Жидов

siju, polazi kaučem novembra u pratnji odaslanika’ ratnoga ministarstva i ministarstva spoljašnjih djela u Rostow. Londonski židovski politički krugovi smatraju put ove komisije osobito važnim. Xadaju se. da će prisutnost komisije u plavnom stanu Denjikinovu biti od povoljna utjecaja na odnose izmedju Ijačkc vojske } židovskoga naroda. Mnogi na s razlozi potiču, ia držimo (talko piše londonski židovski d»)pisni ured), e da je vlada u tom pogledu dala komisiji potrebit« upute;. Povrh toga su i židovski političari .informirali jKslanika %ckindOr a o Židov, situaciji u južnoj Rusiji, da spriječe tako čestu nažalost činjeniči, te j e antisemitska propaganda protiv Židova utjecala na neinformirane evropske zastupnike. Jedna Denjikinova oroklamacija. Engleski poslanik H a I o ie, koji se tek nedavno vratio kući s put;.'j>o Rusiji, objelodanjuje u engleskom no-tfnstvu interesantne podatke o položaju u Rusiji. Iz ovih se podataka i izabire, kako javl.ia židovski dopisni nreli, i z d’a je general Denjikin uprtio proklamaciju na radničke mase, te ve{ medju ostalim: »Ja ću ukloniti svu revcliicijonarnu nečistoću’, a vlast ću povjejti stručnjacima umjesto Židovima i zločincima. I J »postavit ču red 1 i privatno vlasništvo. Tko je s time nezadovoljni, neka stupi u otvorenu borim sa mnom. Ali me zaboravite, da general Denjikin l id poznaje šale!« Kako se iz doenije datiatnih' dokumenata razabire, doista je Dfdtjikin dokazao, <la ne poznaje »šale«, započeo je svoj »rad pročišćivanjai« sviju, na koje je posumnjao. Neopi> v je strah židovskoga stanovništva. Odbor za pripomoć Židovitba u Ukrajini održao je miting u Londoiu dine 9. ®o. v embra. M., Grossm Jnn Ocrtao je travke prilike Židova u Ukrajini te je pročitao listinu od 175 gradova li gradića, u kojima su masakriralf Žido4. Dr. Kora 1 n i k (koji je neko vrijeii bio i urednik »Agramer Tagblatta«) ptdtestuje protiv indiferentnosti zapadnih SdOva. Razvio j e okrutno-grozne slike. Stišaiocim|a su navrle suze na oči, kad je opijao, kako je usmrćena koja stotina Židovki h porodica n Granovu i kako je jedtaoi 4 starcu od 70 godina, koji je umakao srrrti, bio uskraćen hljeib te je umro od g! ala. Poljska i pitanje subotnj » počinka. Kako je poznato potpisala je poljska mirovni ugovor,, te preuzela na Al>e obvezu, da ć e pružati narodnim i vjeri 'am manjinama zaštitu za njihove narodu* i vjerske zahtjeve. Osobit pasus tog, a u.'kivka bavi se j pitanjem svetkovanja suboti, te se izričito veli, da Oni Židovi, koji sttkuju subotu, ne trebaju nedeljom zasioriti radnje. Pa ipak pol jske oblasti sile “Židove na nedjeljni počinak. Židovskoj 4putaclji, koja je u toj stvari pošla zemalttom maršalu. odgovorio je maršal, da to :it spada u njegovu kompetenciju, pa neka 4 odaš lanstvo uputi komisiji, kojoj to prinuda. Privatim rekao je maršal, da bi bih n interesu Židova da svetkuju nedelju, je bi inače lako moglo doći do pogroma n Poljskoj. Svjetovao je komisiji, neka stvoi visok vjerski autoritet poput pape u kat iika, koji bi imao pravo da preloži svetkovanje subote na nedelju.

Osnutak banke za obnovu istočno-židovskog gospodarstva. Dr. Mibael R i n gel, predsjednik žid. narodnog vijeća, zla istočnu Galiciju, podao je jednom zastupniku žid. dopisne centrale informacije o pitanju obnove uništenog žid. gospodarstva u istočnoj Evropi. Prema ovima jesu u Amerci u punom jeku priprave za osnutaik jedne banke s dioničkom glavnicom od deset milijuna dolara, uz koje će putem zajma biti lako nabaviti daljnjih četrdeset milijuna dolara., S tiskanjem dionica, koje. bi se imale plasirati kod Židova, već je započeto. Antisemitizam u Bukovini pod rumunjskom okupacijom. Još do nedavna živjele su sve narodnosti u Bukovini u najboljem prijateljstvu Rumunji, Ukrajinci, Židovi, Nijemci i Poljaci. Reformovano državno vijeće priznalo je jednakOpravnOst sviju narodnosti, a Židovi imali su 9 od ukupno 30 zastupnika!. Isto tako bili su zastupnici u izvršnom vijeću pokrajine. Naravski protivila se centralna vlada u Beču, poduprta po antisemitima i asimilattitima u Beču, ovoj židovskoj samoupravi, ali su imali uspjelih tek kad je za vrijeme rata vojnički režim Židovima donio proganjanja. Nakon sloma austrijske države, bila je jedna od prvih autonomnih organizacija Židovsko narodno vijeće za Bukovinu, koje je osnovano mjeseca septembra 1918. godine,. Mjeseca oktobra formulisalo je ono svoja politička temeljna načela i zahtjeve u pogledu maoijonalnih pitanja, zaštite manjina i palestinskog pitanja. Kad su ušli Rumunji, naišli su na dobro organizOvano židovstvo. Započeli su odimfeh s njihovim običnim malim proganjanjima, izumili su »strance«, izdavali naloge O izgonu, zatvorili zemlju za sve,, koji su htjeli u nju ući, te su pokušali da izazovu otpor raznim izazovnim čini ma. Ovim držanjem Rumunja prijeti pogibao potpunom priznanju svih prava, što si ih Židovi stekoše. Prema naredbi, kojom se nredjnju izbori za kcmsfcituantu, treba za sticanje prava izbora doprineti velik broj dokumenata, kako se to već prije tražilo n dekretu o naturalizaciji Židovai Vjerojatno je, da će se Židovi u znak protesta nstegnutl od glasovanja. Okupacijone vlasti vode istu antisemitsku politiku, koju vode na drugim područjima zaikonodavstvo i uprava. Židovski činovnici otpuštaju se ili se od njih traži da ureduju na rumunjskom jeziku, što im je nemoguće, silom se traži izlika, da Ih se makne sa dosadašnjeg djelokruga. Ovaj svoj. postupak označuju Rumunji »kao nužnu posljedicu ratnpg stanja«. Ministar Srobar o židovskom pitanju. Ministar Srobar, poznat sa svojih odredaba, koje su ekonomski uništile hiljiade židovskih obitelji u Slovačkoj, izjavio sie na skupštini župana fi poslanika u Košicama o židovskom pitanju u Slovačkoj, te medju inim rekao ovo: »Židovi u Slovačkoj traže u zadnje vrijeme uže veze sa slovačkim pučanstvom. * Držim, da je u interesu Židova, države našega naroda, da židovstvo- Ove zemlje goji intenzivni odUošaj prema narodu, da napusti izolacjiu. Nestat će time svako nepovjerenje j sumnjičenje kao preostaibaik prošlih vremena. Židovstvo dužno je, da

dokaže svoju privrženost i ljubav prema domovini i narodu činima, te treba da se priključi jednoj stranci, koja mu je idealno ili gospodarski najbliža) ili da stvori poselmu stranku, na čiji rad ne će moći pasti sumnja nepatriotizma ili protunarodnoga rada. Nijedna država ug, može trajno da se odriče židovske sposobnosti i poduzetnosti te židovskog kapitala. Eo gotovo to ne može činiti mlada država, koja sve institucije s temelja gradi, i kojoj je s toga svaki pošteni suradnik rado vidjend pOnmgsuč. Memorandum ž|d. narodnog saveza za Slovačku. Židovski narodni savez u autonomnom području karpatskih Rusima upravio je na poticaj žid'. narodnog saveza za Slovačku memorandum guverneru karT«atsko-Tusinskog područja, koji bi se imao predati ministru predsjedniku Tusa r u. Oui traže autonomnu vjeroispovjedmu organizaciju, mogućnost slobodnog ispovijedanja židovske narodnosti, te upućuju na to, da se zastupnici židovstva, koje iznaša 15%, a u gradovima pače 30—40% pučanstva, kod stvaranja temeljnih osnova za izgradnju države nijesu saslušali. Oni traže, da se sasluša savjet zastupnika židovskog pučanstva. Zakoni o sticanju gradjanskih pra v » « Americi. Iz Washingtona javljaju londonskom židovskom dopisnom uredu, < američki ikongras snujta pooštrenje sadašnjih ustanova o naturalizaciji. Po tom nacrtu) zakona morali bi znati svi, koji se natječu za američko gradjansko pravo, govoriti i pisati engleski. Žene i djeca imigranata ne postaju kao dosele naturalizacijom svojih muževa odnosno roditelja američkim gradjonima. Oni moraju sada sami zatražiti naturalizaciju 1 položiti gradjansku prisegu. Inostrancima, koji su služili u američkoj vojsci, ne će se praviti poteškoća, da steknu gradjansko pravo. Osobite se mjere poduzimaju protiv useljivonja »nepoželjnih elemenata. Židovi u Perziji. O Balfourovoj deklaraciji saznali su perzijski Zidovi po jednom telegramu cijoiustičke organizacije u Petrogradu. Pročitao se u sinagogi te je pobudio veliko oduševljenje. Molile su se .molitve Zahvalnice i klicalo se od radosti nad novim izbavljenjem. Izabrao se zbor mladih ljudi, ■da obrazuje cijonisStieki odbor. Zemlju su snašle mnogoj ake zarazne bolesti tifoid, tjfus, povratna groznica i kuga, uzrokovane velikom gladi. Od 7000 teheramskih Židova umrlo je 1000 od bolesti i glada. Pomoć, koju su poslali američki Židovi, spasila je ostalima život. Razaslani su cirkulari na sve strane Perzje, gdje ima Židova, koji su ih pozivali, da osnuju eijonistička društva. Stogodišnjica rodjenja George Elliotove. Londonski židovski dopisni ured javlja; Dne 22. novembra sastala se u Londonu skupština da proslavi stogodišnjicu rodjenja znamenite spisateljice ' George Elliot, koja j© izmedju Ostaloga i autorica poznatoga cijonistčikoga romana »Daniel Deronda«. Skupština, koju je sazvalo londonsko cijonističko alkadetmsko) društvo, protekla je dostojno. Čitavo je englesko novinstvo posvetilo tom zgodom pjesnikinji! Opširne članke.

BROJ 37.

»ŽIDOV« (HAJBODI)

5