Жидов

cija. koje prestavljaju dvanaest milijima Židtova. s paštovanjem traži od konferencaje mira priznaaje aspiracija i istorijskih zahtjeva židtovskog naroda u jrogledu PaIcstiue; dia konferencija miiTa poradi Onamo, te bi predala su'vereni posjeđ Palestine Tiigi Nacija, koja 6e se obrazovatit a da se vOada u njezino ime povjeri Velikoj Britainiji kao mandaitana ili punomoćniku Lige. Pod ovim mandaitom ili punomOćjem ima se Pailestina staviti u takove politićke, upravne i ekonomske uvjete, koji će obezbijediti ondje osnutak židovske narodne domaje, ite će konačno omogućiti osnutak autonomne zajednice, jvri čomiu 1 se jasno razumijeva, da se ne će ništa učiniti. što bi diralo n građainska i vjorska prarvia poetojećih nežidovskih zajednioa u Palestmi i],i u l>rava i polit. stanje, koje Židovi uživaju u bilo kojoj drugoj zemlji, đa prema tome ima vladati za uvijek najpotpunija slobotla religijskog iapovijedanja za Sve konfesije u Palestini i da ondjc no bude nikakvog razlikovanja izmeđn stanovnika u pOgledu državljanstva i gnadjanskog prava na osnovu religije ili rase. Komitet je sastavljen od pretlstavnika Ovih zemalja i organizacija: Ujedinjene države: Jewjsh OongreSs of America; Kanada: Jewish Congress of Oanada; Besarabija): Vijeće židovskih općina; Bukovina: ŽidOvsko narodno vijeće; istočna Galicijia: Židovslkio narodno vijeće; Itiadij.a: Komitet Općina, aijonistička federacija rabina; Palestina: Židoveka konstituaintska skupština; Poljska; Židovsko narodno vijeće; Rnmunjska: Unija Zidova rođenih u Rumunjskoj, cijonistička fedezaicijia, asooijacija Poale Cijon; Rusija: ŽidOvsko narodno vijeće; Ceho-Sloviačka: Židovsko naTodno vijeće; Transilvnnija: 2idovska narodna unij,a; Ukrajina: Židovska narodua skupštinia. Organizafeije; Američko-židovski kiomitet; komiitet Bnej B’rit, cijonistička organizacija. Pismene punovla&ti primljene su iz Grčke i JugOslavije. Jewish Board of Deputies o položaju Židova u Ugarskoj. LOndonski židoveki dopisni ’uređ javlja: Na sjednici ođ 21. marta, .kojiu je održao Jewish Board of Deputies, raspravlialo se o izvješou komisije za vanjske poslO\-e o položaju Židova n UgarSkoj. U diskusiji iznio je dr. Schonfeld autentične pojedinosti o strašnim umorstvima i zlostavljanjima, koja su se izvršila nn Židovima otkad je zavlaidao bijeli teror n UgaTskoj i još uvijek izvršuju. U jednom gradu übijeno je 120 Židova. Predložio je opsežnj miaiterijal o umorstvu Židova, koje je On saan pozmavao. Isto itako je iznio listn gradO\ia, u kojima su izvršeniS! umorstva kao i imena časnika, koji su sudjelovali kod tib umorstava. Židovi u UgaPsboj u očajnom su ptoložS'ju, jer iz straha za evoj život ue mogu se zamzeti zal pojedinoa ni rođaci ni znanci, a ni žitlOvske općine. Predsjednik Sir Stuart Samuel. koji je, kako je poznato od engleske vlade posian u Poljsku, da tamo prouči prilike Žido\-a, izjavio je, dia će nla temelju predloženog materijaSa kod eugleske vlade i>oduzeti potrebne korake u interesu progOnjenih madžaTških Ži* dova. Položaj Žfdova u Ukrajini. Urednik »Wiener MoTgenzeitung« razgovarao je s Mr. P i n e-om. zastupnikom Joint Distributioin Committee, koji se nakon duljeg boi-aivlca povratio iz onog djela Ukrajine,

k.oji su zaposjeli Po'ljaci, Po pričainju Pine-a je položaj Židoiva u Ukrarjini vrlo žalostan; nepTestane borbe i politička nesig’UTHOst uništiile su židovSko gospodarstvo, a razornO djelo pogroma je strašno. Pojedini su gradovi potpuno rflEoreni, u nekim je mjestima bio deset do dvaideset puta pogTom. ZdravStvene i higijenske prilike su vrlo rđave. Tifus i pjegaviac viio su rašir©ni. a kupališta gotovo i nema. Po&ljedice pogroma vide Se gotOvo j.oš svagdje. Pine bio je u Rovnu, Lnckuv Dubnu. WladimirVolinskiju. Proskurovu i clobio je svflgdje isti žalosni dojapn.. Vrlo je bijedno stanje u Prosikurovu, gdje su razbojničke čete stnašno haračile i übijale vrto mnogo Židovia. Židovska bolnica u Proskurovu ima danas tek 40 kreveta, a često moraju dva bo’lesnika ležati u istom krevetu. Pine nlašao je u bolnici 50 bolesnika, od kojih su 47 irnali tifns, a 3 'ležala još boleena od posljodica pogroma. Bolnica nema mbljia, a bolnjčarke nemajn oipele! Svagdjo vido se djeca sa smrznutim nOgama. II kotaru Uubno bilo je svega 32 liječnika, o«d kojih je 10 umrlo na tifusu. Židovski gOpodaTski život potpuno je uništen. U zeridji ima dosta životnih namirno siiromašno pučanstvo ih ne može kupovati radi previsokih cijena. Svaigdje se osjeća nedostatatk rublja i međikamenaita i t. d. Položaj Židova u Ukrajini bio je prije rata mnogo povoljniji no u Poljskoj i One velike bijede maisa žaplavo nije bilo. Kad bi se ukrajinskim Židlovimia pružala obiliata pomoć mogli bi naikon konsolidnranja općih prilifca brzO gospodarski ojačati. Pine razdijelio je n onom dijelu Ukrajine, koji su Poljaci zaposjeli, mnogo milijuna mbalja i izdašno podupirao lokalne odbore. Prisutnost ž ido vs k O-ameri kan s k e misije mnogo je doprinijela. da opet oživi teško iškušano židiovsko pučanstvo. Prva je zadača Pine-a bila, da pođe u sovjetskn Rusiju i sovjetsku Ukrajinu, no to mu dosad nije bilo moguče. Amerikanska vlada je konačno odlučda da ufcloni sve zapreke, te da dopusti putovanje židovsko-američke komisdje u sovjetsku Rueiju i Ukrajinu. Mr. Pine pOvratit će se u Vatršavu i nada se, da će doskora moći navstupiti put i započeti pomoćnom akcijom amerikanskib Žiđova u prilog mSkog židovstva. Ukinuće pravnih ogfaničenja protiv Ži dova u Poljskoj. U Poljskoj još je cijeli niz zakona, koji ograničuju prava Židoval na snazi. a koji patiču još iz doha carističkog režimja u Rusiji. Na predlOg žiclOv’skih žastupnika u poljskoj narodnoj skupštini bavio se pravni odbOr s tom stvari. te je povjerio referat o tom predmetu židovskom zastupniku H a rt gl a sn. I minietarstvo unutamjib djela imenovalo je za proučavanje ovoga pitauja posebnog referenta. Na sjednici, ikoja je prije nekolifco dana održana, ustanovljeno je, da poljska vlada nema ništa protiv ukinnoa infcriminirauih zafcona, no mora na temeljn tih carističkib zakona tražiii napliatu dug Ova za njegu židovskih bodesnika u javnim bolnicama, jer bi ispuštanje te stavke u budžetu vlade prouzročilo znatan deficit. Zastujtnik Hartglps tražio je odlučtno u ime židoveke frafccije brisanje. jer se zahtjev, koji je nstetao na temelju nemopalnih zafcona, ima potpuno brisPti ili ga ima pokrjti cjelofcupuo pučan-

stvo. Zahtjev. o kome se radi, nastao je uslijed zatooma, koji je nametmiO Žiđovima plorez za liječenje u shičajoi bolničke njege. llbojice bivšeg ruskog cara. Ministar pravde u guberniji Omsk pod Kolčakovoni vlajdiom, Starinkiveč, izjavljuje u jednome pismu na Reuhena Blanka. člana unije Židovokog naroda: »Na osuovu pOdata'ka istrage, o čijem me je tečaju svake nedjelje izvještavao državni prokuror, mogu posvjedtočiti, da iameđu oSoba, uglavIjenih podaoimia istrage, da imaju udjola u übistvu pokojnog cara Nikole 11. i njegove porodice, nijie bilo ni jedne osobe židovskoga podrjjetla. Ako su, kako Vi navađate. razne novino pripisivale nhistvo pokojnOg eara Židoviona, ja mogu pouzdano rcći, da tS organi nijesu mOgli dobiti svoje informacije iz vjeTodostojnOg vrda.«

Iz cijonističkog svijeta.

Putovainja članova cijoni s tičke egzekutive, Dr. Šmiairjfl Levin otputovao je u Prag kao preclstavnik egzefkultive na konfefenciji Haploel-Hacaira i Ceirej-Cijon. Jednako 6e pOsjetita cijonističke centre u Berlinn. Beou, Varšavi i Vilni i drugim mjestima, e da dođe u direktni kontakt sa cijonističkim centrima na koptinentn. Julius Simon, pročelnik palestinekog departmama, otputovao je n Ameriku, g'dje oe na poziv am'eričke eijonističke organizacije vijećati s američkim cijonistima o raznim stvarima, maročito o financijskjm osnovama i namjcravanim pothvatima egzekutive. Goldberg o radu amerikanskih Židova za Palestinu. M. A. G o 1 d b e r g, član egzčkntivnog odbora američke cijonističke Organizacije i jedan od pijonira oijonističfcog pokreta u Americi. boravio je ovih dana na pnoputovanju u Palestinu u Parizu, te se uredniku »Peuple Juif« izjavio o pitanjn, što je Amerika dosad uradila za Palestinu i što će još moći da urađi. Praktični rad, rekaO je Goldberg, najvdše privlači Amerikance. No za to treba i drugih stvari osim apela nh dohrotvomi smjsao miaroda. Amerikanci ne če datj milijnne, koji se mogu smatrati kao obična djela dobročinetva za Palestinn. Moraimo shvatiti. da je pelestinizam t. j. ideja pOnovne izgradhje Palestine, našao pristaša i u asimiilramim krugO\nma almerikamskog židovstva, što više i u krug Ovima reformiranoga židovstva. Ako se budu predložili tačni planovi, ako se bnde Organizaeija kođ avake zgode obratila m.a stručnjake, tad će ®e uvijek naći velika podnzeća i kOopeTativ' he grupe, koje će taj rad izvršiti. Ako se primjerice radi o grradnji kuća naći će se epecijialiste u Americi. Radi li se o narodnom zajmu, ideja, koja ima vrlo mnogo prisbaša među amerikansklm Židovima, valja sazvati konferenciju amerikanskih banikara, a svi oni naći će najbolja sTedstva i način. da Se ostvari ta ideja. Goldberg jejivjeren, da će ameriikanski Židovi namaknnti stotinu milijuna dolara. Ka,o primjer navodi »Zion CommOnwealth«, koji je nslijed praktičnog smisla, koji vlada u toin milieu-u i praktične svrhe, koju prosljeduje, u roku od 15 mjeseci sikupio 2 mili' juna dolara, te će sigurno skupit i 10 m>lijuna dolara. Ali još je jedam uvjet, koji valja ipuniti' nOvi Ijudi moraju doći iz Evrope. Oni b>

STRANA 4

iŽIDOVi (HAJHUDI)

BROT 10.