Жидов

Tečajem 1918.—19. zasadjeno je u Palestini 369.000 drveta, a 1919. —20. ima da sa zasadi 1,008.020. Odja. Bentwich organizovala je grupu židovskih djevojaka za poljodjelski rad; jedan dio svoga vremena imadu posvetiti učenju jevrejskoga i elementarnih predmeta. „Ahdut Haavoda“ u Judeji, u koju se sad pretopila partija Poale Cijon, nedavno je uznapredovala. Pridružile su joj se udruge za umjetnički obrt, zatim udruga zvaničnih osoba, liječnika, učitelja i t. d. Nabavila je zemljište, na kome kani graditi klupski dom s čitaonicom, knjižnicom predavaonicom, kuhinjom i besplatnom apotekom. U vezi s organizacijom drže se kurzovi za jevrejski, aritmetiku, i t. d. Učiteljska konferencija u Palestini. Nedavna konferencija židovskih učitelja u Palestini, održana u Jeruzalimu, stvorila je rezoluciju, u kojoj se protivi stvaranju dvaju uzgojnih vijeća (kako ortodoksi zahtijevaju), nego privoljuje, da se stvori posebni odbor za ortodoksne škole, koji ne će vršiti kontrole nad budžetom. Konferencija je zaključila, da se iznova izdaje ~Hahinuh“ i da pripremi nacrt za penzije učiteljima, da od cijonističke organizacije zatraži povišenje učiteljskih plaća, da organizuje jevrejske razrede i da izdaje tek stovne knjige za nove useljenike. ~Ahva“ radionica u Jeruzalimu. (Nov. odsj. cij. komisije). Radionica ~Ahva“ u Jeruzalimu osnovana je u augustu 1918. po cijonistićkoj komisiji sredstvima „American Joint Distribution Committee“. Upravlja njome miss Lea Berlin i ima dvije svrhe: 1. da dade rada djevojkama i ženama, 2. da namakne rubeninu za bolnice, sirotišta i t. d. -v Za vrijeme rata sirotišta i druge institucije nijesu bile u stanju, da namaknu rubenine za svoje užitnike. Za kratko vrijeme ~Ahva“ je to postigla. U augustu 1918. ishodila je cijonistička komisija za ~Ahvu“ narudžbe za armijske košulje, hlače za indijske vojnike i t. d. koje su se izvele na zadovoljstvo oblasti. Neki ugovori još postoje s upravom. Djevojke se plaćaju po komadu i zarađuju odmah u početku rada. U početku je ovaj način plaćanja pobuđivao nezadovoljstvo u Jeruzalimu, gdje još nije bio običajan, no docnije su same djevojke otklonile ponuđenu dnevnu nadnicu. 22 djevojke bila su u stanju kupiti svoje mašine U Ahvi radi oko 140 djevojaka. Izvježbane radnice zarađuju 16 do 17 franaka na dan. Dobije li radiona više narudžbi, djevojke će dakako moći i mnogo više da zarađuju Činjenica, da su srestva haluke za vrijeme rata gotovo sa svim presahla, primorala je velik broj žena i djevojaka, da traže zarade za uzdržavanje svojih familija. Izvankućni rad smatrale su te žene nedostojnim, no danas se više djevojaka natječe za rad u ~Ahvi‘“ no što ih se može namjestiti. Uzmogne li se naći rada za sve nezaposlene žene u Jeruzalimu, nestat će rđavih strana haluke. Prostorije ~Ahve“ su prostrane, svjetle i zračne. Zdravlje se djevojki znatno popravilo, a broj se bolesnih od malarije smanjio. Djelomice je to posljedica boljitka sanitarnih prilika u gradu, ali ponajveđma rada i dobre prehrane, koju mogu sad da sebi namaknu. Djevojke su zdrave, vesele i ponosne na svoju urednost i čistoću Radiona nije samo namirila svoje troškove, nego je imala i dobiti.

Iz Jugoslavije.

Hebrejsko popodne u Sarajevu. Prije nekoliko nedjelja priredila je hebrejska sekcija Židovskog narodnog društva u Sarajevu „Safa Berura“ prvo hebrejsko popodne. Upotrebljavamo ovu priliku, da donesemo uz izvještaj o ovoj nadasve uspjeloj priredbi i nešto o radu ove sekcije. U decembru 1918. započeo je učitelj hebrejskog jezika Z. Segal podukom u prostorijama Ž. N. D. Imao je nekoliko malih tečajeva za omladinu i djecu. Rad je od prvog početka uspijevao tako, da je Ž. N. D. doskora moglo rad u ovom smjeru proširiti, te stvoriti posebnu sekciju. Kao učitelji bili su namješteni Z. Segal i H. Papo. Naskoro razvio se rad ove sekcije u rad jedne male škole. Djeca hrlila su s najvećim veseljem na satove. Djeca su to većinom iz siromašnih slojeva naroda pa je poduka bila besplatna. S toga je u početku sekcija imala da se bori s velikim materijalnim neprilikama. Prihodi bili su premaleni, a da se pokriju troškovi. No što nisu mogli pozivi i agitacije, to je jednim mahom postigla živa hebrejska riječ. S velikim oduševljenjem slušali su sarajevski Zidovi svoju djecu, kako u živom hebrejskom jeziku s mnogo shvaćanja i s mnogo ljubavi pjevaju, deklamuju i glume. A najvažnije je kod toga, da su se djeca već uživjela u duh jezika, što je omogućilo, da su svoje uloge veoma dobro odigrala. Ova generacija, d«ista odgojena u židovskom duhu, garantuje nam, da ćemo jednom imati u Jugoslaviji zdravo židovsko gradjanstvo, koje će živjeti židovskim životom. Sekciji Safa Berura opstanak je sada osiguran. Ne će se više morati boriti materijalnim neprilikama i moći će svu svoju pažnju posvetiti tome, kako će što veći broj djece i omladine privući i svoj rad proširiti onamo, da se djeca odgoje ne samo Židovima, već i dobrim i poštenim ljudima u duhu etskih načela biblije. Mi čestitamo i želimo sekciji u njenom daljnjem radu potpuni uspjeh. Osnutak kuratorija za jevrejski jezik n Zagrebu. Dugo već goje svijesni Židovi u Zagrebu želju, da se i kod nas započne širenjem jevrejskog jezika. Gg. nadrabin dr. H o s e a Ja c o b i i dr. Gavro Sch warz započeli su podukom jevrejskog u talmudtori, posljednji po modernoj metodi M. Ratha, ali to nije dostajalo, te je Židovsko Narodno Društvo u oktobru prošle godine osnovalo nekoliko tečajeva pod vodstvom g. dra M. Mar gela. Naročito je jedan dio starije omladine pokazao mnogo ljubavi i volje za upoznavanje jezika, te je danas potrebno da se ovaj rad proširi. Inicijativom Saveza Židovskih Omladinskih udruženja osnovana su dva nova tečaja za djecu pod vodstvom stud. phil. S. Ldwya, koji lijepo uspijevaju. Da se cijeli pokret postavi na čvrstu podlogu i rad proširi, osnovan je zadnjih dana posebni kuratorij. Ovaj, stojeći na čisto kulturnoj bazi, rukovodit će cijeli rad, osnovati nove tečajeve, finansirati ih, priređivati javne jevrejske priredbe i t. đ. Počasno predsjedništvo preuzeo je g. nađrabin dr. Hozea Ja cobi, a kuratoriju predstoje gg. dr. G. Schwarz i M. Margel, a zastupana su u njem sva zagrebačka židovska kulturna društva. Kao učitelji fungirat će gg. dr. M. Margel i stud. phil.

S. L6wy. Nadamo se, da će svekoliko gradjanstvo pokazati dovoljno razumijevanja za tu lijepu instituciju i pružiti joj koli moralne toli i materijalne pomoći. Samostalno istupanje Židova kod općinskih izbora. Prvi je puta Židovima, bar kod općinskih izbora u većim gradovima proporcijskim sustavom dana mogućnost, da samostalno istupaju. O spoljašnjoj i unutrašnjoj nuždi toga istupanja govorimo na drugom mjestu. Koliko nam je do sada poznato, iznijet će se posebna židovska listina za gradske izbore u Sarajevu, Osijeku i u Zagrebu. Najviše izgleda u uspjeh ima dakako židovska listina u Sarajevu, radi broja Židova, a još više radi osviještenosti židovskoga pučanstva, Inicijativu dali su u Osijeku i Zagrebu mlađi; u Sarajevu u opće nema u tome opreka mlađih i starijih. Zadnji državnički čin g. Atanasije Sole. Prema vijesti našega bratskoga lista „Židovske Svijesti'* u Sarajevu odredio je aivši predsjednik bosansko - hercegovačke vlade, g. Atanasije Šola, tik prije svoga odstupa, da se pazarski (vašarski) dan ima održati po svoj Bosni i Hercegovini subotom. Motivacija za tu odredbu tako je ništava, da je na prvi mah jasno, da je uperena protiv Židova. Židovima u Bosni i Hercegovini, poimence onim sefardskog obreda, sabat je još uvijek svet dan počinka, na koji ne otvaraju svojih radnja niti rade išto. Kolika bi šteta bila za njih, kad bi ta odredba ostala na snazi, ne treba da se tumači. Savez jevrejskih općina dužan je da kod vlade u Beogradu poradi, da se ta odredba dokine, koja je jednako pakosna kako je dokazom jednoga tjesnogrudnoga, sitničavoga duha. „Memorandum naših Židova". Pod tim napisom iskalila je svoju mržnju na Židove katolička „Hrvatska obrana" u Osijeku (broj 49. od 29. februara o. g.) prenašajući vijest beogradske „Politike", e su jugoslavenski Jevreji predali našoj mirovnoj delegaciji u Parizu memorandum, da su u Jugoslaviji, i to baš u Hrvatskoj, veoma ugnjetavani. Ova vijest veli ~H. O." još doduše nije potvrđena, ali nije ni s koje strane demantovana. Ali ona, umjesto da se savjesno najprije informira, voli uzeti već dokazanom činjenicom, da se takav memorandum predao. Ne osvrćući se na razmatranja ~H. 0.“, koja nadovezuje na tu vijest, a koja su samo parafraza uvijek istih izliva mržnje organa, koji u ime hrišćanstva raspiruju niske strasti, mi izjavljujemo na razočaranje ~H. 0.“, da ni jedna korporacija jugoslavenskih Jevreja takova memoranduma nije predala našoj mirovnoj delegaciji. Kad su učestala naređenja o izgonu stranaca iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske, onda je „Obzor", koji je za cijelo simpatičan „Hrvatskoj obrani*', istakao, da ti izgoni imaju antisemitski karakter te je vladu bilo je to prvo Protićevo ministarstvo upozorio, da će ti izgoni proizvesti loš dojam u inostranstvu. Preporučio je podjedno vladi, da nađe jednu zgodniju formu za te izgone . . . Židovi, koji po tvrdnji ~H. 0“ imaju sva prava u našoj državi kao i svi ostali državljani, što više, imaju gospodarsku vladu naše države (u nas se još uvijek piše, kako vidimo po receptu „ergo decipiatur"), tražili su lijeka protiv toga varvarluka, nedostojnog jedne moderne države,

STRANA 12.

>2 IDO Y< (HAJHUDI)

BROJ A. i 5.