Жидов

žkkmvkih frlasova. Ceeki dopisni ur«l, <tnkle Ra Rlnžbene strane, preporuda Žhlovima, da istupaju kao narod i rta ne popuste ovu zgodu pokazavši, te su i oni shvatili zamašnost ideje o samoodredenju naroda. Sađ mogu stvoriti m jete za svoju kulturno-nncijsku autonoaniju, koju će dati čestki narod ■— kao i drugima i iidovskome narodu. NOvi hebrejski dnevnik u Jerusolimu. Kopenhaški cijonisticki ured javlja; U -Jerusolimu izlazi sad novi hebnejski list, port imenom »Haa)rez<. Izdavatelj je Isak Goldberg, urednik Dr- Turov. Uređivalačkom odboru pripadajii gg. Dr. larie, Marcus Caham, Perlmann i Boruchow.

Iz cijonističkoga svijeta.

Cijonistički konjfros o Svicnrskoj. Kopenhaški cijonistički nred »aopćuje; I)ne 28. i 29. maj» održao se u Basedn 22. kongres. Pređsjodao j« odrvjetnik dr. Brunschvig, a prisustvon-ali sn gg. Andre Sp i r e is Parim, dr. Mossin• o hn iz Jafe, te đr. Kr a m e r i dr. D i amiant, f-lanovi ietočno-židovskih (natrodnih •vi'jed*. Nakon kratkog jervejskog pozdrava g. Sterna (Basel) govorio je direktor vrejskih gimnazija u Jafi g. dr- M o s s i ns o hn. Ističe da naš narod trpi nečovjočno gore no u sređnjem vijekui S dmge strane nastaje nov život u Erec Jisraelu. Do nas je dla dokažemo te smo dorasli zadaći. Vremena se mijenjaju. Bilo je vremena, kad je istok velik ’bio i onakova, u kojdim je zapad velik bio. Istok dao je čovječanstvu duh, zapad tehniku. Zaipadna se tehnika sama uništila n ovom ratu, i sad čeka zapad ria riječ spasa s istoka. Židovski narod ima d’a dođe u Palestinu, mostu između istoka i zapada. Odlande će opet, kao nekoć, duh strujati preona zapadu, dati će ođande riječ spasa, na kojoi čekaju l svi narođi. Nakon 200 godina bit će davno zal>oravljena sva dnevna pitanja, koja nas danas zaokupljaju; ali uvijek će se mislliti na to, da je cijonistička misao bila ona, koja j e omogućila našem narodu povratak u prastaru zemjja Predsjednik saveza dr. Br u n s e h w i g izvješćnje o radu. Broj članova saveza porasao je od 1100 na 2298. Savez je poduzeo s uspjehom uekoliko politićkih akcija. Dva puta obratio se na saveznu vladu, jednoć da dozvoli održanje konferenoije židovskih narodnih vijećb, a drugi puta da zapoćne zhštitnom akcijom protrv pogroma u Poljskoj- Ukupno j« nniSlo u ppošloj godini oko 80.000 franaka, dok je za Narodni Pond unielo 36.797 franaka dakle za 19 hiljada franiaka više nego n prošloj godini. U sjeduicl od četvrtka, 29. maja, progovorio je generalnoj debati g. Andre Sfpire, jedan ođ aaetupnika cijonistioke tsrganizacije pred vijećem deeetorice /na nairovnom aboru. Legenda je, rekao je, da Ijranceska ne sjmpatizira s cijonizmom. /oglavito razlog tome ležao je u držanjn ~' g. Reinacha i Levy-a na mirovnome zbo’i. Uslijed slobode, što su ih Žiđovi uživa| u Pranceskoj, nastalo je mišljenje, da i p židovsko pitanje može riješiti asimilaci| wn. Allianca počela je s odnarođivanjem I idova. Pregleđala’ je, da sc ono, što se

rodilo s franceskim 2idov»ma, ne «tede pro▼esti ko<l milijuna Židova na istoku. Alli»noe ozn«eila je ci/ouizara kao štotljivom pojavom. Fmnceski diplomati upoznaJd su *a vrijeme rata cijouisam u mozemstTu. C«mbon pmtao je Soko 1o v u 4. juna 1917. izjavu, u kojoj priznaje opravdtanoet cijonističkih težnja. Tardieu izjavio je američkim židovskkn liječnicirrea, kojii su pošli u Paleetimi 1918., da »ko im» jedan naro«l, 'koji shvaća idealne aahtjeve židovskopa naroda, to je taj narod frauccski. Govornik dobio je prije 2 dana piemo, premiai kojeanu je realizacijia cijouietčkih težnja osigurana. Umjesto govomika trebarao sad radnika. Velike zadače čekaju našu mladež, a mi znamo, clia se možemo osdoniti na njezlnu odvažnoet i hmhroet. Ona če dokazati, da Izrael ne zna samo sanjariti, već i radlti. Kongree je jednofflasno primio protestnu rezoluciju ]>rotiv pogrroma u Poljsicoj i priposlao je Saveznorn vijeću Švicarske: »22. švicarski kongres od 29. maja u Baselu, na kojem su zastupane sve cijonistdčke mjesne grupe i društva Š v i c a rsk e protestira protiv nečovječnih, nekulturndh pogroma poljskog vojništva i moba, koji se i.nscenirftjvi znanjam 4 dozvolom poljskih oblasti. Na sramotu je poljske vlade, da istom nakon što je stotine židovskih otaca, mnjka i djece umoreno, posrednje, ali ništa ne poduzme, d'a te strahote zapriječi. Kongres izrazuje zaičuđevnje, da miravna konferencija u Parizu još nije uložil® svoju odlučnu riječ, da 1 već jednoć ukine hestijalne masakre. Današnji kongres apelira na Savezno vijeće, osobito na predsjednika vijećai g. Ado r a, prijašnjeg predtejedniiifca Crvenog križa, da rezoluciju primi na znanje i da joj udovolji u koliko to diploraaitska sredstva Saveznog Vijeća dopnštaju.

Iz Jugoslavije.

Iz zagrebačke židovske općine. U sjednici predstojništva ođ 26. o. mj. riješena su dva Važna predmeta. Dr. Mojsije M a rg e 1 postavljen je bez protn'kandidata vjorončMeljem na židovskoj puekoj skoli, a njedno će mu biti povjerena uprava te škole., Time zaipoćinje riješenje odavna akutnoga pitanja reforme zagrebaoke židovske pučke škole, koja nam već od više godina ne služi' na čast. Dr. Margela eeka ovdje velik posao. Uvjereni smo, da će uložiti svoju zamjernu sprennu i svu svoju energiju, da ispuni naše nade. Cestitamo i zagrebačkoj bogoštovnoj oipćini i Dr. Margeln na ovome izbora. U istoj je sjednici zaključeno, da zagrebačka bogoštovna općina iaašalje na kongres židovskih općina SHS. u Osijek evoje delegate, te su izabrani kao takovi prvi podpredsjedmik Otto Stem, nadalje Dr. Ivatn Hiršl, Dr. Gejza Frank i Uav. Stern, koji na kongresu imiadu zajednički zastupati smjernice, kako su zaključene po zagrebaekom predstojništvu. Veseli nas čuti, da je za rasprave obaju predmeta u predstojništvu vladao duh bezuvjetnoga nastojanja, da se nz zapostarvljanja zasebnib stranačkili obzira dođe do skladnoga držanja, koje najbolje može poslužiti interesima i ugledu zagrebačke općine i Židova SHS. Nadamo se, da ee ta j duh i {Jaljte vladati u pređstojništvu zagrebačke

opčino i da će se odsel« uvdjek nia istoo strani naći svi oni, kojima je u prvome redu do korisnoga rada za naše žiđovstvoBolilo nas je, ako smo mnogi puta bil# prisiljeni, da oštro istupaano protiv danošnjega predstojništva, pa «e nbjd«tmo, tla tome ne če biti povoda. Mii čemo uvijek najpripravnije podupirati, sveko doista dobro nastojanje zagrebačke židovskc opčine. Svečana služba božja povodom Vldordana. U subotu, dne 28- Jipnja, odslužema je u iznaelitskoj sinagozi u Zagrebu prigodom Vidov-dana svečana služba božja, kojoj prisustvovaše izaslanici vlade, vojničkih oblasti i brojno općinstvO. »Židavskoj đačkoj menzi« pristupiš« kaozakladatelji s K 2000.—: ing. Ehridoh, mje.sira eijon. organizar.irja, Zagreb, mjesna cijon. organizacija, Požega. Kao gpdiišnji p odiu p i r a t e 1 ji s K 200.—: g. S. Frank, Vukovar, »Poale Cijon<, Banjaluka. S K100.—: Žid. građ. oijon. društvo . »Makaboa«, Mitrovioa, Fritz Pollak, Rriževci, Bog. općina Vukovar, S K 50.—: Bela Baneth, Osijek, A. Gohktein, Osijek, S. Obereohn, Vukovar. S K 40.—: Vlađ. Behrmann, Kaptol. S K 35.—: M. Klein, Pakrac. S K 30.—: Ernil Roez ct Comp., Dr. Oskar Kohlbach, Ljndj Szekler, Hiukb Wollner, Osijek; Altarac, Banjaluka; M. Offner, Vukovar; E- Eichhorn, S. Sesbler, I, Steiner, V. Fiirst, dr. Spiegler, J. Kledn, 11. Schulmaam, D. Mahler, E. Fischer, J. Adler, I. Litlon, H. Fuchs, G. Gliicksmann, A. Mahler, I. Krausz, J. Weiss, M. Griinbamn, R. Buchumld, E. Mahler, M. Hendel, M. Sandel, S. Kehn, M. Behrmann, I. Sclilesi!ng('r, A. Rtrasser, A. Spitzer, J. Engel, S. Adler, S. Kohn, O. Koen, E. Kaufmann, E. Grossmann, R. Merkadić, J. Belak, G. Redlich, I- Platzner, Š. Lorschy, M. Sessler, dr. Kun, M. Goldstein, E. Mhller, M. Stem, dr. Abramovič, S. Goldstein, S. Milhofer, A. Merkaddć, dr. Kohn, S. Taussig,’ H. Krieshaber, D. Frank, Š. Adler, BrodDarovatelji, Žid. građ. odbor, Djakovo K 850.—, Izidor Pfeffennann K 100.—, H. Baum K 20.—, A. Singer K 20.—, H- Freuntl K 20.—, I. Goklairbeiter K 10.-—, A. Baum K 10.—, N. Kohn K 10.—, Ch. Deutsch K 20.—, J. Preiss K 4. —,E. Steiner K 100.—, H. Lyon K 50.—, A. Bier K 20. —, K- Bacher K V. Engel K 30.—, G. Horzog K 50.—, Arrain Banm K 10.—, J. Ange'lns K 30.—, Herzog K 50.—, M. Prank K 6.—, svl iz Vukovara. Osijek. Ferljalni klnh. Neumomim rađom i naštojanjem u veljači t. g. osnoranog »Ferija/lnog klnba/ židovskih akađemičara i aihitiirijenata« počima i u Osijeku da se budi i razvija malo intenzivniji mladožidovski život. Kluh ima još nvijek da se hori velikim poteškoćama —prvom redu finaneijalnim ali se ipak svft po njemn zasnorani pothvati približarajn ofttvarenjn. Purimska je zahava bila najotmenija i najuspjelija cijele ove sezone, pa ako i, kako Vaš izvjestitelj javlja, nije nosila židovskog obilježja što je obziroim na kratko vrijeme i obzirom nai trlmičkc potpškoće bilo upravo nemoguće ipak je imala veliki moralni uspjeh. Polovica je č'stog prihoda te zabavc bio namijenjen osnutku športske i gombalačke

BROJ 20.

»EIDOVi (HAJHUDI

STRAN A 5