Жидов

Izvještaj Mr Herberta Samuela.

potpuni izvještaj, koji je dao Henbert Samuel novinama svoga odlaska iz Palestine: Spremam se, da* ostavim Palestinu đakon dva mjeseca boravka u ovoj krasnoj (fasoinating) zemlji. Odgovarajući na upite predstavnika novinstva, želim da prikazem svoja opažanja o prilikama, koje sam ovdje našao. Dobro mogu da shvatim čar, kojim Palestina djeluje na tolike svoje posjednike. Njezine velike istorijske tradicije spajaju se s ljepotom scenerije i s klimatskim pogodnostima, koje zajedno prOizvađaju jedinstven dojam. Proučio sam ekonomsk. prilike Palestine već prije no što sam došao Ovamo, a moji posjeti u raznim krajevima zemlje i saobraćaj e mnogim njezinim s ■inovnicima, čiji sud je mjerodavan, utvrđuju ine u Sudu- koji sam sebi stvorio u pogledu velikih mogućnosti njezina razvitka Zemlja, uzeta kao cjelina, nesumnjivo j° premalo napučena i premalo obrađena. Bude li imala dosta cesta, željeznica i luka, njezin će napredak u velike moći da poraste. Uz modeme metode i natapanja i obrađivanja ne će pitanje namicanja vode zadavati velikih poteškoća. Sad kad je poznat uzrok malarije, te su uvedene metode da joj se pređusretne, može da se smanji velika zapreka dobrom stanju pučanstva Palestine i konačno da se ukloni bez velikih poteškoća. Vodena sila gornjega Jordana dostaje, da proizvede dovoljno električne stile za sve krajeve zemlje, a kad „ado uvedena u gradovima i selima, omogućit će, da se uspjehom uvede mnoigo industrija. Uz to može Ovdje naći prilike za rad mnogo zanatiijekih radnih sila. Sud. kad se uvela željeznička veza s Egiptom, turistički će se saobraćaj nesumnjivo u velike povećati Glavna ziapreka\razvicku zemlje, pored poteškoća saobraćaja, koje postoje kao posljedica rata, jesu doista izvanredni troškovi, života, koje uzrokuju ne samo porast troškova građenja i proizvodnje u opće, nego i mnogo poteškoća za pučanstvo. Administracija Palestine veoma mnogo nastoji, da obezbijedi povećani dovoz glavnih živežnih sredstava i da snizi visoke cijene. Financijski je položaj zemlje povoljan. Porast prosperiteta dovodi do porasta dohotka bez porasta, koji bi se očitovao u porezu. Zbog povoljnijeg übiranja poreza i dovoljnog dphotka dozvoljava financijski položaj porast izdataka za održanje javne sigurnosti i javnog zdravstva u narednih 12 mjeseci počevši od 1. aprila. Uz to će to dati dovoljnu svotu za plaćanje kamata i potrebne sigurnosti za otplatu zajmova. Ovakav zajam služit će, da namakne dovoljne svote za razvitak poštanske, telegrafske i telefonske službe i za podizanje zgrada, koje su potrebne. Ima nade. da će se ova poduzeća izvesti u slijedećih nekoliko mjeseci. Financijski izgledi željeznica jednako su povoljni i one će biti kadre davati sredstava dostatno, da osiguraju . pozajmljivanje novca za svrhe, koje su prijeko potrebne. Među njima, uz drugo, učvršćivanje pruge, e da se pređusretne opetovanju prodora vode. koji je uzrokovao tako ozbiljne prekid« u posljednja 2 mjeseca

prekniuvši liniju iz Jafe u Ludd, i za nabavu novih vagona i vozova. * Ima nade, da će daljnji porast općih dohodaka zemlje znatno povećati sredstva za uzgoj t« će podjedno dozvoliti daljnje zajmove za nove javne radnje. Osnutak jedne ili više zemljišnih ili hipotekaraih banaka u svrhu davanja dugotrajnih zajmova poljodjelcima i drugima, ozbiljno se uzima u pretres. Ali sav taj rad oko razvitka zavisi potpuno o uzdržavanju ustaljene, krepke i čestite vlade. To je prvi uvjet za porast dohotka' i za priticanje kapitala. Bit će nemoguće namaknuti zajmove, koji prešnO trebaju za razne svrhe, što sjam ih razložio, dok ne postoji u Palestini vlada, u koju će se imati povjerenja. Istom kad se postigne valjano riješenje pitanja političkog stanja Palestine u konferenciji mjra. bit će moguće, da ekonomski razvitak zemlje u istinu uznapreduje. Nije samo potrebno, da vlada zemlje bude dobra. Jednako je bitno.,da razni dijelovi pučanstva rade zajedno. Da je to moguće, to se češće pokazalo, nedavno n osnutku odličnoga društva »Bro Jeruzalem«, kojem je zadatak, da čuva ljepote i da poveća 1 atrakcije staroga i slavnoga grada. OpKžao sam za svoga boravka u Par leetini manifestacije protiv cijonizma. One po mome mišljenju ne daju povoda uznemirivanju, jer se osnivaju u glavnom na krivo-j predodžbi o cijoniizmu. One su predpostavljale, đa će ee muslimansko i brišćansko pučanstvo staviti pod vlast židovske manjine i da će se sadašnji vlasnici i obradjivaoci zemlje maknuti sa svoga vlasništva. One predpostavljajn. da će se upravna mjesta popuniti Židovima .na štetu drugih. Ove predmnjeve eu neosnovane. Ja sam potpuno upućen u politiku cijonističke organizacije i znam, da nijedan ■njezin član ne goji takove namjere. Jednako znam da briteka vlada, sve kad bi bilo tako, nikad ne bi dozvolila provađanje takove politike. Mene za to ne plaše ove neprijateljske manifestacije, jer je sigurno, da pokret ne može potrajati, koji se osniva na zabludi. Kad se budo spoznalo, da u istinu ne postoji nijedna od pretpostavljenih pogibli, morat će se promijeniti mišljenje onih, koji priredjuju takove manifestacije. Ima izobilja mjesta u Palestini za kudikamo brojnije pučanstvo, no što ga danas ima, a Oni, koji će pridolaziti, dolazit će postepeno, kako to prilike zemlje budu dopuštale; Oni ne će biti siromašna klasa na teret ostalih, nego će biti jednako radini, napredni tip kao oni. koji su u posljednjih 30 ili 40 godina Osnovali židovske kolonije u raznim krajevima zemlje. Donijet će sa sobom kapitala, koji će pomoći, da se unaprijedi procvat cijele zemlje na dobrobit svih njezinih stanovnika. Niko, koji posjeduje krajeve, u kojima sn se Osnovale te kolonije, ne može sumnjati da bi zemlja bila Sad u cijelosti mnogo siromašnija, kad se one ne bi bile osnovale; bude li se u buduće više njih osnovalo, zemlja ee biti mnogo bogatija. Ja sam uvjeren nakon mojih posjeta u raznim krajevima zemlje, da protivštiua protiv cijonizrnia nema dubokog korijenja. Šeici i felasi u selimu oko kolonija živu u najboljim odnosima sa svojim susjedima. Prigodom moga nedavnoga posjeta u sjevernoj Galiciji duboko me se

dojmila činjenica, da je Velik broj šeika došao dia me vidi i izrazi svoju naklonost prema kolonijama, koje su se osnovale, pa su me uvjeravali da je njihov osnutak učinio, te su susjedna arapska sela bogatije procvala, jer su bila uzorom za popravak zemljoradnog sistema i jer Su doprinijeli porastu zarade u onome kraju. Obavijestili Su me, da u arapskim selima nema nikakove protivštine protiv daljnjeg useljivanja u sličnom pravcu. Ja »ara odlučno mišljenja, a znam dia je to mišljenje i vodja cijonističkog pokreta, da bi se pokret izjalovio u svojim odljevima, kad ne bi bio kadar nastojati. da bude na zbiljsku korist muslimanskom i hrišćanslcom pučanstvu zemlje. Njemu će se dati potpuna, mogućnost udjela u novim pothvatima, koji se spremaju, pomoći će im Se u njihovu uzgojnom nastojanju i priznat će se kiao bitni i trajni elemenat u Palestini. 0 tome sam dakle uvjeren, da će jedino politika u tim pravcima naći- odobrenje britake vlade, koja svim krajevima svijeta nepokolebivo stoji na stajalištu jednakog prava aa sve.

Povijest Židova u Jugoslaviji.

U povodu objelodanjen ja članka »Predji zagrebačkih Židova« u zadnjem broju dobio sam sa mnogo straina raznih do sad široj javnosti nepoznatih podataka, koja mi pokazuju, kako je dana« već velik interee za našu prošlost i u najširim slojevimja. Dok ću ja objelodavnjiivati sabrano podatke o našim pradjedovima u prošlim vijekovimia, neima sumnje, da bi se morao što prije sakupljati i Onaj materijal, koji se tiče Židova u jugoslavenskim zemljama u 18. i 19. vijeku. Pojedinac to ne može; mnogo je toga sadiržamo u ispravama, koje Su u privatnim rukama, mnogo toga je uopće tek sačuvamo u tradiciji. Pomagati pri ovakom sabiranju podataka može svatko, koji zato ima smisla i volje. Radi se o povijesti pojedinih obitelji, koje su se prije jednog vi jeka doselile kao o osnivanju pojedinih općina. Tako bi se primjerice koji Riječanin morao primiti posla, da sabere podatke o sesefardskoj općini, koja je osnovana koncem 18. vijeka, a tragovi joj se sačvaji sve do naših dana.., Vanredno zanimiva bi bila povijest zemunskih Židova, napose pod turskim gospodstvom, njihova veza sa sefardskom općinom u Temešvau-u, doseljenje prvih aškenaskih Židova (medju njima bili su, kako je poznato i predj i Teodora Herzla). Starija generacija još se sigurno sječa borbe Židova u pojedinim mjestima bivše vojne krajine, da se Židovi tamo nastane, primjerice u Novoj Gradiški i Cemiku sa značajnim kućama »Veliki i mali Prkos« jtd. Ali radi se i o pojedinim obiteljima. Tako vidimo iz zakonskog članka XIX : 1729., da je na području gjurgjevačke pukovnije bilo i u početku 18. vijeka Židova, a mi danas više ne znamo za njih. Zar se više nitko ne sjeća pokreta medju Židovima 1830, kad je Metel Ožegovič dao u Pešti u ime Hrvatske votum protiv emancipacije Zidova, a hrvatski Židovi povjerili su zastupanje svojih interesa izaslaniku željezne županije (vide L6w, Zur neueren Geschichte der Juden in Ungarn 1874)1 lati autor spominje kao nekog literata Ignaca Pressburgera u Varaždinu go-

Broj 12.

>ž ID OV« fHAJHTTDr)

STRANA 3.