Жидов

ŽIDOV

GlSSilfi-Z'V PTPW\ -Zl Do\/ST\AI

Pred odlukom.

Židovske novine javlja [ju, da ee biti •vih dana vođe cijomstićkog pokreta opet pozvani pred vijeće desetorice mirovnog«, zbora, jer je na dnevnom redu pitanje konačne likvidacije Turske. Louis Brandttis, Bosof, upravitelj palestinskog ureda dr. T h o n i drugi prekinuli su svoj boravak u Palestini i vratili se n Pariz. D Londonu sakupljen je Veliki Akcijom Odbor, da se posavjetuje s vodama o razvitku naše stvari. Stojimo pred konačnim rijesenjem palestinskog pitanja, pa treba da smo svijesni velikih zadaća, koje valja ispuniti i problema, koje moramo riješitiPalestinsko pitanje nije jednostavno. Vodje eijonistiokog pokreta preuzeli su na se tašku odgovornost, a činili su to u uvjerenju, da iza njih stoji narod, voljan i odlučan, da oživotvori dvotPsućljetni svoj san. S toga odgovornost tereti i svakoga od nas. Hvaki valja da spozna, da nije dostatno osloniti se na rad drugih. Svi lično moramo surađivati na djelu preporoda našega narodnu Nije dostatno, da nam mirovni zbor prizna pravo na Palestinu, da odredi mamdatarnu silu, koja će upravljati zemljom do onog časa, dok židovski narod sam ne će hiti kadar, da sam preuzme upravu »(umije, Ml se ne možemo ud na koga osloniti. Sami moramo nasmoći snage, da provedemo sve, što od nas traži veliki mo menat narodnoga preporoda. Ne smijemo so zadovoljiti lijepim uspjesima, što smo ih postigli; oni mogu biti samo potieajem, da što revnije i požrtvovnije poradimo na zgradu ji naše narodne budućnosti- Sinove židovskoga naroda moraju djelotvorno raditi na oživotvore nju (narodnog ideala. Ne dostajn više lijep gost, oduševljenje i propagacrja ideje. Tražimo suradnju svih, ličnu žrtvu, koju će doprinijeti svaki, da postanemo doista nosioci narodne renaissamoe, da dokažemo, da nam je ozbiljno do toga, da riječ našu privedemo đjetm. živimo u odlučnim časovima. Na mirovnom zboru u Parizu kroje se sudbe naitida i preuriešava se karta Evrope i Azije. Nestaje starih država, nastaju nove. Ugnjetavani i progonjeni narodi dobivaju svoju sloboda j nastoje urediti svoje prilike. Bore se e velikim, poteškoćama, koje sb skopčane 0 uspostavom narodne samostalnosti. Premda se ori narodi bore protiv velikih sepreka, da doda do svoje sa®«staincstt, ipak nijeso aa njih nesa-

viadtve, jer ovi narodi žive na svom teritoriju; oni ne trebaju urediti veliki aparat emigracije, sačinjavaju homogene narodne jedinice, imaju svoju izgrađjemn kulturu i preuzeli su upravni aparat, kojim se mogu na početku služiti. A kako stoje prilike u nas? Nakon dvadeset vijekova izgubljen** samostalnost,} židovski narod stupa opet na polje političkoga rada. Prvi put zavisit će o našoj odluci i o našoj volji budućnost našega naroda. Imat ćemo prilike, da sam"; sebi izgradimo narodnu domaju, da je ndesimo prema potrebama i željama naše ga naroda; do naše će sposobnosti, energije i požrtvovnosti stajati, hoće li nove židovska domovina 1 služiti na korist cjelokupnom narodu. Abnormne prilike, u kojima je židovski narod živio, nesnosno stanje, u koje je reakoijonama turska uprava dovela Palestinu, otešćavaju veoma riješen je židovskoga problema. Dugo će trebati, dok popravimo ono, što su galut i dugo odricanje političkdg rada židovskog naroda skrivili. Provođenje velikih zadaća iziskuje naprezanje svih sila. Prije svega treba provevesti narodnoosvještenje svega židovstva. Ne smijemo se podati varci; veliki dio židovstva nije još narodno osviješten. Treba da izgradimo našu organizaciju, da može udovoljiti svim svojim zadaćama i namaknuti joj ogromna financijalna sredstva, koja će biti potrebna- Valja socijalno - ekonomski istražiti Palestinu, kako bi što uspješnije proveli kolonizacijoni plan izrabljivanjem, prostora i ekonomskih mogućnosti zemlje, da bi što veći broj Židova mogao emigrirati u Palestinu. Narod, koji se u pretežitom dijelu svom odvikao poljodjelstva, treba opet privesti prirodi. Jednoličnost zvanja morat ćemo diferencirati, hoćemo li da naš narod i ekonomski pridagneroo. Ljude raznih milieoa treba ujediniti jednovrtom židovskom kulturom, a zemlju opustošenu i zapuštenu iznova intenrivno kultivisati. Ja vno i privatno pravo valja postaviti ma židovski temelj, koji će ujedno odgovarati principima demokracije i nappetk<t.K uiturne opreke morat ćemo izgladiti i izbjegavati kulturnu borbu. Postavit ćemo Palestinu na takav socijalni temelj, da će svaka klasna borba, koja bi nam uništila mladi jišub, biti suvišna.

Držimo, da hi bilo suvišno nastavljati nabrajanje svih zadataka, koji nas čekaju. Ma kako visoko cijenili plodove marine dvadešetipetgodišnđeg cijaaističkog rada, ako ih omjerima prema potrebama, kojima valja udovoljiti već »jutra ili preksjuIra, moramo priznati, da nam treba iz temelja graditi upravo sve, što bi Palestinu imalo da učini narodnom domajom Židova. Besprimjeran je pothvat, da se u razvitku zaostala, slabo napućena zemlja, ostavljena od svog naroda, nakon dvotisućljctnog rastanka opet učini domajom tog naroda. Milijuni našega naroda, štono živu razasuti jx> cijelom svijetu, razvijali su se različito pođ raznim političkim i ekonomskim prilikama, a da su ipak osjećali neodoljivu potrebu: da se orijentiraju prema Palestini. Znamo da će biti na putu do cilja, vezanja zemlje sa židovskim narodom, velikih poteškoća. Ali tć poteškoće ipak ni je su nesavladive. Premostit ćemo sve političke, tehničke, ekonomske i administrativne poteškoće, ako budemo našli dovoljno potpore bnđe, gdje je jedino tražiti možemo: u nama Treba volje, snažne 1 jake, pa će biti redenika) svake vrsti. U času odluke manifestirat oe se probuđena i osvještena volja židovskoga naroda u veliko pregnuće, koje se ne će zaustaviti niti pred najvećim žrtvama, dok ne oživotvori židovsku narodnu domaju.

Agrarno pitanje u staroj i novoj Palestini.

»A&o uživite pa .mojim uredbama i .zapovijesti moje uzdržite i' ušćinite, dav;ićn vara dažd na vrijeme i zemlja će radjati rod svoj i drveta će a polju radjati rod svoj; i vršidba će vam stizati berbu vinogradsku, a berba, će vinogradska stizati sijanje i ješćete hljeb svoj do sitosti i živjećete bez straha u zemlji svojoj, jer ću dati mir zemlji, pa ćete spavati i ništa vas ne će plahti, jer vi ste sinovi Gdsptr sklopljen izmedju Boga i Izraela u doba sklopljen izmedju Johove i Izraela u doba kad je još Bog živio u sredini ijudkkoj, kad nije bilo provalije izmedju- ćovjeka i Boga. U staro doba izraelske samostalnosti biti su Jevrojima biblijski zakoni božanskom voljom, koju su morali ispuniti, da im život bude sretan. Od svih zakona 'biblijskih sigurno «n agrarni najuzvišnijd, a ni današnje doba ne dostignu moralnu i socijalnu visinu agrarnog zakonodavstva n staroj Palestini.

god. ju*

OPRAVA I UREDNIŠTVO: ZAGREB. ILICA BROJ 31 111. KAT. RUKOPISI SE NE VRAĆAJU.

1. rujna 1919. ZAGREB 6. Elula 5679.

PRETPLATA; GODIŠNJE K 32 POLUGOD. K 16—, ČETVRTOG® °——— K B* POJEDINI BR.I K. IZLAZI TRI PUT MJESEČNO..—***"

BROJ 27.