mnogogodišnjim sustavnim radom sa upravo neznatnim sredstvima mnoge lijepe pozicije naročito u Palestini, nu glavni, veliki uspjeh cijonizma bio je ipak

mnogo više moralne no političke naravi, probuđen Je i os vješt on Je židovskoga naroda. manifestira nje njegove volje, židovski kulturni pokret i predobivanje simpatija nožrdovske javnosti. Povijest cijonizma od prvoga bazelsko ga kongresa' oVamo nije nego neprestano nastojanje, da se dode do organizacije svega židovskoga narede*. Taj cilj nije jtošte ni danas postignut. Nu moralni uspjesi čijom stičke organ iza cje bili su na sreću ipak tako veliki, da su u odlučnom času našli razumijevanje i odobrenje svijeta, da su mjerodavni faktor s svjetske polit'ke, zastupnici velesila, nacija ; proletarijata priznali vodstvo cijonističke organizacije pozvanim predstavnikom svi jesnoga židovskoga naroda. Tako je ono moglo izaći pred mirovni zbor sa prijedlozima za riješenje židovskoga pitaipr Zadnja, odlučna riječ još nije nali, am domala će pateti i nema sumnje, da će nam biti sklona. Židovskomu će se narodu priznati pravo, da u Palestini osnuje narodnu domaju pod takovim uvjetima, koji će zajamčiti njezino postepeno razviće u narodnu državu. Nastupilo je stanje, koje je već Herzl u prvim počecima cijonizma uz/mao u račun i držao mogućim: jiotpuni politički uspjeh cijonizma u času, kad Židovi još nemaju odgovarajuće svesvijetske organizacije. koja hi obuhvaćala cio narod. Ali Herzl je znao. da hi onda smjesta trebalo stvoriti takovu organizaciju i vjerovao je, da bi se brzo stvorila, da bi jedan jedini apel dostajao, te bi židovski narod sjajno manifestirao svoju volju, i svoju pripravnost za cijonizam. Sada je eto čas. da se ta volja židovskoga naroda jasno i dostojno manifestira. Cijonizam više nije neznatna stvar partajska. te bi ga se moglo mučke ili sa nekoliko šovensko miaušo’vskih fraza predratne idejologije otkloniti. Cijonizam je postao jednim od najaktuelnijib političkih problema sadašnjosti. Velike vlasti i nacije vidjele su se ponukanim, da zauzmu stajalište i našli su shodnim, da se oglase u njegovu korist, da mu dadu svoju moralnu i da mu obećaju dogođice i realnu potporu. Sada treba da se i cio židovski narod, da se svaki njegov član oglasi, svaki Židov, koji hoće da bude i da se osjeća pripadnikom svojega naroda. Jer cijonizam dira u život svakoga pojedinog Židova bilo nm to pravo ili ne. Jer cijonizam, donoseći radikalno riješenje židovskoga pitanja, iz temi ja mijenja sve

uvjete i priliko, pod kojima su Židovi dosele živjeli u galutu. Forum, gdje će židovski narod. izjaviti svoju volju, bit će svjetski kongres Židova, koji treba da se još ovo godine sastane. Herz lova ideja svežidovskoga kongresa i parlamenta postala je opet aktuelnom i domala ćo se provesti. Mnoge su predradnje već dovršeno. U mnogim zemljama, naročito u onima, gdje živu naše mase (Istočna Evropa, Sjedinjene države Sjeverne Amerike, Palestina), već su tečajem profile godine održani svežidovski kongresi tih zemalja. Ti su kongresi', .zastupajući ■preko 7,000.000 Židova zaključili, zahtjeva! i od mirovne konferencije, da donese riješen je židovskoga pitanja u cionističkom smislu: priznanje židovskoga naroda, njegovoga prava na samostalnu narodnu domaju n Palestini, narodnih prava Židova u Galutu i napokon primitak židovskoga naircda u Savez Naroda kao jednakopravnoga člana. Za te su zahtjeve glasovali i necijonisti, pa i Židovi, koji se sami smatraju asimilovanima, ani jesu se ipak ustegnuli od glasovanja osjećajući, da tm njihovo slučajno individualno stanovište ne daje prava, da se u ovome času odjele od židovske općenitosti, jer hi time oslabili prava onih Židova, koji ta prava traže. U Engleskoj i Americi nije zato posve prirodno nijedan Židov ustao protiv cijonizraa. Na istom programu treba da se održe svežidovski kongresi u onim zemljama, gdje tih kongresa još nije bilo. Svi ti) zemaljski svežidovski kongres izabiru svoje delegacije, koje će zajedno činiti svjetski kongres Židova. Glas toga u svim instancijama iz demokratskih, općih, jednakih, proporcionalnih izbora kongresa bit će dakle glas cijeloga židovskoga naroda, a delegacija, koju će taj svjetski kongres Židova izabrati), bit će pravim predstavnikom židovskoga naroda. Zadatak toga kongresa nije dakle samo u tome, da digne svoj glas. glas židovskoga naroda, nego je još važnije, što je jedino taj kongres pozvan, dai izabere legitimno predstavništvo židovskoga naroda. U ugovoru što će ga cijonistička organizacija, sklopiti s vladom Velike Britanije kao mandatarkom Saveza Naroda glatvne ustanove toga ugovora ući će u ustafr Saveza Naroda bit će predviđen Svjetski kongres Židova kao stalna institucija, koja će izabrati židovsko vijeće (Jewisb Conncil) reprezentaciju židovskoga naroda. To će vijeće imati u Palestini u le-

GOD 111.

OPRAVA I UREDNIŠTVO s ZAGREB. PETRINjSKA ULICA BR. 22 ....... 0.0.0000 PRIZEMNO. ••••»■>«• RUKOPIS! SE NE VRAĆAJU, .0..............

29 travnja 1919. ZAGh£B 29. nišana 5679.

PRETPLATA« OODIŠNIE K 20*—, POLUOOD. K 10—, ČETVRTOOD k 5 ._ POJEDINI 8R.60 F1L.»"« IZLAZI TRI PUT MJESEČNO.««"“"*

SROJ 14.