Жидов

Na kOncu članka traži od cijonističke orgbnlzacijc da sve pOd'uzme, u intereSu sporazuma s ATapima. Ako d'anas zakasnimo, bit će možda sjutra prekasno. Kao sredstva predlaže dr. Malul: izdanje 6asopiifia nia arapsikiom jeziku, koji će među Arapima širiti ispra<vne nazore o židovstvu i cijonizniu, sad samo jedan ainpsiki list otvoreno simpatizira s cijonustičkim pokretom; osnivanje zajedničkili klubova od Židova i pristup Židova kluboviima ikoji već postoje i materijalno podupiranje istih. Mnog-o hj tu mogli da urade sefardski Židovi. jer većinom zmadu araipski te stoje vrlo blizu Araipima. U tu svrliu morala bi se organizirati sv a eefardsba omladina po uzoru kluba »Hatehija« n Hajfi. Osim agitacije u norviaama, jrotrebna je i Mčnai ag-itacija za spOTazum sttanovnika zemlje. Tu bi mogla Makabi društva, koj« Aj' e ffuju araj>ski jezik, znatno uraditi za zbliženjc. Od najveće su viažnosti pučke škole za tarapsiku djecu, čiji će učitelji zuati afrßipejki, te u arapskoj djeci pobuditj simpatiju za Žiciove. Ovaj pokušaj, da ŽidOv upravlja arapskorn školom, poduzeo je g. K o 1 br ej b k i u R o š - P i na, kako sino već prije javili, jako dobro uspio.

Iz Jugoslavije.

Organizacjja praktičnoga palestinskoga rada u Juffoslaviji. Cjeloknpni palestin,ski rad koncemtrira se u Palestina-resoru (P. li.), koji će Se kaisnije pretvmriti u |>alestinski ured. Orgianiaatoi-no ja P. R. podređen Zemaljekom Odboru odnosno RadjniOm Odboru S. C. J., te je izvršni organ cijtonističkih centralnih institucija aa sve paleštinske radove. P. R. je ujedno n'ajvišil instancija aa sve institucije. koje se budu u zemlji osn'ovali u svrhu praiktičnog palestinskog rada; On je inicijiator, savjetnik i podupiratelj svih gospodarsko-finiancijalnih poduzeća i upraviitelj eniigracije. Da pobudi interes širih kmgOva za žiđovsku kolonizacijn u Palestini, te da ujedino osigura financijalnu osnovku aa P. R., osnOvat će se u cijeloj državi kod r pojedinih cijomi&'tićkih M. O. »s ek c i j e z a p o d upiranje židovske kolonizacije u Palestini«, čiji clanovi mogu da buđu i necijoniste. eventualno i ncžid'ovi. Osnivanje posebnih dTuštava u tu svrhu bilo bi skopčanO s velikim poteškoćama. koje said ne mOžemo da nadviadamo. Clanarina kod ovili sekcija iznosi godišnje 100 K, a služi poglavito fimansiranju P. R., koji če imati i drugih v-rela prihoda. »Palestina sekcije« vode svOje poslove odjeljeno od M. 0., te će unaprediti palcstinsko djelo širenjem znanja o Palestini, raznim priredbama, saradnjom i učestvovanjem pri poduzećima i institucijama, koje ćc se osnovati. IT svim većim gTadovima kraljevstva S. H. S. imaju se izabrati pale>stinski komesari (P. K.), koji su prva instatncija n svim palestinskira stvatrima i egzekutivni organ P. R. za dotično okružje. Oni iinaju da popišu sve osobe, koje bi htjeli emigrirati u Pa'lestinu, da organiziraju hehalucgmpe, da dadu prema primljenirn uputama i informiacijama Svim Palestanainteiresentima savjete i dla £®mi inicijativno djeluju. Svi interesenti neka se stoga u pTvom redu obrate na P. K. svOga okružja, v

P. K. biraju se iz redova o.nih eijonista, koji se bave pnaktičnim iialestinskim radom illi iinaj'U za taj rad ili narOđ'nog'ospOdiaTski nekj intereg, te sii voljni da ■ jKHTed svoga zvanj.a udiovblje Svim zahtjevima, koje na njih etavljaimo. Važni eu pri izboTu i dobri odnošaji i gospodarski položaj pojedinca. »Savez žul'Ovskih omladinskih društava« i »Poale Cijon« imat će po-selv nog komesara, koji će ti pTvom redu spOirazunmo s P- R. baviti se heha'lucpokretoau. U veikira gradovima ili važnim mjestima (Inkama, raekiršća željoznica) birat će se pofed palestinskog komesara i »P a-1 e st i ns k a k; o m i s i j a«, koja se sastoji iz 3—4 ćlnuOvai, sa za<dflćo/in, da podupire P. K. n njegovoine radn. P. K. i palestinslka komis'ija ne biraju se na dništvenkn sknpštinanna, već se spOrazumno s mjesnom organizacijom imennje po P. R. nakon pdtvrde R. 0. S. C. ,1. P. K. je pTedsjednik »pailestinske sekcije«, a ćlancvi palostinske komisije izvršni odbor. Za riješonje važnih pitanja, koja iziskujn posebno strućno znanjo osnovano »palestinsko vijeće«, koje je sastavl jeno iz raznih stmćnjaka, te koje oe svoje mišljenje u svim pitanjitma đati pismono ili nsmeno na poSehnim kionferencijama. Palestinsko vijeće izradit će poscbne elaborate i dati stmje mnijenje u svini pitanjima pcdnzeća, koja se imatju osnoiviati, u <stvarima emigracije i osnutka naše kolonije, P. R. može se prema potrebi popuniti ikooptacijom. Popis pale s tinskih povjerenika i povje reništva u kraljevstvu SHS (do konoa manba izabranih). Zagreb: Eugen Bcrl. Siairajevo: povjerenik: Jakob H. Montiljfl l ; članovi: M. S. Schleicher, Simhia Salom, dr. ing. M. Schlecliter. Tuzla: dr. Konstanitin. Travnik: Julio Spiegel. B a u j a liikfli: dcr. Keller. Z e nica: Emil Ho<rov T itz. Višegrađ: Angelina Levi. B i j e 1 j i n al; povjea-e-nik: Avram Finzi; olanovi: Hajim I. Papo, Albert Romiano. Brčko: Josef Hubert, Mostar: AKbert Koen. Zvorn i k: Josef Levi. Pr i j e <d o r: Salo,mon Mevorab. Dm br o v n i 'k: povjerenik: Viktor Finzi, ćlanovi: Albert Gaon, David Tolentino. Osijek: Ašer Kišicky. Vinkovci: povjerenik: Lavoslav Stein; čteinovi: Joeef Zilzer, gdja. Rosenberg. Ruipa: Saanuel Wessel. Brođn. S. i B. Brod: povjerenik: Rudolf Fucbs; ćlanovi: Hugo Mahler, Filip L6wy, Maks Auerbach. Novi S<ad: povjerenik: Jehuda Josef Brandeis; ćlanovi: Kovjaics BaMne, Rosenblick Samu, Hirschenhauser Beno, Lowy Mialthias, Eduard Halmlai, Krauss Eduaird. Zenta: Leopokl Klein, Bela Fiinst. Daruvflir: Leo Gross. S k opije: David D. Talvi. Zombor: dr. Moiritz Glanz. Subotica: Herraann Deutsch. Petrovac: A. Werber. Clamovi PaJestinskog vdjećai; dr. Oskar Spiegler. advokat, BiOđ n. S.; Ferdo ŠvfIjuga, veteriniair, Brod n. S.; Filip L6wy, pidjoprivTednik, Brod n. S.; dr. inž. M. Schechter, drž. inž., Sarajevo; arhitekt Sainnel Sumbul, Sarajevo; dr. Beuno Stein, liječnik, Zagreb; H. Lederer, a’gro-nOm, Kostajnica; dr. inž. Avrara Werber, drž. inž., B. Brod; M. Lederer, Zagreb. _Naša prva halucgrupa. 13. aprila stižn prvi naši halucim u Bijeljinu, a 15. zSijiOćiiiije rad u'a dobru 'Sumišljenika

Avrama Finzia. Lijep je to početak: 16 mladića. 2 djevojke, svi nadahnuti niajčiščim idealizrnOm, svi spremni da ulože svn svoju rnoiialrm i fivJčku enagn za obnovu naše zemlje. Ostavili su trgovine, uređe, sredmje škole i eveučilišne dvorane. I jedan je radnik među njima. Svi su udruženii u čvrstu aajed'niicu. Cine radničku zadrugu, koja će zajednički da obradi dobro. Oni nijeSu nadni'čari, već ptrodukttivna gfupa, kojoj će pripasti veči dio dobitka gospodarstva'. Pri tome se inra najviše paziti na svrhu, a to je učenje. Do 15. marta 1921. teče ugovor, koji je eklopljen po palesltinskom rcsoru, kome eu podredene Ove grupe s vlasnikom dobr a u prisutnosti izaslanika lnahrcira i »Saveza židcvskih omladinskib udruženja«. UgO\'or je vrlo povoljan z a ba. luegrupu, a omogućen je velikim oduševljenjem i požutvovnosti posjednika. U 11 mjeseca trebia balucim d3 ®e ipod ptruenOjn upnavom praktičnoga ekonoma tačno upute u napvažnije poljske poslove i da se poTed toga upoznajn « nekim specijalnim gnanama gospodairstva, kao voćarstvom, vinograd£Ts<tivom, povrčiarst vOn i, pčelarstvOm, anlsijekamtvorn i sitočarsK-Om. Sve m to potrebne uredbe osigirraine su ngovionom. Haluoot trebaju Osobito da Se npute u kučan&tvo, a napose da npoznaju mlijekarstvO. peradarStvO i d'a se intenzivno bave povrčarstvom. Tnaži se naročito praktično naučenje gcsjrodarskog rada, koji je poitreban poljodjelskom radniku, a teorijslka maobrazba tek koliko jo beznvjetno nužnia naročito u specijsilnim granama. Halucim bit če u svorn radn kontrolirani po sitručnim organima P. R. Palestinskog vijeća agronomia H. Led er e r a i ekonOma Filipa L o w y-a). Halncim bit će pod stalnom liječničkom inaskom, a od vremena dO vremena ispitivlat će Iječnik njihovu nadnu spoeObnosit (član Pailestinskog viječa dr. Benno Stein). Eventnalni pribod gospodarstva, koji preostaje nakon podmirenja troškova, predat če se u emigraeioni f o nđ, koji služi za pokriće iroškoya emigracije. Ovome se fomdu predaje i gotovina svakoga ha'luca, te se za svaki slnčaj otvara konto na ime dotičnoga halnca. Siromašni haluci dobit će troškove emigracije iz sredsltava P. R. Za tn svrhn kao i za trcškove iz»brazbe oSnovao je P. R. posebni »balucfond«, za koji je več skupljon oveći iznOsj Život halnca treba da bnde več n pripravnoj godini židovski Hrana prigotavlja se po ritnalnim propisima, a snbota je dan odmOra. Za nčenje jevrejvskoga rezervirano je dovoljno vreinona, a ioto tiafco i zia ni>oznavanje svih pitanja bndnće domovine: geografija Palestine, zadrugarstvo, fcolonlizacija i 4. d. Sve halucim veže jedau statiit, koji svaki mora potpisati, a prvi je prednvjet misao pijoni r st v a. Crmpa halncim ima največn slobodu u svim npravnim sitvarima, dok ee pojedinci monajri bezuvjetno pokoravati vodstvn, koje su svojevoljno iz svioje srediine izabrali, da se omoguči nspješni zajednički rad. P. R. ima n evim gcspodarekim i orgap izatornim pitanjima of.obi4o n pogledb emigracije vOdstvo, no n pitanjima, koj a se tiču sarnih haluoa iraaju Oni niajveću slobodu, a u svim drugim pitanjima postii]>at će P. R. n sporazumu s haluegruipom.

STRANA 6.

»2 IDO V« (HAJHUDI)

BROJ 10.