Жидов

Razni ljudi izmišljaju pripovijetke i pune vam uši time, da Židovi dolaze da vam oduzmu pravo i da vas liše vaše zemlje. To je laž. Mi ne dolazimo da izrabljujemo ili da potiskujemo bilo koga. Istina je, da nam je Palestina jedina otadžbina, zemlja naše prošlosti i budućnosti, zemlja u kojoj ćemo opet da osnujemo svoju narodnu .domaju Ali nijesmo došli ovamo da se borimo. Došli smo u miru. ne da pljačkamo, nego da radimo i stvaramo. Ima mjesta u zemlji i za nas i za vas. Došli smo u zemlju, da stanujemo u njoj i da je naselimo, da je natapamo znojem svoga lica, da oživimo i razvijemo zemlju i njezina prirodna vrela, da joj donesemo svoju energiju, svoje znanje, svoje materijalne i duševne sile. Kroz dvije tisuće godina nije se raskinula živa veza izmedju naroda laraelova, a vi, djeca ove generacije, svjedoci ste našega stvaralačkoga djela ovdje, koje se izvadjialo pred vašim očima. Nijeste samo svjedoci toga, već žanjete blagodati toga djela jednako kao i mi. Narod Israelov, koji je trpio kroz dvije tisuće godina, tlačen od pToganjalaca i tirana, nikad ne će lišiti druge njihoivih prava, i ne će doći u jednu zemlju, da bilo koga eksploatiše ili liši posjeda. Mi ne želi mo ni rata ni svadje, koja može samo sprečavati i oštećivati obadvije strane. Želimo da zaštitimo svoja prava i Svoje djelo, djelo koje je mironosno i kulturno. Nikakva sila ne može zaustaviti našega djela ili sprečavati nae u postizavanju našega cilja. Spremni smo da radimo za preporod i obranu svoje zemlje ruku o ruku s urodjenim arapskim pučanstvom, s njegovim masama, seljacima, radnicima i težacima, koji ne naginju 'svadjama i borbama, već žele da rade u miru i slozi. Arapski narod težeći za preporodom mora da prizna, što su svi drugi narodi i kraljevstva priznali: narodni pokret našega preporoda, naše pravo na našu zemlju, naše istorijsko pravo i pravo po pravednosti i pravici. Narod Izraelov i arapski narod imaju zajedničku budućnost. I mi i vi bili smo prije putnički narodi, putnički fizički i duševno; nasilnici u tečaju istorije obojicu su n£fe učinili robovima drugih. Dodjite! Dajte da radimo u slozi, zajedničkim silama, da probudimo uspavani Istok, da ga oživimo i unapredimo materijalno i duševno. Žovemo vas u miru, da radite za naše dobro i za vaše dobro i za dobro cijele zemlje. Nemirj u Jeruzajimu. »The Zionist Bulletin«, što ga izdaje centralni ured cijoni-15 ti oke organizacije u Londonu javlja: Iza vijesti saopćene u Eeuterovom telegramu u našem posljednjem broju, nije cijonistička Organizacija u Londonu primila daljnjih vijesti o napadajima na Židove sve do ponedjeljka, dne 12. aprila, kad je stigla ova kabelska depeša od Cijonističke komisije preko Bejruta, datirana od 12. aprila; Za vrijeme jednoga muslimanskoga Ophoda u nedjelju ujutro, dne 4. aprila, mnoštvo podstreknuto po arapskim agitatorima napalo je Židove u blizini gradske vijećnice te je of) laje kalo nekih 60 židovskih poslova. Oko 20 osoba je ranjeno, 50 njih teško,; dvojica od potonjih podlegla su svojim ranama. Arapska je žandarmerija •ostala pasivna ili je podupirala pučanstvo u n igovim nasiljima.

Britske i indijske čete patroliraju ulicama, u kojima su smještene mašinske puške. Odmah smo intervenirali kod generala Sir L. Bolza, glavnog admistratora i bod pukovnika Storrsa, gubernatora Jeruzalema, koji su izjavili, da će napadači biti strogo kažnjeni, a daljnji nemiri da će se spriječiti. Uza sve to obnovili su se u dva slijedeća dana u starom gradu, prigodom Ikojih je ranjeno 30 Židova, jedan od njih smrtonosno. Provalili Su u kuće i napali stanovnike, satrli pokućtvo i rastrgali posteljinu. Vladine čete ostadoše pasivne, a ponuda židovskog' zbora za 1 samoobranu, da će zaštititi Židove, nije se prihvatila, nasuprot su nekoj] njegovi članovi zatvoreni. U povodu prijašnje intervencije kod gubemaitora proglašeno je opsadno slanje i obećano da će se ukloniti arapska policija, a obrana grada povjeriti britskim četama. Usprkos toga desili su se novi napadaji na Židove u utorak prije podne; 11 Židova je ranjeno, a 2 su židovske žene napadnute. Odgovorni Su za napadaje izvjesni arapski agitatori. Cijonistička komisija je zahtjevani, da se arapska policija nadomjesti brdskom ili da u pola bude sastavljena od Židova; da Se kazne začetnici nemira; da se zatvore arapski klubovi, koji su centri antisemitskih neprijateljstava; da se svrgne načelnik J oružali ma; da se dade odšteta ranjenima i opljačkanima; da jedna komisija, čiji će članovi biti i Židovi, provede strogu istragu. CijOnistčka organizacija zvaručno je posredovala kod Britske vlade u Londonu te je dobila zvaničnu obavijest, da onamo od 7. aprila vlada potpuni mir u Palestini i da nema povoda bojazni, da bi Se nemiri obnovili. U povodu intervencije cijonističke organizacije kod ministarstva spoljtašnjib posiala u Londonu dobila je ovaj odgovor: Otposlan je telegram lordu Allenby-u s nalogom da provede istragu o svim okolnostima, i da poprimi svaku moguću mjeru, da predusretne mogućnosti optovanja takovih dogHdjaja, da se ne može udovoljiti arapskome predlogu, da se makne oijonistička komisija i demobilišd židovski bataljun. Židovsko društvo za istraživanje Palestine | njezinih starina. Od »Židovskog društva za istraživanje Palestine i njezinih starina primili smo ovaj apel: Društvo je ratom prekinuti rad opet započelo. Svrha je društva, da istraži Palestinu. Ono hoće da izvrši ove radove: 1. da osnuje u Joruža]imu institut za istraživanje zemlje, koji će imati biblioteku i stručni muzej; 2. da preduzme znanstvena iskapanja; 3. da uščuva istorijska mjesta; 4. da izdajo stručne časopise, knjige i brošure; 5. da organizira mrežu meteoroloških stacija u svim naseobinama Palestine; 6. da upriliči putovanja u svrhu istraživanja. Društvo je uvjereno, da će Žiđlovi u diaspozi znati cijeniti narodni rad te materijalno podupirati društvo. Godišnji je prinos jedna egipatska funta (25 švajcairskili franaka). Članovi dobiju besplatno društveni časopis« a edicije društva uz sniženu cijenu. U odbor društva birani su David Yellin, predsjednik, J. Press, tajnik, dr. N. SlOusch, urednik, dr. Miasie, blagajnik, a kao odbornici Ben Jehuda, Majnkes, Rafaeli i prof. Boris Schatz.

Iz Jugoslavije.

Vrtlar s ka kolonija omladinskog saveza. • Inicijativom Saveza omladinskih udruženja, a potporom Saveza Cijonista Jugoslavije uredjen je na Salati u Zagrebu vrt, da dade prilike židovskoj omladini da može Saditi u prirodi, te da upozna produktivni vrtlarski rad. Sade se razne vrsti povrća. Zasad radi u vrtu jedno dvadeset omladinaca ,i djevojaka, svj s mnogo voljo i velikim veseljem. Radom upravlja stručni odbor od tri lica. Nogometna sekcija Makab'ja. U nedjelju, dne 25. travnja o. g. odigrao je Makabi svoju drugu prvenstvenu utakmicu protiv športskog kluba »Proleter«. Prvo poluvrijeme svršilo je sa 3 : 0. Konačni rezultat 5 : 0 u korist Makabija. Tom utakmicom izvojštio je Makabi drugu svoju zasluženu pobjedu, te pruža nadu, da će uz Ozbiljan tralning i daljnju požrtvovnu igru doskora doći u 11. a razred. Prije toga trebat će da odigra još dvije prvenstvene utakmice sa ozbiljnim takmacima zta 11. a razred ea športskim 'klubovima »Poštar« i »Zagreb«. Upravi društva uspjelo je iznajmiti maksimirsko igralište za dva dana u tjednu, gdje će odsele nogometna sekcija trenirati pod vrsnim trainerima. Gradnja društvene kabine Makab’ja na Savi, Upravni odbor Židovskog gombalačkog i športskog kluba »Makabi« zaključio je gradnju društvene kabine na Savi, te je Ovih danja predao gradskom poglavarstvu molbu s nacrtima za grad.jevnu dozvolu. Nakon dobivene dozvolo sagrndit će se za vremena kabina sa dva odjela, te 6e Se tom novom plivačkom sekcijom ponovno proširiti djelokrug društva. Upozorava se već uniapred, da će se kabinom moći služiti samo članovi, koji cijele godine redovito plaćaju članarine. Novi članovi, koji žele biti članovima plivačke sekcije, iraadu prigodom upisa namiriti članarinu od 1. siječnja Ove godine. Cijonist'čki život u Rito]ju. Bitolj se počinje na novo buditi. Društvo Bne Cijon, koje mal da nije usnulo nakon osnutka »kruga intimnih« prije 4 mjeseca, preturilo je sve zapreke, pa je nakon 6 mjeseci rada slavilo prvi puta šekelsku slavu; U ponedjeljak prvoga dana polublag dana Pasaba veliko je mnoštvo zaposjele, sinagogu Aragon. Program bio je doduše siromašan, no čar, koji mu je dao odbor B’ ne Ciona, uljegao se u duše nazočnih. U 10 sati bila je sinagoga puna. Sestre B’ ne Cijena započele sn pjevati Hatikvu -svojim ljupkim glasovima. Deset časaka nakon toga, poveo je jedan član B’ ne Cijena konferansu n španjolskom jeziku,, kojia je trajala dobar jedan sat te kojom je nazočnima protumačena svrha, koja nas je navela, da se ovdje sastanemo. Nadalje, da svi Židovi svijeta već od 20 godina unatrag plaćaju šekel; čemu služi i što je to naeijonalni fond. Još mnogo se je cijonističkih pitanja razglabalo, govorilo se o velikim ljudima, kao o osnivačima Herzflu, Dru. Scbapiri i našim savremenim vodjama. Sokolovu. Usiškinu i drugima. B’ ne Cijon nije iščekivao toliku pobjedu- Svi nazočnici, gospoda i gospodje, za htijevali sn, da plate šekel. koji je odbor B’ ne Cijona naznačio sa 5 dinara (20 kruna), da ga uzmognu svi slojevi plaćati. 16. i 17. nišana išla su dva povjerenstva, da sabiru šekele, jedno povjerenstvo za gospodu, drugo za gospodje i sabralo se više od 600 šekela. # Nikada se još Bitolj nije pokazao tajko oduševljenim za cijonizam, prvi je to puta u njegovoj povijesti, što se plaćao šekel. Mi putem ovoga lista zahvaljujemo svoj gOspodj i gospodjama na nložinom trudu, kojim su se zauzeli za našu stvar, napose g. Rafaelu, gdjama Flori Levy i AUegri Pesso zahvaljujemo za njihovo natjecanje u šekel-povjerenstvu. A* P.

Broj 12

»Židov« (hajhudd

STRANA 5.