Жидов

grupe obrtnika i napokon grupe drugih raznolikih zvanja. Svi iseljenici, koji hoće da uživaju sve 1 olakšice kao n. pr. ua putovanju, čuda liječničko motrenje i liječenje, i da budu provizorno smješteni u pridolatznoj luci, da im se pribavi rad, ii- kredlirt, da im se prepusti zemljišta od : odnog fonda ili da nadju pomoć, i '.dcći zemlju u zakup iitd.. moraju se da jave u uredu za hsljhvanje u zemlji, u kojoj su do tada prebivali. Ovaj će ured onda uz 'to još posredova njem koje bauke obaviti likvidaciju ili prv-eljcuje njihova imetka. Stvaranjem takovih grupa u galutu hice moguće, da se isključe od iiseljavamja ljudi, koji ni je, su spOsohuii za to ili ćud; koji su zaraženi ».antisoeijia'lnim instinktima«. kako to Ruppiu nazivlje, a da se stvore homogene općinte pune harmonije Priprave, kojima se takove grupe moraju podvrći prije selidbe, razne su). Grupe p o-Ijop ri v rednih radnika već u gakitn moraju da se bar jednim dijelom trpezu adu sa poljoprivredlniilm radom (voćarstvom, vrtljarstvom, mljekarstvom, djevojke moraju da se upute u posao sa peradi i u kućanstvu) 4 U Palestini će Onda godinu dvije biti zaposlene kod javnih radnja, a usput će se dalje obrazovati po školskim farmama i Školama ili radničkim zadrugama.. Vodje takovih grupa, odvešće se u Palestinu 6 mjeseci prije odTedjenog termina za prijevoz grupe i imaće se samo d:a brinu za radna mjesta, koja im budu odgovarala. Malo posjednici staviće se u sporazum * s dotičnim društvima, da si osiguraju naIvavu zemlje, gradnju kuća iitd., a isto tako će morati »Ahuzot« da ojbalve još prije! preseljenja kupnju l zemlje, pripravu zemlje i gradnju kuća itd. Kod grupa l obrtnika i zanatlija huadu oni; koji budu poslšni naiprijed, dk se pobrinu za 1 mjesta za rad, da urede radionice itd. Ovo »regjamantiranje« useljenika mo. raće se provesti, jer to apsolutno zahtijevaju poteškoće stambene, poslovne i prehrambene,. Useljavanje će se morati obaviti primjerice na ovaj način: U prvom redu t. j. odmah 'iza pretka općenitog useljavanja idu u Palestinu izuveni radnici gradjevne struke i isto tako veliki broj nadničara, gradjevnih nadglednika i ostalih pomoćnih sila, onda arhitekata i inžinjena. U drugom redu dolaze industri jalni! poduzetnici s vlastitim sredstvima; nakon što budu osigurane koncesije za javne radnje i nabavni zemlje, useljavaju se mlade jake grupe radnika, a s njima *izvjesitan broj tehničkog i upravnog činovništva, zanatlije, apotekari i liječnici. Cim bude u pripravi, zemljište, koje se može nastaniti, odmah dolaze n zemlju malopos jedni c] i tu poljoprivredu upućenp radne sale, a čim se počne stvaranjem indnstrjiskih poduzeća, mOgu stručnjaci da se usele. Na koncu dolaze članovi »Ahuzota«, trgovci, hotelijeri, rontujeri i t. d. Da se zapriječi svaka prenatrpanost Palestine, nužno je, da se taj prognam održi, tim više, da ne bi vlada, koja će svakako konrtrolisati useljavanje vec zbog zdravstvenih razloga, 'tu kontrolu pnOtegla i na ekonomsku stranu, sto svakako treba da si, podrže židovske oblasti.

Ruppin, još napominje idealnu i ekonomsku vrijeclncst pokreta) Beba Ine; odakle, će se rekvutirati po kvalitetu najbolji mater i jul, a uz to se dotiče i plana, koji je s runtjige strane predložen, da se uvode »Obaveza civilne službe«, prema kojoj bi mlada generacija Židova čitavog svijeta, najmanje nekoliko godina u Palestini praktično radila, ali s. pravom Ruppin sumnja u ekonomsku vrijednost takovog prihvata.

Iz židovskog svijeta.

Velika pripomoćna akcija. Odbor židovskih delegacija na mirovnoj konferenciji uprav O je svim društvima apel zu pripomoć u ratu nastradalili Židcv'ai. U pOzivii veli se medju ostalim: Pri osvitjku sveopćega mira stoji) žir dovstvo cijeloga svijeta pred vanrednom zadaćom: treba) da svojoj istočnoj, braći, koja su stradala od ratnih strahota (deportacije, okupacije, pogroma, bojeva) itd.) što prije omogućimo, da se gOS(podlirgfld Opet pridignu. Treba s toga da se organizira sistematski rad. Nažalost su Židovi različitih zemalja izuzevši hvalevrijedni, primjer Amerike i nekih evropskih država uradili u toru pogledu vrlo malo. Ne mož4 da tako i nadalje Ostane. Energičnim, promišljenim radom mOrat ćemo urediti pripomoći!u akciju, koja će prosta od svake nedovoljne nesuvremene filantropije imati, ekonomsko i socijalno obilježje. Time ćemo u isti mah riješiti dvije zadaće: pravi način sakupljanja i pravednu razdiobu. Cim savršenije bude ongahizovan taj rad, tim prjje moći će niami primaoci povratiti rum m pomoć, a time će porasti i mogućnost, da se namaknu što veća sredstva. Za to mora ta akcija daj se jedinstveno '■'Odi, te ne smije da se dijeli na zasebne akcije svake zemlje, jer hi svaki neuspjeh imao za posljedicu 'propasti : <wl milijunu naše braće. S toga je odbor židovskih delegacija na mirovnom zboru u Parizu zaključio, da sazove konferenciju Židova svih zemalja. koja će odrediti način organizacije pripomoćne akcije. Odbor se obraća) na) sve korporacije, kojimai je svrha do üblaže nevolju Židova, da dodju na konferenciju u Pariz, koja će se održati koncem decembra. Bialik na životu. U zadnjem našem broju donijeli smo prema židovskim novinama vijest, da je naš najveći jevrejski pjesnik Bialik bio žrtvom, boljševičkog tei-ora i nadovezali na to. da se nadamo, da se ova vijest ne će obistiniti. Prema najnovijim vijestima iz Odese, Bialik je živ i zdrav i namjerava svoju nakladu »Moriju« prenijeti u Palestinu. Engleski parlamenat f Židovi u Rusiji. U tečaju debate u donjoj kući o engleskoj politici u Rusiji referirao je 5. novembra potpukovnik Mal o n e u dva maha 1 n svom govoru o Zidovima u Rusiji. On reče: »Židovsko pučanstvo u Rusi.fi dosiže broj od 6—7 milijuna. Ne znam, kako će većina tih Židova živjeti, ako pobijedi Denjikin ilj Kolčak ’i apelujem na članove židovske zajednice ove zemlje, da npru sve afle. da dodje do mira n Rušiji«. Prema koncu svOga govora reče:

»Ne bih se usudio, da se namičem kao amaterski posrednik ili da makar samo iznesem ove poticaje na najozbiljnije prosudjivanje vladi, kad mi ne bi bio poznat jedan drugi faktor, osobit, vitalni i veoma važan faktor, za koji držim, da će dovesti do uspostave mira n Rusiji. Ne vidim svrhe onih apsurdnih navala organ® izvjesnih novina, na .jednu skupinu ljudi, koji su, prije svega, samo ljudski stvorovi poput njih samih. Biva, to hšž pravog poznavanja činjenica, bez jvriavog. poznavanja dogadjaj®. Reklo se, da je sovjetska vlada, vlada Židova. L T istinu nema ui LenjanOvu kabinetu ni toliko Zidova ili kripto-Židovas, koliko ih ima u kojem drugom kabinetu u Evropi. luna u njemu samo jedan TrOekij ... Između Židova u Rusiji postoje opreke. Postoji opreka iz.inecju Židova cijouista j Židova komunista i dok to koustatiijem. ne mogu a da se ne divim ponešto politici Spol jašu jeg ureda (Foreign office) u pogledu unapređivanja eijouističkog. pokreta i nej mogu da govorim o cijcnističkonii nadu, a da se ne dotaknem * državničke deklaracije, poznate kao BalfourOva deklaracija, i tako velikog i zamašn.og djela, kakovo je za tu stvar izveo pok. sir Mark Svkes ,i poštovani zastupnik staffordski. Držim, da će cijonistički pokret, kad dospije do djelatnosti, biti jedan od najodlučnijih faktora, ako ne najodlučniji za preudezbn s temelja svega života i čitavoga unutarnjega ustroja ruske sovjetske uprave.« WiinistOn Cliur c Ii i 11. ministar rata;, u svome je govoru u istoj, debati izjavio, da brdska vlada želi da vrši prijateljski übicaj na Rusiju, s kojim će se služiti, da üblaži krutosti konflikta i da obezbijedi zaštitu Židova. Položaj Židova u Rumunjskoj. Kao u Bukovini tako nastoje i n Transilvaniji, da sistematski izganjaju Židove i nadaju se, te će na taj način stotinu hiljada Židova protjerati preko granica. Stanove i dućane Židova rekviriraju, a daju im kratki roik od dva do pet dana, da isprazne rekvirirane prostorije. Protiv izgona nema) pravnoga lijdka. Nakon iznvinnća roka nato-' vatre se mobi lije i roba tih Židova pod vojiniičkom asistencijom i otprema ih se na gradsku granicu ili do željeznice, gdje ih onda istovare. Nijedna oblast ne brine se za nlconačivaaije tih Židova, koji moraju sa obiteljima svojima stanovati pod vedrim nebom, dok se u njihove stanove useljuju »Pobjednici«, rumunjski činovnici' i trgovci. Izgoni Židova iz Sedmogradske. Vlada u Bulkareštu izdala je povjerljivi! ukaz siibilujskoj vladi, u kojem se veli: Imaju se izagnati svi Židovi, koji su došJi u Seđmogradsku 'iz® godine 1900., a nćmaju tamo nepokretnina. Židovi, koji se 'toj odredbi ne bi pokorili, imaju se otpremiti preko granice, a njihov 'imetak konfiscirati. Od židovskih činovnika), koji su preuzeti od raznih oblasti bivše madžarske države, ne treba tražiti zakletvu vjernosti. Ako je netko ipak položio OvakOvu zakletvu. proglašava se ništetnom. Oni židovski čionvuici. kojd imaju manje od 15 slnžbovnih godlina, imaj« se otpustiti b otpremninom od tri mjeseca, a rad Ostalih židovskih činovnika ima se najvećom, pažljivošću pratiti.

BEO.I 36,

»ŽIDOV« fIIAJIH I>T)

3