Жидов

Dr. We i übe r g izvjestio je o radu palestlnkog ureda*. Osobito pažnju zaslužuje pitanje židovskih ratnih zarobljenika iz Rusije, koji se hoće preseliti u Palestinu. Palestinski ured pregovara o tom pitanju s vladom. U debati, u kojoj su učestvovali svi poznati stručnjaci medju inima Ruppin, Trietsch, prof. Warhurg, Auerbach i Botlenheimer, govorilo se a j>raktžčnom palestinskom radu iil naglašena potreba, da ise cjelokupno njemačko iži-dovstvo zainteTeauje za izgradnju Palestine. Knrt Blumenfeld govorio je o »omlladinakom pokretu« i traži (u ime Omladine. koja) želi snradjivati n a djelu ■preporodni židovskog naroda, da joj se dade mogućnosti rada, Organjizacijja tjrelja d(i volim oveće svote za izobrazbu gOspOdar-ikih praktikanata kao i za drage kul;urine svrhe. Nakon odulje del>ate zakljudi se za izobrazbu u gOHjJodarškoj struci ddpita iznos od 50.000 maiiaka, a iznosi, odmedjeni za omladinski i »okret, i mada se znatno i »ovisiti. Iza kratkog obrazloženja ]»romčuna primljen je jednoglasno i»redložeai budžet za 1920. 1 zaključeno, da se slijedeća, sjednica centralnog odbora Održi oko Uskrsa 1920. Konferencija HapOel Hacaira ! Ceire Cijoiia. U ime centralnog ureda HapOe-1 Hacaira te Ceire Cijena upravili su Josef Sprinzak, A. Kaiplan i dr. Hugo Bergmmin poziv za saziv zajedničke konferencije HapOel Hazaira i Ceire Cijona. U pozivu veli med ju Ostalim: Drugovi! Držimo, da sadašnji moment našeg narodnog rada od nas traži, da skupimo i ojačamo svoje snage, pa da u tu svrhu valja sazvati konfereneu Haiix»el Hacaira i Ceire Cijona, da ujedinimo sve dijelove naščga pokreta u zajedničkom radu. Ova konferencija sastat če se u vrlo važnOm času. Iz raznih razloga cijonizam prestao je biti pokretom i prešao je u stanje očekivanja. Ovo očekivanje udaljilo je pokret od stvaralačkog organizatomog rada i mogao bi oslabili i raspršiti narodnu našu energiju. Ako ine poznajemo zadnju riječ naših političkih zabtjeva 4 ipak nam je jedno jasno: Palestina mora lAti naša i samo mj možemo osvojiti zemlju svojim radom. Zadnjih godina rasao je i ojačao je pokret radništva i mladbg cijonizma. U ime radne Palestine, koju možemo spasiti jedino radom i slobodnom židovskom kulturom, u ime potreba i ideala, masa židovskog iladnog naroda, taj je rad neminovno potreban. U ime svega toga traži naš pokret, da odgoji u židovskom narodu pijonire. Dosad bio je taj rad rascjepkan n raznim zemljama, a mišljenja nfiau bila jednaka. Sad je došao čas, da izgladimo opreke i da ustanovimo temelj zajedničkog rada. Konferencija imat će stoga da razjasni i ukloni raznolikost u mišljenju raznih židovskih radničkih stranaka. Dnevni red konferencije bit če Ovaj: 1- Ustanovljenje zajedničkoga programa. 2. Plan našega rada u Palestini. 3. Plan palestinskog rada u galutu, Organizovanje halucima. 4. Gospodarska i politička pitanja u galutu. 5. Kulturni rad i širenje jevrejskog jezika. 6. Principi za zajedničku opću organizaciju u svim zemljama. 7. Ujedinjenje svih demokratskih sila cijonistđ na zajednički rad. Konferencija održat će se u mjesecu tebetu. a mjesto i dan javit će se kasnije.

Iz Palestine.

Odgoda konferencije palestinskih delegata. Judische Presszeutrale, Zirrich, javlja: Kako je poznato, zaključila je 8. skupština vaad hazmania, koja se održala dne 22. i 23. oktobra u Jafi, odgodu konferencije delegata. Nakon gotovo dvosatnog razlaganja dra. W e i z m a nn a, koji je u tajnOj sjednici iznio stanje židovskoga pitanja, započela je rasprava o drugim točkama dnevnoga reda, Član privremenog izvršnog odbora G i s i n govorio je o pitanju i»rava izbora žena te istakao, da su oTitodoksi, kojima pripadaju i mizrahisti i seljačka stranka, protiv i>odjeljeiija prava glasat ženama. Pita prisutne vodje Wedzmauna i Usiškina za sjujernice u tom pitanju. Usliškin, pozrhat svojom Odlučnošču i spremnosti n takvim kritičnim časovima, radi koje je od cijonista dobio ime »Patiš liChazak« (Snažno kladivo), rekao je zatim Ovo: U ovom pitanju složili su se članovi cijon'istilčfke komisije s profesorom Weizmamiom. Pri.je no što se u tom pitanju izjavljuje, hoće da dade izjavu, koja nije namijenjena prisutnima, već širokoj javnosti. Žensko izlvoffho pravo nije za ćijoniste uopće nikakovo pitanje više. Već je na bazelskom kongresu zaključeno, da se ženama dade izborno pravo. Ci.joniste držat će se i nadalje zaključaka svojih kongresa i nisu voljni, da isto od njih odstupe. Odlučili su, da če provesti izbore sudjelovanjem žena ili da uOjče me će provesti izlw>re. Palestinskim rabinima, koji u ime tore zabranjuju sudjelovanje žena pri ižboTima, odgovaramo, da su i našim kongresima pribivali veliki rabinski autoriteti, koji nisu prigovarali izbornom pilavu žena n mu nijesmo u stanju, da prosudimo, koji su rabini mjerodavniji. Razlog, zašto jie on i Weiizmann za odgodu konferencije delegata, je taj: Mi ne ćemo u Palestini da stvorimo kuću iz papira, već hoćemo da je izgradimo na čvrstom temelju. Konstituirajuća skupština mora imati zakonodavnu i moralnu vlast. Skupštini, kao što bi imala biti konferencija, delegata, ne dostavu Ovo osebine, pa zato je i lx>lje, da se sada ne održi. Valja čekati; on ne može još tačno ustanoviti vrijeme saziva, no drži, da će to biti doskora, možda za nekoliko injeseoi. Govor Usiškluov izazvao je burnu diskusiju. Prigovarali su mu, da je komite stvorio Ovakav zamašni zaključak, ada nije I »rije pitao za savjet Vaad hazmani. Usiškin odgovorio je. da i sada nakon saslušanja svih prigOA’ora Ostaje kod svega zaključka. Weizmann zamolio je, da mu ue prave poteškoća na putu do postignuća cilja. On ima dosta borbe s protivnicima i zaprekama, koje mu stavljaju elementi, s kojima se i ovdje ima boriti. Bez ikakva glasovanja odlučeno je, da se konferencija delegata odgadja. Svi nazočni, p a i krajnja ljevica, imali su dojam, da se ovoj zapovijedi imaju pokoriti. , \ aad hazmani Ostaje dalje na snazi. | Ašer S. Alkalaj. | Pri završetku lista primili smo vijest, da je dugogodišnji predsjednik sefardijske bogoštovne općine u Sarajevu, Ašer S. Alkalaj, preminuo u Beču, dne 24. novembra o. g.

Iz Jugoslavije.

OSNUTAK PALESTINA RESORA, (P. R.)Na 'inicijativu centralnog palestinskog ureda u Londonu zaključio je Radni OdlboT Saveza cijonista Jugoslavije, da Osnuje unutar organizacije palestinski resor, koji bi se Imao s vremenom i premfci I>otrebi izgraditi u palestinski ured Uprava palestinskog resora povjerena je g. dim, ing. A, Werb er u m Bos. Brodu, koji je' u tu svrhu kooptiran Slanom Ražinog odbora S. C. J. Palestinski se resor za sad ograničava po intencijama R. 0-a. i [po ] »Os to ječim priEkatma na pripravni rad oko stvorenja preduvjeta za skladno (i sistematsko provedenje gigantskog kolondzaitornog djela, liTema precizno' izradjenoj OsnOvoii departmana za kolonizaciju u Londonu. Prama informaoijalma, što smo ih i>Timili od cijoiiistiekog cetntulalnog ureda, možemo se pouzdamo nadati, da ćemo voq u blizoj budućnosti imati mogućnost, da se punom snagom obralimo j mak tiču Om palestinskom radni, koji se po svojoj Ojisežnosti i raznolikosti ne da' u kratkim potezima prikaziati. Upućujemo sve sumišljenike i sumiišljenice, koji imadtui interes ma ipitamjima, koja su u vezi sa kolonizacijom Palestine, tla se obTate izravno na upravitelja palestinskog resora, g. dru. ing. A, W«rbeTa u Bos, Brodu, koji će im i povrh zvanićnih ob.jelodanjenja i>odavati detajlnjib informacija. Radni odbor Saveza Cijonista Jugoslavije. Osnutak židovskog nacijonalnog društva u Osijeku. Potreba čvrste organizacije, koja bi u sebi zadržavala i svrhu cijonistlćku j galutsko-nacijOnalnu, koja bi .išla putem kulturnim i političkim, svakim je danom kod bas postajala žešćom. Mjesna cijonistička organizacija n Osijeku nije mogla ispuniti orvaj zadatak, jer se zadaća ovo obično iscrpljuje plaćanjem Bokalima i izborima za zemaljsku i svjetsku konferenciju. Nastojalo ,ge dakle okupiti Židov? u drugu jednu organizaciju, koja bi imala lokalno veći djelokrug. Zato se osnovala »židovska čitaonica«, koja je lula neke vrsti »Kriegsersatz« poštenoj .leđnoj organizaciji. No i »Čitaonica« nije mogla postizavati željenoga luspjeba, jer nije prema vani imala izrazitog karaktera i točno Ograničeno djelovanje. Trebalo je dakle osnovati organizaciju sa najširim dijel okrugom. Na dan obljetnice izjave e)ngleske vlade, dine 2. novembra o. g., sazvalo je »Ju.)'.su. iUi, odnJOi-ži)do.V£kii tođboT« lecima i oglasima Židove na sknpštinn u svrhu Osnutka »Židovskog nacionalnog društva«. Indolencij'a osječkog židovstva i »loše vrijeme« učinil su, da posjet skupštine, nije bio onakav, kakav j*a bio za očekivati za tako važnu stvar. Dr. L. Scbwartz koji je u ime mjesnog odbora otvorio skupštinu, nije mogao ino, a da to ne naglasi. Nakon što je ukratko razložio svrhu osnutka, pročitana sn pravila, koja su jednoglasno jurim Ijiena. Pravila su identična 8 onim zagrebačkog nacijonalnog društva tek se razlikuju n tome, da je u Osijeku društvo i polit ič ka organizacija Židova, zatim da je u djelokrug društva uvršten rad za Palestinu. . •

BROJ 36.

»ŽIDOV« fSAJBUDI)

5