Жидов

b) osnovati posebne nrede u Palestini, koji će na temelju autoritativnih prijedloga stalno se baviti istraživanjima i izradivanjem osnova. (Izdaci 20.000 Lst., 3.200.000 K); c) stvoriti uređaje za primanje emigranata t. j. izradit će osnove za podizanje pučkih kuhinja, bolnica, privremenih radniekih stanova). (Izdaci 20.000 Lst, 3,200.000 K); d) sistematski organizirati j povećati naš znanstveno izobraženi stručni personai u Palestini, da bi smjesta mog-li zapoćeti s pri'pravmiim radnjaana za poljoprivrednu kolonizaoiju. Ovamo još spada: a) izrađivanje topografskih i agrenomskih pregteda s naznakom zemljištai, koje se ima kolonizirati i na koji način; b) podupiranje poljoprivrednili pokušaja podignućem škole za sađenje i to žitarica i povroa, poljoprivredno-keiui.iiskog l«lx)raltorija i Boološko-tehničkog irasti;tuta; c) osnovati putujuću poljoprivrednu školu za polioljšanje i raširivanje gosjK)darskog znanjaJ; d) izobrazba dnstimktora za neizvježbane radnike; e) pođupiranje koopenatiivnih »radhičkih udfuženja; f) osnivanje malih farma za sadenje povrća i peradarstvo, na kojima oe raditi đjevojke. (Za potrel)e c—e predv.iđeno je 100.000 Lst, 16,000.000 K). Odjel za koflonizaciju bavit će se popraivkom šteta, koje je rat prouzročk). (Izdatci 8000 Lst, 1,280.000 K). Za troškove uprave u Palestiini tj. za palestinska komisdja i palestinski ured predviđeno je 38.400 Lst, 6,144.000 K). Prvi put vidSrao u biulžetu izdatke za uiefjiicinsku ekspedieijui (84.000 Lst. 13.440.000 K), koje je dosad nami'rila cijondstička organizacirjiaJ u Araerici. Prije rata već nije bilo diovoljuo izobraiženog sanitetskioig osoblja u Palestini. Pučanstvo trpilo je na nestašici roedikameta Amerikanska medcmska komisina pružala je velifku pomoć pučanstvu. Prije svega poraddla je oko uništenja moskita., koji su nosioci malarije, zatdm se pdbrinula za povećanje broja njegoviateljjca, pathološke i bakteriološke je radnje obavila, osnovala besplatna amhulatorija i bolnioe. « Znamo, da se iznosom ođ 13,440.000 K ne može potpunoma udovoljitd svim zahtjevima i da će se vremenom u tu svrliu morati znatno više tražiti. 3. odjel za f i n a n c i j e izrađit će financijalne osnove, koje su u savezu s kolonizacijom u Palesttni. Ovaj odjel bavit oe se i prenosom židovsikog kapitafla iz galuta u Palestimi, a naročito s budućim djelovanjem židovske kolonijalme banke, Anglo-Palestina-Company, podizanjem novih banka b uredjenjera podružniea, davanjem kredita za gradske i seoske naseohine itd. 4. o d j e 1 z a tr g o v i nm i indus tr I j u bavit će se uredjenjem posebnih uređa za trgovinu i industriju. davat će svakome upute i savjete. (Izdaci 10.000 Lst, 1.600.000 K)i. 5. odjel za gospodarska i ust a v n a p i tan j a skuplja i proučava materijal, kojd se odnosd na pregovore s maudatamom sik>m n Palestinj, sa stajališta osiguranja potpune slobode za naš gospo. darski i narodni razvoj. Proučit će sva pitanja buduće naše gospodar. poKtike u Pa-

'lestina i savjetovatj vrhovnu upravu. Ispitivat će refonne, !koje su provedene u drug'ina aemljama na ekonomskom podrueju. važnost ovih refortna za ekonomsiki razvoj zemalja, koje sti prije rata pripadate Turskoj, a naroćitb za l’alestinu. Bavit ee se ekonoraskim pitanjima, koja se odnose na odcijepljenje Palestino od Turske, amdallje ustavnim pitanjima, poreznim problemom. Odjel stoji u uskom kontaktn s drom. Ruppinoon (Izdnci 13.863 Lst 2,218.080 K)

Upravitelji pojedinih departementa čine komitej, koji se najnuanje jedan put u tjednu sastaje na vijećanje i zaključivanje u svim važnim pitanjima. Os'm toga vijećaju upravitelji departementa barem jedan put u tjednu o svim detailnim pi*tanjima sa svojim suradhicima. Palestinski departement radi ujedno u sporaaumu s »komitejom za ekonomski razvoj Palestine«, kojemu je predsjednik Herbert Samuel. Pojetiiuaćns pitanja raspravtljaju se u posebnun komisijama. Interpelacija o držanju franceske vlade prania cijonizmu. Paris. U franceskoj komori kritizirao je poslanik d'e Monzie francuske odnose ik Vaiikamu i držauje ministarstva vanjskih nljela prama cijonfomu. Obratio se na ministra upitom: Držite li valjanom politikom, da ignorišete cijonizam, kaiko ste Vi to iičr’ulli, i da zadovoljavate sa predgovorom SokolonIjevom đjelu (»Povrjest cijonizma« op. ur.) i đa slijediti stopatna gosp. Balfoiura ili drugih ixxlupiratelja jedne židbvske državef Vi znadete, da se narodi, a nalpose novi narodii, koji saida postaju, ne zadovomanifestaoijama i osjećajima. Držite li. da će elita Židova, kad hnde opot zack'bHa zermljn njihove težnje, krznati izinedju eJokventnog predgovora, što ste ga napii&ailiSokolovljevoj knjizi, ii praktične j djelotvorne pomoći, što su je pružaii attnerički eijonisti u suglasjiu sa vrhovnim sucettn Brandedsom i predsjednikom Wilsonom pođigTiuću židovske države ili židovgke doinajte? Cijonisti će reći: Franceska je govcrila, ali nije rijeći ohratiia n djelo. Vi imate doduše zastupii'ika u komisiji, koja ima mandat da OT-ganizuje židovsku dbmaju u Palestini. Ali tko je ovaj zastupniik? Jedan poštovanja vrijedan, ali aieznatan gospodin, jedan naturalizovani Bugar, vrlo dobar muž, koji će ali prama znameniitim llenostima, koje zastnpaju Englesku i Ameriku, proizvesti dojam, da Francusika želi samo odbitcima platiti dugove srca, na priznanje kojib se obvezala.« Iz Palestine.

Nagii odlazak Louisa Brandoisa u Evrpu. »Jiidiische Pressezentrale Ziirich« javlja: Vrhovni sudac Brandeis, de Haas, pnof. Zimern i Rosoff ostavili su neočekivano JerusoHrn i sa drotn. Priedenvaldoan te Robertom SoJdom zaputili u Evropu, da sudjeluju u sjodnioi Velikog akcijonog komitea, kojenm ćc predložlti točno izvješće o palestinskim prilikama. U »Hadshot Haarec« objelcdanjuje dr. Priedenwald oprosni pozdrav, n kojem izmedjn ostaioga piše: »Ostavljamo Vas prije no smo mogii predvidjeti, jer smo odluoili, da pratimo gosp. Brandeisa u Evropu. Sjegurni smo, da ćo naše sudjelo-

vanje u sjednici Velikog akcijonog komiteja imati veliku vmjednost za naš pokret. Mi ćemo ondje iznijei.i po nama sakupljena iskustva n Palestini, koja će biti od vedike koristi za zaključke-, koji će se imati stvoriti, te za razvoj i djelovanjc »Vaad Haciriim«-a. Vijesti iz Palestine. Odsde će n palestflnske Inke redovito doći brodovi jednog engleskog parobrodarskog društva, talijanski brodovi, koji su prije bili vlasništvo austrijskog Lloyda, brodovi narodnogrčke i egijiatske limije. Doskora će i »Messageries maritimes« urediti parobrodarski promet sa palestinsfcim is\ rskira luk »ma R e a I k a u H a i f i podjedno napredtije. Sada broji do 300 djaka. Škola je za sarla smještena n h’šim prostorijnma, buduć’ da ?e za nju odredjena zgrada još npotrebljava za diiige svrho— Ap e 1 n a papu. Aškenaski jevrejski cguncli u'pmvib je u ime jerusor lianskih Jevreja po latinskoun patriairki u Jeinsollimu monsigmoru Pili'ppo Carnasso ' 'papi jiednu poslanicu sa molibom, da upotrijebi svoj upliv kocl katoJiokih nai'od'a u Poljgkoj i Liitvi, dla učine kraj masalkru Jevreja. — Drugijevrejski dnevnik. Daskora jibčet će u Jemsolimu izlaziti novi jevrejski 'dnevnik pod imenom »Duar hajom« (Dnevna pošta). Banke gotovo sviju nai Levanti iiateresovanih zeimalja obraćaju sada svoju pozornost na Palestinu. Kraj već odpele postojalih banaka, rade sadai još AngloEgyptian i Banea di Eoma sa podružnicama u Jaffi i Haifi. Uz Credit Lyontuis, koji već odiavna jiostoji u Palestinl, pronijet će još jedna franceska hanka svoje poslovanje u Palestinu. I jiednu grčka banka priprema nretljenje svoje pcdiružnice ,u Jerusolimu. Tvrtka Bculton et Cc. otvara svoju ekspozitnru u Haifi.

Jevreji kod g.vojvode Bojovića.

Jedan zamašam korak umapred ka pravi'lnom shvatajn.iai svoga položaja) u dlržavi učinili su dlanas naši sugrradani, Jevreji iz Novog-a Sadia. Mi ga sa radošću pozdravl.jamo i nadamo se, da će om uibrzo uroditi dobrim posledioama u pogledu vasix«tavljan.iia zdravih i prijateljskih odmdsa izmedju ovdašnjih Jevreja i Srba, koje će prijateljstvo biti jedna zaloga više ojačanja i razvića naše države. U pcnedjeljiak u 10 l /2 sati prije podne naš je omiljeli g. vojvoda B o j o v i ć izvoleo primiti jednu deputaciju Jevreja, grupisauih oiko »Jevrejskog Naroduog Saveza<, koja' ga je poadravila sledećim govorom: Gosipodine Vojvodo! Kao predstavmic.ma jedne grui>e Jevreja iz Novog Sada, pala nam je u deo east, da Vas, gospodine Vojvodo, pozilravimo kao komamdanta kraIjevslke vojske u našoj, pokrajimi. Uzimamo slobodn. da ovom prilikom izjavimo, da smo stajali, a i sada čvrsto stojdimo na jevrejisko-nacionalmome stauovištu, težeći uvek, da budemo samo ono, što u stvari jesmo, to jest Jevreji. A4i pri Like movoga političkog stamja, koje je obuhvatilo i našu varoš, pobudjuju u nama osečaje, da svečamo izjavimo, da ćemo vazda hdti dobri građani, vršeći savesno sve dužnosti, koje nam kao takvima pripadaju. Tu

BROJ 26.

»£ ID 0V« (HAJHUDI)

5