Жидов

dcdatkom ureclništva, u kojem Se veli, da pariška javnost simpatizira s bečkim bjegruncima. I »Lmteruc« objelodanjuje re• dakoijiOnalni članuk pod haslovom: >oko mjrovne konferencije izgon g'ailičkib bjegunaea«, u kojemu se pita, da II Au'St'ja miefli •nadkriliflt NjCnflaČku povredom miJOvnOg ugovora, Židovske zanatljje u Poljskoj. Broj židovskih aalnlatlija u Poljskoj izna.ša 60.000 do 70.000. Nj'ibOvi su predstavnici odTžall miting u Varšavi za zaštitu njih Ovih iuteresa. Zaključio se osnutak hanke nia boopcrativnoj bnzi, ]>oiraencte u svrlm nabave mašina i sirovina. Izvršni odl>or židovsk'Og uarciiiii'og vijeća n Poznanju odlnčio je o'Tg-anizovajijo židOvskih zanatlija na prijašnjera pTuskom teritorijn i dovesti ih u vezu sa središnjim vijacjem židov&kih zamatlij« u Poljskoj. (The Zion. Buiietin.) Rekvizicija u žldovskim trgovinama. Pojedini pTovincijrdni pol.jski gradovi javIjaju >Snedišnjcm trgovnčkom udruženjn«, da je TedaiTstvo pretražilo židovske dućame, te je iptedmete, koji su odtedjeni za vojništvo, kao odjela, cipele rublje itđ., bea ikakove ]»otvTiie konfiscitalo. >Sred'išnje trgovačko udruženje« obratilo se na židovske Sejm-delegatc, a osim toga podnijeio je predsbavkn rainistiru unutrašnjih djela. Kockefe#tr za židovske dohrotvorno svrhe, John D. BookefeUer mladji u]>ravio je pismo pukovniku H. A. Giiuzburgu, boji upravlja akciju za 10 milijuna dolata za židovske institucije u Newyorku, u koime fflu saoiK'uje, da Smiatra pogodnošču, što mu je dauo, da učestvuje sa Sugtadjaniraa Zidov.ima u ujegOvu pothvatu, te u tu Svrhu daruje njegov otac 50.00, a on 25.000 dolara.

Iz cijonisitičkog svijeta.

Maks Nordau u Londonu. ContraiLni iiTed oijonastiičke organizacije n Londonu jiavlja, da je Akcijoui Odibor pozvao dxa. Nordau-a u Londom, da bi sanađivao u r,adu vodstva. NaStojanjft, da s£ Nordau-u omogfući povratiak iz Španij« i aktivua saradnja u oijonističkOm radu, iuiala su uspjeha.Noirdau je sredinom dccembra u London, te se izjavio sporazumnim, d« podjo na godišnju cijonističku konferenciju kao i na konferenciju židovskili učenjaka Tadi Osnutka jovrejakcg Sveučilišta. Ruski Židovi i c ijonizam. Zagrebačke nOvine donijele su vijest, e su se ruski Židovi izjavili protiv cij'Onizma odnOsno protlv židovske Palestine. Ova vijest dokazu.jie potpunu neupućenost u prilike iidovstva. a naToćito Tuskogia. Svaki iole upućeni spoznat će s mjesta apsuTtkiost t.e vijesti. Na stvaTi je to, dai 3u se boljševičke skupine židOvstva n Rusiji tlaklo najmanji dio njegO\ r od prvog ćasa, kao i »bundiste« oduvijek, Opetovano ne sarao izjavljivale piotiv cijonizma nego i proganjiale ga, zatvarale vOd,je Tuskib cijonista j ustaie protiv jevrejskog jezika. U cijonizmu J hebraizmu kao nacijonalnim idejama vidjeli su židovski povjereniei Sovjetske vlade »TeakoijOnarnec pTotivnike kozmopoJitizma treće intcrnaeijoniaile. Citaocima našega list a ove su činjenice, koje bstovi n iskrivljenom obliku današaju kao nOvOst, odavna dobro poznatfi. Konferencija halncim u Lavovn. Prošlogta tjođna odižala u Lavovu konafe-

i rencija halucim kojoj Su pribivali 156 doleg-ata iz 30 gradova. Predsj-ednik »He- haluc« centeale, dr. Emil Sehmorak, > otvarajući skpuštinu je\Tejskim govorom, i maglasio je, da medju današnjiom židovskom ondadinom vlada jcš uvijek onaj i duh, koji je pred 40 godipa potakmuo »Bilut-ljude, da su povukli konzekvenciju - iz svog cijonističkog naziranja. Odmah ,iza ) raita) jatvili Su se iz raznih grad'Ova i gradića lioiucim na posiao. NakOn što se konstituiiHao biro, u koji su izabrani: Dr. Emil Scbmonak kao i predsj'Cdniik, dr. Makso Bienen § t o c k i dr. Hinko St e r n e r kao njegovi zastupnici, te gg. Goldstoin i Scbneller kao 7>erOvOdje, govorio je u ime cijonistieke egzokutive dr. David Sc h re i b er, koji je naglaSio veliku važnost balucimpokreta za ispunjenje zadaće židovskog pripomoencg odbota,. Zatim je istaiknuo dr. Sommerstein važnost hehaluca aa gledišta gOspOdarskc preobrazbe unutajr židovskog niaroda. U tdm smislu djeluje i novo osnOvani SaJvez žfdovskih poljoprivrednika, ikoji baš utemeljuje veliku gospodarsku farmu. Poželjno da je, da »Hehaluc« stupi u uži kontakt s ovim Savezom. Pripoiraoćui odlhor 6e i u buduće hahalucim financijalno podupirati. Dr. Aleksanđer Hausntr izvodi, da hialucim morajn biti pripraami na velike žrtve, kad rade u Palestini, a zato da će ih sigumo ospOJobiti njihova volja za Had te Oiluševljenje njihovo, Pozdtavne gov Ore držali su još B. Jak o b u ime narodnog fonda i Federbnsch za miarahi. Iz izvješitaja g. Pickelsa o radu, vidi Se, da je »Hehaluc«-centrala morala prebroditi niz , koje sn lako mogle ug-ix>zi,ti rad. Ria'zmirioe izmedjn radniika i poslodavaca nnstaie su pomajprije iz toga, što su radnici htjeli držati subotnji pooinak, dok Se s obzirom na okolno seljačko pneainstvo nedjeljni pooinak nije lako mogao naiTušiti. Na dva neidjelatna u tjednn nijesn poslodavci btjieli prjsta,tS. Isto tako su se pokazale poteškoće kod prehrane. U većini slučajevai postigao se sporaznm. Na poćetkn rada centrale, radilo je 200 halucim ponajviše kod židOvskdih pcsjednika i zakupnika. U Strvju raidila je jedna grupa hnlncim na dobm baruna Brunickog. Na koneu izvještajne periode bilo je već 20 grupa radnika sa svega 560 halucim. Pokušarji, da se utemelje korpcrat'vne zanatlijske organizacije, n toku s». U Stryjn već pcstoji kolarija na udnigairekom temelju. Priprave za pcdignuće goSpodarske farme već su uznapredovalle, te ima već 100.000 K za tu svrhu. U Stanislavn već od nekoga vieraena radi jedna farma pod vodstvom dra. Eittermanna i naskoro će se stvoriti u Brzezanyma slična fairma. Centrala prego\*aora sa gospOdarskom školom »Ica« u Szloibodki-Leszni radi užega za.iedničkog rada. Na kultnrnom poljn djelovala je centraila u raznim smjcrOvinm. Osobito uSpješan joj je Tad oko raširenja jevrejskog kao saobraćajinOg jezika medju balncim. Na konfereneiji služio je jevrejski jezik i u osobnom saobraćaju. Dohoci društva »Hehaluc«, ko- < jemu odsad pTipada i skupljanje nužnllb glavnica, iznoaili su K 21.000, izdaei K 12.000. Središnjoj npravi izražena je hvala c i povjerenje. Z vrijeme odmora pjevao je zbor šomrim jevrejske pjesme, koje su i bile pcimijene s velifcim odobravanjem. i

Iz Palestine.

Novl giiverneT Palestine. Palestinaka , korespondencija »Jiidische Prasszenjrale Zlirich« ja'vlja, da je gene Tal Watson i odstnpio sa uijestai kao g-uveriuer Palestine i Na njegovo mjesto imenovan je Sir Henry 801 s, dosadahji š)ef generalnog stopera lcirda A'lleaiby-o. On je pffispio 24. studenoga u Jeruzalim. Kod primanja u glavnom uredu engleske .uprave zasitupali su židovsku općinu Jeruzalima ra'bind E 1 i aScher, Yellin, Mejuhes i dr. Eder sa gOsjKiđom, a u ime Vaail Hazirim gospodln i gospodja S i w. O kulturnom životu u Palestinl. U židovskom škcflst\Ti oj>aža Se Snažan rad. Jedan od glan-nih ciljeva »Vaad H.Mnuha* jest ix)tpunO provedenje jevrejskog kao naistavnog jezika. NažaloSt još uvijek ima velibih židovskih društava i zavoda, koji poisrviećuju premajo pažnje ovome \italnom pifcamju. Živtalma borba, koja js zavliadala raitb jevrejskog jezika nesamo u školstvu nego i u javniOm© životu, vela jo u airapskom novimstvu negodovatnj©. OsObito arapsko nOvinstvO u Damasku ustaje jirotiv je%-rejskog jezika, A nije uj čudo kada n. jsr. novoowuO\-aufi djevojačkiai škiola Alliance u Damasku prima učeniioe samo ako se obvežu. da ne će pohadjati jevTejske večemje tečajeve i dia ne ee medjuiobno razg°varati jcvrejski, niapdkon da će umjesto sa »šalom« jiOzdravljati ae sa »Bon jour« j na ulici samio francuškl razgovaratj. Naprotiv škoile ove iste Alliance Israelite Universelle u Palestjne nijesu tako rigorozne. Što više, povećale su broj Sati za učenje jevrejskog jezika, ali kao nastavni jezik rae će da ga pribvate. Saino u poljodjelskoj školi MLkve IsPael uSpjelo jet trudom gosjjodina Krause-a i ugledom lxiruna BothScbilda nvesfci jevrejski kao nastavni jezik u Svim jnredmetima. Škole odeskog komiteja Spadiaju pod »Vaad Hahinub«. Škole »Hilfsvereina der deutschen Juden« su kao takove aaitvorene, fce je zadaća cijonlističke organizaeije, da ih ojiet otvori. I školama, što ib je ott\iorila lea, Ujaavljai »Vaad Hahimub«, jxa su u j>otpuncme smislu jevrejske škole. Ica jx>sjeduje u svemu 9 dječjiii vrtova i 13 pučkib škola sa 1100 djece i 48 uoitelja. Na čelu »Vaad Hahinuba« naliaze se po cijon/ističkoj crganizaciji imienOvan} dr. Josef Lourie i dr. Jiebak Epst e i n. Zavode, kojd noj potjiadaju pođ »Vaad Hahinuh«, polazj 2000 učeniika. Čiltavo židcrvsko školstvo obnbuaita 97 §kola, od toga 32 dječja vrta 50 pučkih i 11 srednjih škola, 4 večernj-f škole Sa 536 ućifcelja i 15.600 pitomaca. I izvan škcfle vodi se živalma borba zs jevrejski jeailk, te je u zaduje vrijeme po st'guuto lijeprh rezultata. Otvorit će ae vi.'Okoškolski tečajevi. Prema izjuvama gaj Sjjddiiia prof. Weizmanna trajat će tebj ničke predradnje oko jednu godinu. I medju sefardskim se mladićima opaža| nastojanje, da zajmteresuju orientalske Zi-j dove za jevrejski jezik. Osnovan je aavesi sefairdske mladeži, koja dzdaje je’vTejsiki dnevnik »Doar hajom« (Dnevna jiošta)., Na nedavno Sizvanoj konfeffeneiji sudjjelovaiio je oko 30 delegaita oz Palestine I Si 4 rije. Rasjiravljalo Se na jerrjeskom jeziku. Povratak židovskih bjegunac*. Iz Tfsta stiglo je laidjom više židovSkih obifcelji. Medju prispjelima bilo je nekoliko haluca, ži-

STRANA 4.

»2IDOV« tHAJRUDI)

BROJ 38.