Жидов

u parlamentu i sa najviših mjesto dižu Optužbe protiv oficirskih banda, kako bi se sva krivnja svalila na ove. Tako govori o toane i .izvještaj o tajnoj sjednici, koja je održana u prošlu subotu u madžarskoj narodnoj skupštini, gdje su svi govornici naglasili neodrživost sadašnjih prilika u Madžarskoj. Naročito se oborio grof Albert Apponyt riječima najdubljeg gnjušanja na izgrede, umorstva i pljačkanja oficirskih detašmana, brahijalne sile i društva »probuđenih Madžara«, te je tražio najstrože mjere, kako bi se uspostavio pravni poredak u zemlji. On je također žestoko napao i one političke avanturiste, koji iza kulisa upravljaju makinacijama mije, te u interesu svojih sebičnih ciljeva poduzimaju sve i sva, da spriječe uspostavu reda. Konačno je izjavio grof Appofliyi. da će se on, ako ne preštKfiu izgredi brahijalne sile i »probuđenih Madžara« kao i podzemno rovarenje političkih avanturista. obratiti svim narodima Svijeta jednim proglasom, u kome će dati izjavu, da niti njegovi politički prijatelji niti zvani Sna lica javnoga života nemaju ništa zajedničkog s tim osobatma i njihovim djelima, škt više, da se oni niatpTotiv sa g« pišanjem odvraćaju od njih. Iza Appooiyia su još drugi govornici tražili raspust oficirskih detašmana i brahijalne sile. Vlada izjavljuje, da će u tom pravcu poduzeli najenergičnije mjere. Madžarski strah pred bojkotom. Kako nam eaopštava jedan naš znanac iz Budimpešte, Silno je tamo djelovala vijest o bojkot njom pokretu Intermcijon'&le u znak protesta protiv bijelog terora. U svim je krugovima zavladala velika bojazan pred tim pokretom Organlizovanih radnika svih prosvjećenih zemalja Hortijevci kano da u viđaju, koliku Opamost nosi u sebi taj međunarodni bojkot, koji je kadar ne samo da svrati pažnju vaskolikog svijeta na crna nedjela bijelih madžarskih terorista, nego da i na privrednom polju urodi veoma štetnim posljedicama. Sada se tek na prijetnju međunarodnog radifištva počinju da bude rf»no\'oprobuđeni« Miadlžari. Protiv oficirskih banda brahijalne Sile. protiv zuluma Ii ej j asa, Pronayia, Osztenburga i drugova već se osjeća u svim krugovima jaka reakcija, pa se uslijed toga u zadnje vrijeme počinje znatno mijenjati kniž. Samo se po sebi razumije, da će poboljšanje opštih prilika u Madžarskoj dlje-

lovafci pOvolj.no i oia položaj Židova, koji pod bijelim terorom imali najviše da trpe. Knez primas Csemoch k slučaju Ldw. Na intervenciju centralnog ureda »Agudas JisraeJt u Ziiriehu. kod ugarskoga kneza primasa kardinala Dr. Csemocha radi židovskih progona, a osobito radi afere Low dobio je predsjednik toga ureda Dr. T. Lewenstein Slijedeću brzojavku: Što 8e tiče nađrabina u Segedinu dra- Immuela Ldwa uslijedila je objektivna istraga i spriječeno j« svako\ nasilje- Uvjeravam vas, da magjarska vlada svaku nepravdu najenergičnije proganja 1 da osobi to cijeni religijska čuvstva i podaničke kreposti i kod Židova-. Budimpešta. Madžarsko-židovski kuiturni dom otvorio je dvije radionice za djevojke, da se uče u važnim ručnim radovima. Budimpeštanski veleinduetrijalac Akosius HOrvat predao je za ovo stvar 50.000 K i pribavio Stolove, stolice, i okvire za vezenje, a kami kasnije svotu povećati

na 100 000 K. U tim će Se kurtevimia upućivati židovske djevojke i žene, u vezenju madeira-čiflima i gobelina. Ima izgi eda. da će se doskora moći broj tih radiona povećati za još četiri nove, koje će se baviti kućnom industrijom. U ovim kuirzevitina, koji polažu važnost i na religijom; odgoj, upućuju s£ učesnici osim u stručne poslove takodjer u risauje, poznavanje robe, kao i u trgovačku i obrtnu Struku. Izhorj u Sedmogradskoj. Židovski Nagradni Savez u Sedmogradskoj zaključio je svojevremeno, da će koti izbora za rumunjska zakonodavna tijela učestvovati samo uz točno označene uvjete i pretpostavke. Ti su uvjeti bili sasvim skromni. Židovski nacijo naići nijesu tražili možda sigurne mandate, nego jednostavno prave izbore, kakvi sn uobičajeni u svakoj demokratskoj državi, te kojima se svakoj partijskoj grupi daje mogućnost, tla pred forumom narodnog zastupstva digne svoj glas dade izražaja svojim željama. Oni su htjeli, da manjina ne bude prignječena od većine. No rumunjska se vlada nije pokazala voljnom, da ispuni ma i skromne žellje. Najelementarniji, neminovni temeljni uslorv pravednih izbora, proporc, došao je do uporabe gotovo u čitavoj zemlji, samo ne u Sedmcgradskoj, golje bi njegova opravdanost bila najnepobitniija. Daljnji, isto tako prirodni zahtjev židovskih niacijonaLaca odnosio se na pravedan sastav izbornih listina, koji bi bio odraz faktičnih prilika u zemlji. Ni toj želji se nije udovoljilo. Pokazalo se, tla više od polovice židovskih izbornika nije bilo uneseno u listine. Cak nije priznata niti neograničena, pred svakim terorom osigurana sloboda štampe i sastajanja, bez koje se ne mogu ni zamisliti novi, nepatvoreni izbori. Iz svih tih razloga zaključio je uoči izbora Zid. Nar. Savez, da se Židovi u Sedmogradekoj imaju suetegnuti od glasovanja. Židovski kongres u Americi. 30. maja otvorio je -Tulian Mack prvu sjednicu židovskog kongresa u Filadelfiji. Prijem sa strane filađelfijjskog gradjanstva bio je vanredno srdačan- Po nalogu načelnika grada vijala se za vrijeme zasijedanja židovskog kongresa židovska zastava na vijećnici. Sve su židovske kuće bile ukrašene cvijećem i zastavama- Sam je gradonačelnik osobno pozdravio kongres. Sazivači kongresa imali su u glavnom tu namjeru, da prema želji većine delegata proglase kongres permanentnim- Inače su još na dnevnom redu bili,Referati sekretarijata i izvještaji delegata na konferenciji mira- Drugi dan zasijedanjla usprkos protivnog stanovišta jedne manjine, koja iz formalnih razloga nije bila zato, da kongres postane permanentnim, bi usvojen predlog Rottenberga, Bublika i Edlina, prema kome se kongres proglasu je permanentnom ustanovom za čuvanje prava Židova u galutu, a u prvom redu u istočnoj Evropi. Izabran je privremeni odbor za propagandu i za pripremanje novih izbora. Taj odbor ima također da stoji u vezi s komitejom židovskih delegacija kod konferencije mira i da odaštlje svoje delegate na svjetsku pomoćnu konferencijn. Za predsjednika. je izabratn Nathan Strauss. Velika akcija Židova u Newyorku z a siromašnu braću u Evropi. (Priv. dopis > Židova«.) Newyork, 4. svibnja 1920- Dne 3o. mj. započela jt akcija Ovdašnjih Židova za osnutak fonda, koji će imati zadaću, da

üblažuje bijedu židovskog pučanstva u srednjoj i Istočnoj Evropi. Više no 1400 redenika sakupilo se na večer u svratištu »Biltinore«. da prime zadnje upute za ovaj veliki »Drive«, kojim kane da sakupe svotu od 7,500.000 dolara u navedenu Svrhu. U Svratištu dočekala ih je večera, koja se sasstofclla od jednog komadića crnog ratnog kruha i limene pOSudice « tankom juhom, da im se stvarno predoči, kako i od šta mora da živi pučanstvo onih krajevaDanašnji dan, 4. svibnja, posvećen je palima u ratu. Cio židovski istočni dio grada dekoriran je crnim barjacima, a u sinagogama mole se osobite molitve. Osim toga sakuplja se posvuda škrabieama novac, a i rubetiina, oprave i živežne namirnice- U Svim školama istočnog dijela grada održana je spomen.-sveč&tnOst < po svim newyorškim dlučandma, tvornicama, postavile .su gospodje i gospodjice svoje žare;* 500 mladih djevojaka u kostimima sakupljaju milodare po svim kazalištima i kinematografima; gradom prolazi povorka židovskih ratnih veterana, a nla večer stavlja se u svim kazalištima apel na općinstvo za potporu pri osnivanju fonda za one, koji sn u nuždi i bijediPo Svim HewyOrškim ulicama prilijepljeni su veoma ukusno izradjeui plakati aa taj »Drive«. Sv(a ovdašnja židovska ženska društva natječu se, koje će doći na bolju misao, kako hi se što veći iznos sakupio; priredjaju se vrtne i plesne zabave, koncerti, predstave itd. Do danas sakupljeno je već oko 1,500.000 dolara. Ova alkcija potrajati će do 9. svibnja t. g., pa se očekuje najbolji uspjeh„ Frida Podvinec. Herbert Samuel engleski vitez. London, 14. juna. Jučer je kralj primio u audijenciju vrhovnog komesara za Palestinu Herberta Samuela. Kralj je tom prilikom postavio Samuela u red engleskih vitezova, te mu uručio insignija velikog krda britskog viteškog ordena'. Grčka. »Agence d’Athenes« javlja: Ministar vjera iznio je u komori projekt, po kojem se židovska općina u Solunu oficijelno priznaje prvim židovskim autoritetom, te se njoj potvrdjuju sva religijska i školska prava, koja imadu Židovi Grčke. Subota se proglašuje slobodnim danom za Židove. »Associatjon Cretoise«, kojoj predsjeda general Zymbrahaflis, poslala je predsjedniku židovske općine u Solunu prigodom zaključka glede židovske narodne domaje u Palestini toplu brzojavkuNaknada štete za židovske pogorelce s a strane grčke vlade- Grčka je vlada u ime naknade štete vofirala iznos od 20 milijuna dnahmi za obnovu židovske četvrti u Solunu, koja je godino 1917. nastradala uslijed požara- . Hapšenje cijonista u Moskvi, 75 delegata cijondstičke konferencije, održane u Moskvi u aprilu, uapšeuo je pod objedom, da su u vezi s vladama aliiirauih državaiJewjsh Journal of Commeree«, a bilingual Organ devated to the iuiterests of Mannfaeturers, Exporters. Importerts and Agente. Primili smo 1. broj ovog mjesečnika,» koji Mazi u engleskom d židovskom jeziku (adresa 3, Granville Chambers, Bury Street, London W- C. 1 4 cijena 6 d. po broju). Svrha/ je listu »učvršćivanje trgovač-

BROJ 17.

»ŽIDOV« (HAJHUDD

3